Startuje nova školska 2015/2016. godina

Sudeći prema riječima zvaničnika Direktorijata za obrazovanje SO Prizren, početak školske 2015/2016. godine startuje bez većih problema, sem što se, prema ustaljenoj navici, očekuju naknadni upisi učenika u prvi razred osnovnih nižih škola.

Koordinator u nastavi na bosanskom jeziku pri direktorijatu Almir Saiti ističe da se statistički podaci o broju upisanih učenika još uvijek obrađuju, no očekuje da se broj đaka u nastavi na bosanskom jeziku neće puno razlikovati od predhodne školske godine. 
Saiti je potencirao da nema mjesta panici kada je u pitanju spajanje “patuljastih odjeljenja”, dodavši da “po ovom pitanju uvijek ima razumjevanja od strane direktorijata i drirektora Nexhata Qoqaja, ali je izrazio zabrinutost o “padu” broja učenika u nekim školama u gradu, a posebno u prigradskom naselju Jaglenici.
“U svakoj školi nedostaje broj učenika. U Jaglenici, gdje smo prošle godine u Osnovnoj školi “Nazif Kokolori” otvorili po prvi put odjeljenje prvog razreda u nastavi na bosanskom jeziku gdje je nastavu pohađalo četiri učenika, ove godine do sada nemamo nijedog upisanog. Također, u našoj najvećoj školi u gradu “Lek Dukagjini” do prošle godine imali smo po dva odjeljanja u nastavi na bosanskom jeziku od po dvadesetak učenika, ove godine je upisano samo 15 učenika”, kaže koordinator Saiti.
Almir Saiti, koordinator u nastavi na bosanskom jeziku
Kada je u pitanju srednje obrazovanje, Saiti je istakao da su i ove godine, kao i do sada, najatraktivnije škole medicinska i gimnazija, ali je dodao da od ove godine startuju također atraktivni smjerovi:
“U Rečanima, u Župi, u okviru srednje Ekonomske škole otvoren je atraktivni smjer Turizam i ugostiteljstvo, dok je u okviru srednje Tehničke škole, također otvoren vrlo atraktivan smjer, osobito za djevojke - Moda i dizajn.
Da potsjetimo da je prošle godine u nastavi na bosanskom jeziku figuriralo oko 2230 učenika u osnovnim školama, dok je u srednjim pohađalo oko 630 učenika.
Inače, nastavak pada broja učenika u nastavi na bosanskom jeziku, prema mnogim intelektualcima, treba posebno tretirati u oviru bošnjačke zajedice i to bez pardona kao zabrinjavajući trend. Potrebno je da bošnjački politički faktor objelodanji “bošnjačke patriote” koje žive na račun zajednice i njene “stečene tekovine poslije rata”. Imenovati nastavnike koji rade u bošnjačkoj nastavi a “sijeku granu na kojoj sjede”, kao i bošnjačke političare koji “gaze te tekovine” i ignorišu bošnjački obrazovni proces - šaljući svoju djecu na jezicima drugih obrazovnih procesa. Samim tim što logika štrči razumu - svjesno doprinose uništenju bošnjačke nastave.