“Radio Astra“ sa sjedištem u Gornjem Ljubinju kod Prizrena sa radom je počela 24. aprila 2001. godine kao prvi radio na bosanskom jeziku na Kosovu. “Radio Astra“ je muzički radio koji je ove godine osmomjesećnim projektom koji je finansirala Vlada Kosova uveo i informativni program.
Potreba zajednica za svojim medijima i da pravovremeno budu informisani, međutim, nisu dovoljan uslov za njen opstanak. Moraju se pouzdati na finansije donatora i dobre marketinške sposobnosti.
Vlasnik i urednik je Raif Ademi, koji je radio Astru pokrenuo sopstevenim sredstvima, danas poslije skoro deset godina od osnivanja ima četiri stalno zaposlenih i desetak saradnika.
Uskoro će 10-to godišnjica postojanja. Kako je “Radio Astra“ opstala svih ovih godina?
Raif Ademi: “Radio Astra“ je osnovana sopstvenim sredstvima. Ideja je bila da bude muzički radio s obzirom da su to vrijeme veoma popularne bile “pozdravi i čestitke“, a kao jedna novina za našu zajednicu ovdje u Župi je bila da ih po prvi put mogu slušati na svom lokalnom radiju. Tako da nam je u prvim godinama postojanja to bio značajan prihod.
Kasnije je interesovanje opalo, danas ih više nema, tako da smo morali da tražimo donatore, jer lokalni mediji nisu ekonomski održivi i nemogu opstati bez donatora.
Prvi donator nam je bio turski Kfor, sa kojim i danas imamo uspješnu saradnju. Uređuju svakodnevni program u trajanju od jednog sata. Također, sarađujemo i sa njemačim Kforom, ustupanjem prostora jednom sedmično. Imamo i ugovor sa njemačkim informativnim servisom Deutsche Welle o reemitovanju vijesti. Tako da se moramo snalaziti da bi opstali.
Šta je sa reklamama? Koliko su one zastupljene?
Raif Ademi: Reklama nema dovoljno. Najćešće se reklamiraju mala preduzeća koji uglavnom reklamiraju svoje proizvode. Nemamo reklame ovih većih firmi. Njih nam djelimično obezbjeđuje Kosovski Medijski Institut čiji smo član i sa koji imamo potpisan ugovor. Oni imaju organizovanu mrežu od oko 30 radio stanica i na osnovu slušanosti i pokrivenosti potpisuju okvirne ugovore o prodaji oglasnih termina. Ali to nije tako često. Jedna reklama u dva-tri mjeseca.
Kakva je slušanost vašeg radija?
Raif Ademi: Nemamo precizne parametre slušanosti našeg radija. Jedino što na osnovu usmenih anketa možemo da saznamo. Posjetimo neka sela i popričamo sa mještanima šta bi voljeli da slušaju na radiju. To nam dosta pomaže da svoj program prilagodimo našim slušaocima. Uglavnom svi slušaju lokalni radio. Sluša se u svakoj prodavnici, radionici, pogotovo u kolima kod mještana Župe svima je naša stanica na radio aparatu memorisana na “jedinici“.
Kakva je programka šema?
Raif Ademi: Osim programa na bosanskom imamo i program na turskom, svakog dana, na albanskom jednom sedmično i na srpskom takođe jednom sedmično. To su pretežno emisije koje rade turski i njemački vojnici Kfora.
Svakog petka prije džume namaza imamo i vjersku emisiju sa jednim dersom, a tu su i odabrane ilahije.
U jutranjim satima pustamo našu tradicionalnu goransku muziku, onda sevdah, narodna folk muzika i zabavna exYu muzika sa svih prostora stare Jugoslavije.
Informativni program smo do skoro imali. To su bile dnevne vijesti koje su išle u dva termina u 10 i 17 časova. Vijesti je uređivao naš poznati novinar Refik Kasi. Projekat je bio podržan od Vlade Kosova, ali smo iscrpjeli sredstva.
Koliko imate zaposlenih?
Raif Ademi: Trenutno imamo četiri zaposlenih i desetak saradnika. Planiram da zaposlimo i neko lice sa posebnim potrebama jer znam kako se ti ljudi osjećaju kao društveno nekorisni i kada ih društvo odbacuje. Međutim nema nijednog posebnog zakona koji reguliše da ta lica budu oslobođena nekih dažbina. Kada bi mi neka organizacija obezbjeđivala polovinu troškova vrlo bi rado zaposlio nekog na obostranu korist.
Saradnja sa političkim predstavnicima?
Raif Ademi: Lokalne radio stanice nisu atraktivne za političare, osim u jeku predizbornih kampanja. Političari više idu na javni servis, zaobilaze lokalne radio stanice. Razlog je možda i u tome da od tri radio-stanice na bosanskom jeziku, Hayat je u vlasništvu jednog političara, vlasnik Radio Omega 3 se takođe bavi politikom, jedino se ja nebavim politikom.
A saradnja sa NVO sektorom?
Raif Ademi: Saradnja sa nevladinim sektorom je daleko bolja. Posebno bih izdvojio saradnju sa nevladinim organizacijama “Katedrom slobodnog uma“ i “Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualca Kosova“. Naravno tu je i saradnja sa portalom info-ks.net koji na svojim stranicama postavlja naše vijesti u audio formatu.
Planovi za skoriju budućnost?
Raif Ademi: Namjera nam je da u skorije vrijeme pojačamo signal kako bi bio kvalitetniji. Predali smo projekte USAID-u i IOM-u za studijsku i opremu za pojačanje signala. Sa ovakvom opremom i postavljanjem još nekoliko dodatnih antena signalom ćemo pokrivati veći dio Kosova.
{jcomments on}
