Predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu ocijenio je u Prištini da barijere u ekonomskim odnosima Kosova i Srbije treba da odu u prošlost i da se stvori povoljan ambijent za biznis.
- Govori se o barijerama i normalizaciji ekonomskih odnosa Kosova i Srbije. Kao privredne komore, podigli smo glas da te barijere odu u prošlost. Treba stvoriti povoljan ambijent za biznis, iako je politička agenda opterećena, ne samo na Kosovu, već i u regionu. Ostaje nam da puno uradimo, ojačamo dijalog i saradnju, jer samo tako možemo riješiti sve te probleme - rekao je on.
Na konferenciji "Prevladavanje barijera za poslovanje i normalizacija" na kojoj je predstavljena analiza ekonomskog i zakonodavnog okvira za poslovanje Srbije i Kosova, Gërxhaliu je kazao da će dvije privredne komore pokušati da iskoriste sve mehanizme da ekonomska saradnja bude ključ povezivanja i da se kroz skidanje barijera gradi budućnost svih koji žive ovdje.
- Barijera ima sa obje strane, ali nijedna od njih nije neriješiva. Treba malo više političke volje, ja mislim da je vrijeme da politika podržava ekonomske procese, jer to je budućnost i to je nama svima potrebno - rekao je Gërxhaliu.
Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež rekao je da nema magičnog štapa kojim bi se barijere u ekonomskoj saradnji Kosova i Srbije riješile.
On je dodao da je prije dvije i po godine na forumu u Beogradu postavljen temelj saradnje predstavnika carinskih i veterinarskih službi i poslovne zajednice, ističući da su od tada usaglašeni fitosanitarni sertifikati, prije svega obrasci, prihvaćeni rezultati ispitivanja akreditovane laboratorije, usvojeni modaliteti saradnje u domenu razmjene informacija.
Čadež je kazao da se trenutno usklađuju 52 obrasca, da je unapređena komunikacija carinskih službi, da se rješavaju konkretni problemi privrednika u vezi sa slobodnim prometom robe.
Predstavnik Foruma za multietničke odnose Dušan Janjić koji je učestvovao u izradi studije, kazao je da je proces normalizacije "more bez obala i svetionika" i da ostaje na akterima da definišu kuda idu.
- Borimo se da političari shvate da ne treba institucije da sarađuju, nego da postoji institucija saradnje - rekao je Janjić i ukazao na privatizaciju i svojinu kao temelj makroekonomske stabilnosti.
Među preporukama studije između ostalog navodi se da je potrebno razmotriti i analizirati zakonsku regulativu Kosova koja reguliše osnivanje i poslovanje preduzeća, poreske i druge namete od značaja za srpsku zajednicu na Kosovu, kao i propise Srbije koji regulišu status i poslovanje preduzeća, ali i identifikovati dobre i loše prakse i barijere za poslovanje.
Na konferenciji "Prevladavanje barijera za poslovanje i normalizacija" na kojoj je predstavljena analiza ekonomskog i zakonodavnog okvira za poslovanje Srbije i Kosova, Gërxhaliu je kazao da će dvije privredne komore pokušati da iskoriste sve mehanizme da ekonomska saradnja bude ključ povezivanja i da se kroz skidanje barijera gradi budućnost svih koji žive ovdje.
- Barijera ima sa obje strane, ali nijedna od njih nije neriješiva. Treba malo više političke volje, ja mislim da je vrijeme da politika podržava ekonomske procese, jer to je budućnost i to je nama svima potrebno - rekao je Gërxhaliu.
Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež rekao je da nema magičnog štapa kojim bi se barijere u ekonomskoj saradnji Kosova i Srbije riješile.
On je dodao da je prije dvije i po godine na forumu u Beogradu postavljen temelj saradnje predstavnika carinskih i veterinarskih službi i poslovne zajednice, ističući da su od tada usaglašeni fitosanitarni sertifikati, prije svega obrasci, prihvaćeni rezultati ispitivanja akreditovane laboratorije, usvojeni modaliteti saradnje u domenu razmjene informacija.
Čadež je kazao da se trenutno usklađuju 52 obrasca, da je unapređena komunikacija carinskih službi, da se rješavaju konkretni problemi privrednika u vezi sa slobodnim prometom robe.
Predstavnik Foruma za multietničke odnose Dušan Janjić koji je učestvovao u izradi studije, kazao je da je proces normalizacije "more bez obala i svetionika" i da ostaje na akterima da definišu kuda idu.
- Borimo se da političari shvate da ne treba institucije da sarađuju, nego da postoji institucija saradnje - rekao je Janjić i ukazao na privatizaciju i svojinu kao temelj makroekonomske stabilnosti.
Među preporukama studije između ostalog navodi se da je potrebno razmotriti i analizirati zakonsku regulativu Kosova koja reguliše osnivanje i poslovanje preduzeća, poreske i druge namete od značaja za srpsku zajednicu na Kosovu, kao i propise Srbije koji regulišu status i poslovanje preduzeća, ali i identifikovati dobre i loše prakse i barijere za poslovanje.
