Slučajevi trgovine ljudima, omogućavanje i bavljenje prostitucijom na Kosovu je gotovo dvostruko uvećan. Policijski podaci upućuju na to da je u zadnje vrijeme povećan broj žrtava trgovine Albanki sa Kosova. Oni koji se bave prostitucijom, prema policijskim izvorima, to rade kako bi zaradili od 10 do 150 eura za jednu seksualnu uslugu, piše list "Koha Ditore".
Prema riječima Sabrie Kamberi, glasnogovornice Policije kosova (PK), tokom prošle godine bilo je 38 slučajeva bavljenja prostitucijom, što znači dvostruko povećanje u odnosu na 2011. godinu, kada je bilo 17 slučajeva.
Dok, omogućavanje prostitucijom u 2012. godini ima povećanje slučajeva za preko 150 posto u upoređenju sa prethodnom godinom, kada se sa 11 slučajeva brojka popela na 28 slučajeva. Prema podacima odjeljenja za istrage Policije kosova, povećanje je zabilježeno i u slučajevima trgovine ljudima s ciljem seksulane eksploatacije za preko 20 posto.
"Fenomen trgovine ljudima je fenomen koji je vrlo složen za istraživanje. Ova pojava je prisutna od 2001. godine pa do danas, ali sa manjim brojem identifikovanih žrtava trgovine deset godina ranije. Iskorištavanje žrtava trgovine je uglavnom u seksualne svrhe", kazala je Kamberijeva.
Ona je rekla da od 2007. godine pa naovamo većina žrtava su Albanke sa Kosova a nešto manje iz Srbije, Albanije i Moldavije.
"Dobna skupina žrtava identificiranih u 2012. godini je: 9 žrtava od 14-17 godina (maloljetne), 18 žrtava od 18-22 godine, 8 žrtava od 23-35 godine, 12 žrava od 26-30 godina, kao i to da ima žrtava starijih od 30 godina, ali u malom broju", dodala je Kamberijeva.
Kamberi je istakla da obično one "padnu" kao žrtve trgovine potaknute lošim ekonomskim uslovima, staranjem za djecu ili ostalim članovima porodice, nasiljem u porodici, obećanjima o boljem životu idr.
"Kosovo ima državni mehanizam koji radi sa svim institucijama i civilnim društvom u borbi protiv trgovine ljudima, u sklopu Kancelarije državnog koordinatora protiv trgovine ljudima u Ministarstvu Unutrašnjih poslova, kao i to da postoje posebna skloništa za žrtve trgovine, koja u većini vode NVO-i, ali ima i takvih koja tjesno sarađuju na polju zaštite žrtava trgovine zajedno sa ostalim državnim partnerima", rekla je Kamberijeva.
S druge strane, Arben Paçarizi, direktor Direktorijata za borbu protiv trgovine ljudima je izrazio zabrinutost da ima veoma mali broj prijavljenih slučajeva trgovine od strane građana.
On je rekao da Direktorijat na čijem je on čelu se bavi slučajevima trgovine ljudima, bavljenjem prostitucijom, omogućavanje prostitucije, ropstvom, prisilnim brakovima i od svih ovih djela, od januara do 24 februara ove godine, evidentirano je 12 slučajeva.
"Od ovih 12 slučajeva, pet se odnosi na trgovinu u cilju prostitucije, četiri na omogućavanje prostitucije, a ostali na bavljenje prostitucijom. U ovim slučajevima identifikovane su 5 žrtve. U toku januara uhapšeno je 16 osoba, a u februaru 13", rekao je on.
Naime Sherifi, direktorka skloništa "Centar za zaštitu žena i djece", u kojem su smještene između ostalih i žrtve trgovine ljudima, je rekla da je u toku prošle godine u ovom skloništu bilo smješteno 5 žrtava.
Dok, omogućavanje prostitucijom u 2012. godini ima povećanje slučajeva za preko 150 posto u upoređenju sa prethodnom godinom, kada se sa 11 slučajeva brojka popela na 28 slučajeva. Prema podacima odjeljenja za istrage Policije kosova, povećanje je zabilježeno i u slučajevima trgovine ljudima s ciljem seksulane eksploatacije za preko 20 posto.
"Fenomen trgovine ljudima je fenomen koji je vrlo složen za istraživanje. Ova pojava je prisutna od 2001. godine pa do danas, ali sa manjim brojem identifikovanih žrtava trgovine deset godina ranije. Iskorištavanje žrtava trgovine je uglavnom u seksualne svrhe", kazala je Kamberijeva.
Ona je rekla da od 2007. godine pa naovamo većina žrtava su Albanke sa Kosova a nešto manje iz Srbije, Albanije i Moldavije.
"Dobna skupina žrtava identificiranih u 2012. godini je: 9 žrtava od 14-17 godina (maloljetne), 18 žrtava od 18-22 godine, 8 žrtava od 23-35 godine, 12 žrava od 26-30 godina, kao i to da ima žrtava starijih od 30 godina, ali u malom broju", dodala je Kamberijeva.
Kamberi je istakla da obično one "padnu" kao žrtve trgovine potaknute lošim ekonomskim uslovima, staranjem za djecu ili ostalim članovima porodice, nasiljem u porodici, obećanjima o boljem životu idr.
"Kosovo ima državni mehanizam koji radi sa svim institucijama i civilnim društvom u borbi protiv trgovine ljudima, u sklopu Kancelarije državnog koordinatora protiv trgovine ljudima u Ministarstvu Unutrašnjih poslova, kao i to da postoje posebna skloništa za žrtve trgovine, koja u većini vode NVO-i, ali ima i takvih koja tjesno sarađuju na polju zaštite žrtava trgovine zajedno sa ostalim državnim partnerima", rekla je Kamberijeva.
S druge strane, Arben Paçarizi, direktor Direktorijata za borbu protiv trgovine ljudima je izrazio zabrinutost da ima veoma mali broj prijavljenih slučajeva trgovine od strane građana.
On je rekao da Direktorijat na čijem je on čelu se bavi slučajevima trgovine ljudima, bavljenjem prostitucijom, omogućavanje prostitucije, ropstvom, prisilnim brakovima i od svih ovih djela, od januara do 24 februara ove godine, evidentirano je 12 slučajeva.
"Od ovih 12 slučajeva, pet se odnosi na trgovinu u cilju prostitucije, četiri na omogućavanje prostitucije, a ostali na bavljenje prostitucijom. U ovim slučajevima identifikovane su 5 žrtve. U toku januara uhapšeno je 16 osoba, a u februaru 13", rekao je on.
Naime Sherifi, direktorka skloništa "Centar za zaštitu žena i djece", u kojem su smještene između ostalih i žrtve trgovine ljudima, je rekla da je u toku prošle godine u ovom skloništu bilo smješteno 5 žrtava.
