Naučnici tvrde da se Didymo ne ponaša kao obična alga te da njegova pojava možda i nije bila iznenadna kao što se čini.
Počelo je sa sitnom sluzi koja se lagano širila stijenama rijeke Heber u Kanadi. Kroz godinu dana, njezini su slojevi postajali sve deblji, bujniji. Kroz nekoliko godina, nastao je ogromni, sluzavi pokrivač. I prošlo je nekoliko decenijama, a sluz se proširila širom svijeta, nastanjujući rijeke Južne Amerike, Europe, Australije i Azije.
Tu sluz, koja i danas cvjeta, uzrokuje mikroskopska alga, latinskog imena Didymosphenia geminata. Postala je toliko poznata da je dobila i nadimak - Didymo. Za njezino širenje naučnici su krivili ljude koji su je čamcima i ribarskim brodicama prenosili iz rijeke u rijeku, no sada su došli do drugačijih saznanja, piše BBC.
Naučnici tvrde da se Didymo ne ponaša kao obična alga te da njegova pojava možda i nije bila iznenadna kao što se čini. Didymo je možda posljedica većih promjena koje se događaju u slatkovodnim sustavima širom svijeta. Prvi je put uočen u Kanadi 1988. godine. No, za razliku od drugih algi koje cvjetaju u vodama koje su bogate nutrientima, Didymo se bez problema širi u vodama koje to nisu.
Ponaša se poput tumorskog tkiva, kažu naučnici. Mijenja se iz dobroćudnog u zloćudno, a svaka njegova stabljika hvata se za kamenje, stijene te nastaje sluzavi pokrivač. Ipak, Didymo se širi i raste samo u vodama u kojima su razine fosfora niske. Fosfora ima više što je voda zagađenija.
Sada se naučnici nalaze u jednoj apsurdnoj situaciji i kažu da je Didymo uništio sve što se radilo proteklih 50 godina. Naime, kako bi spriječili širenje algi, u vodama se nastojala smanjiti razina zagađenja, odnosno fosfora, a onda je došao – Didymo, alga koja se ponaša suprotno od svih viđenih.
Kako spriječiti njegovo daljnje širenje, naučnici za sada nemaju odgovor.
