Posljednji sastanak u Bruxellesu otvara dilemu da li su premijeri Kosova i Srbije, Hashim Thaçi i Ivica Dačić, uspostavili okvir, na osnovu kojeg će se raspustiti paralelne strukture, koje, prema mnogim analitičarima, drže kao taoca sjever Kosova i stvaraju nestabilnost ne samo u ovom dijelu, već i šire.
Publicisti i analitičari iz Prištine i Beograda posmatraju ovo van javnih izjava, poput one Thaçija da je "Vlada Srbije preuzela dužnosti i odgovornosti za rasformiranje paralelnih sigurnosnih struktura, te njihovo uklanjanje", ili izjavu Dačića, da "rješenje u ovom pravcu leži u stvaranju institucija koje ispunjavaju uslove kako za Prištinu, tako i za Srbe na Kosovu".
Agron Bajrami, kosovski analitičar, kaže da je Priština načinila greške u koracima, jer za takve strukture, prema njegovim riječima, nije se trebalo ni razgovarati, jer su one u suprotnosti ne samo sa Ustavom i zakonima Kosova, nego i sa samom Rezolucijom 1244 .
Njihovo spominjanje u razgovorima, prema riječima Bajramima, otvara teren za ustupke od kosovske strane.
"To znači da se njihovo ukidanje pregovara parcijalno. Tako da možemo doći u situaciju u kojoj bi se dio struktura poništio, ali i jedan dio legalizirao. A, to bi bilo na štetu Kosova, jer lojalnost koje ove strukture imaju prema Vladi Srbije bi išao na štetu Kosova, jer Srbija ne priznaje Kosovo kao nezavisnu državu", rekao je Bajrami za Radio Slobodna Evropa.
U međuvremenu, analitičar iz Srbije, Marko Matić, vjeruje da se o nečem drugom razgovaralo u Bruxellesu, a da je sasvim treće predstavljeno javnosti.
"Bitno pitanje je hoće li se pregovori rezultirati sporazumom u trenutnom formatu dijaloga. Ja nisam optimista i vjerujem da sadašnji oblik pregovara, korak po korak, je zastario i treba doći do sveobuhvatnog sporazuma. No, ovim ne podrazumjevam da bi se trebala uvrstiti podjela, ili razmjena teritorija", rekao je Matić za Radio Slobodna Evropa.
Nakon dogovora u Bruxellesu u vezi sa carinom, ali i ostalim sporazumima koji se tiču sjevera, srpski političari ovog djela Kosova su ponovo počeli sa blokadama puteva, time spriječavajući provedbu sporazuma.
To daje dojam da se Srbi sa sjevera protive Beogradu. No, Marko Matić ne misli tako.
"Srbi zavise od pomoći iz Beograda i teško je zamisliti da se protive sporazumima Beograda bez podrške Vlade Srbije", kaže on.
Isto tako i Bajrami izražava svoje mišljenje da Beograd nastavlja i dalje sa kontrolom Srba na sjeveru, a u isto vrijeme, za vanjsku politiku se pretvara da je spreman raspustiti paralelne strukture.
"Naravno da Beograd kontoliše Srbe sa sjevera iz prostog razloga - on ih finansira. A, sve te strukture, bilo da su paralelne, bilo da su kriminalne grupe, djeluju uz finansijsku i logističku podršku iz Srbije".
"Kada bi Beograd bio da se rješi pitanje sjevera u pogledu sigurnosti, za stvaranje boljeg okruženja za sa same Srbe u tom djelu Kosova, on ne bi finansirao ove strukture koje podižu barikade i stvaraju nesigurnost kod naroda koji je većinski srpski", izjavio je Bajrami.
U Platformi Srbije, koju mora potšvati pregovarač sa Kosovom, premijer Ivica Dačić, predlaže se davanje autonomije za sjeverni dio Kosova. Kosovske vlasti su odbacile davanje takve autonomije. Mnogi vide rješenje iz Ahtisaarijeva plana.
Bajrami kaže da je Srbija, u pregovorima u Bruxellesu, pokušava nametnuti rješenje koje će biti poput 'bosnizacije' Kosova.
"Srbija nastoji stvoriti situaciju sličnu onoj u Bosni i Hercegovini. Dakle, stvoriti dio teritorije, koju kontrolišu Srbi bez intervencije centralne vlasti u Prištini, i da ne priznaju ostatak Kosova kao državu. To je jedna podjela iz koje Srbija dobija, a Kosovo ne. Ovo je rizik", kaže Bajrami, poručivši kosovskom pregovaraču da ne odgovaraju na planove Srbije, jer ovako će biti prisiljeni da učine ustupke.
S druge strane, Marko Matić smatra hitnim pitanjem održavanje lokalnih izbora u sjevernim opštinama na na Kosovu.
"Važno je postići dogovor o planiranju lokalnih izbora na sjeveru Kosova, koji bi se održali prema Ustavu i zakonima Kosova. No, prije toga, Srbija bi trebala povući svoje sigurnosne strukture iz te zone", kaže Matić.
Srbiji je upućen zahtjev za uklanjanje paralelnih struktura od strane EU-a, SAD-a, i velikih zapadnih zemalja, među kojima su najglasnije Njemačka i Velika Britanija.
Evropska komisija je uslovila Srbiji otvaranje pristupnih pregovora normalizacijom odnosa s Kosovom, kao i raspadom tih struktura.
Kosovo i Srbija trenutno vode dijalog uz posredstvo Evropske unije, koji je usmjeren na normalizaciju odnosa.
Međutim, nedostatak pune provedbe sporazuma postignutih u Bruxellesu, dovelo je mnoge skeptike da posumnjaju hoće li razgovori donijeti rezultate.
Agron Bajrami, kosovski analitičar, kaže da je Priština načinila greške u koracima, jer za takve strukture, prema njegovim riječima, nije se trebalo ni razgovarati, jer su one u suprotnosti ne samo sa Ustavom i zakonima Kosova, nego i sa samom Rezolucijom 1244 .
Njihovo spominjanje u razgovorima, prema riječima Bajramima, otvara teren za ustupke od kosovske strane.
"To znači da se njihovo ukidanje pregovara parcijalno. Tako da možemo doći u situaciju u kojoj bi se dio struktura poništio, ali i jedan dio legalizirao. A, to bi bilo na štetu Kosova, jer lojalnost koje ove strukture imaju prema Vladi Srbije bi išao na štetu Kosova, jer Srbija ne priznaje Kosovo kao nezavisnu državu", rekao je Bajrami za Radio Slobodna Evropa.
U međuvremenu, analitičar iz Srbije, Marko Matić, vjeruje da se o nečem drugom razgovaralo u Bruxellesu, a da je sasvim treće predstavljeno javnosti.
"Bitno pitanje je hoće li se pregovori rezultirati sporazumom u trenutnom formatu dijaloga. Ja nisam optimista i vjerujem da sadašnji oblik pregovara, korak po korak, je zastario i treba doći do sveobuhvatnog sporazuma. No, ovim ne podrazumjevam da bi se trebala uvrstiti podjela, ili razmjena teritorija", rekao je Matić za Radio Slobodna Evropa.
Nakon dogovora u Bruxellesu u vezi sa carinom, ali i ostalim sporazumima koji se tiču sjevera, srpski političari ovog djela Kosova su ponovo počeli sa blokadama puteva, time spriječavajući provedbu sporazuma.
To daje dojam da se Srbi sa sjevera protive Beogradu. No, Marko Matić ne misli tako.
"Srbi zavise od pomoći iz Beograda i teško je zamisliti da se protive sporazumima Beograda bez podrške Vlade Srbije", kaže on.
Isto tako i Bajrami izražava svoje mišljenje da Beograd nastavlja i dalje sa kontrolom Srba na sjeveru, a u isto vrijeme, za vanjsku politiku se pretvara da je spreman raspustiti paralelne strukture.
"Naravno da Beograd kontoliše Srbe sa sjevera iz prostog razloga - on ih finansira. A, sve te strukture, bilo da su paralelne, bilo da su kriminalne grupe, djeluju uz finansijsku i logističku podršku iz Srbije".
"Kada bi Beograd bio da se rješi pitanje sjevera u pogledu sigurnosti, za stvaranje boljeg okruženja za sa same Srbe u tom djelu Kosova, on ne bi finansirao ove strukture koje podižu barikade i stvaraju nesigurnost kod naroda koji je većinski srpski", izjavio je Bajrami.
U Platformi Srbije, koju mora potšvati pregovarač sa Kosovom, premijer Ivica Dačić, predlaže se davanje autonomije za sjeverni dio Kosova. Kosovske vlasti su odbacile davanje takve autonomije. Mnogi vide rješenje iz Ahtisaarijeva plana.
Bajrami kaže da je Srbija, u pregovorima u Bruxellesu, pokušava nametnuti rješenje koje će biti poput 'bosnizacije' Kosova.
"Srbija nastoji stvoriti situaciju sličnu onoj u Bosni i Hercegovini. Dakle, stvoriti dio teritorije, koju kontrolišu Srbi bez intervencije centralne vlasti u Prištini, i da ne priznaju ostatak Kosova kao državu. To je jedna podjela iz koje Srbija dobija, a Kosovo ne. Ovo je rizik", kaže Bajrami, poručivši kosovskom pregovaraču da ne odgovaraju na planove Srbije, jer ovako će biti prisiljeni da učine ustupke.
S druge strane, Marko Matić smatra hitnim pitanjem održavanje lokalnih izbora u sjevernim opštinama na na Kosovu.
"Važno je postići dogovor o planiranju lokalnih izbora na sjeveru Kosova, koji bi se održali prema Ustavu i zakonima Kosova. No, prije toga, Srbija bi trebala povući svoje sigurnosne strukture iz te zone", kaže Matić.
Srbiji je upućen zahtjev za uklanjanje paralelnih struktura od strane EU-a, SAD-a, i velikih zapadnih zemalja, među kojima su najglasnije Njemačka i Velika Britanija.
Evropska komisija je uslovila Srbiji otvaranje pristupnih pregovora normalizacijom odnosa s Kosovom, kao i raspadom tih struktura.
Kosovo i Srbija trenutno vode dijalog uz posredstvo Evropske unije, koji je usmjeren na normalizaciju odnosa.
Međutim, nedostatak pune provedbe sporazuma postignutih u Bruxellesu, dovelo je mnoge skeptike da posumnjaju hoće li razgovori donijeti rezultate.
