Najnovija istraživanja su pokazala da pomicanje sata ne utiče samo kratkoročno na naše zdravlje u obliku nesanice ili povećanja broja infarkta nego u idućih sedam mjeseci dok se sat ponovo ne vrati na zimsko vrijeme, znatno utiče na veliki dio svjetskog stanovništva.
Ljetno i zimsko računanje vremena vrlo loše utiče na zdravlje ljudi, tvrde njemački naučnici, a uz to je i beskorisno.
Vodeći naučnici kritikovali su pomicanje sata na ljetno vrijeme. "Nije samo beskorisno nego je i opasno", izjavio je za magazin Die Zeit psiholog iz Regensburga Jürgen Zulley, prenosi Deutsche Welle. A psiholog iz Münchena Till Roenneberg ljetno vrijeme naziva uplitanjem u naš biološki vremenski sistem po diktatu vrha.
Najnovija istraživanja su, naime, pokazala da pomicanje sata ne utiče samo kratkoročno na naše zdravlje - u obliku nesanice ili povećanja broja infarkta - nego u idućih sedam mjeseci dok se sat ponovo ne vrati na zimsko vrijeme, znatno utiče na veliki dio svjetskog stanovništva. A to vodi do manjka sna, što je loše za zdravlje.
"Nikada se zapravo na tu promjenu ne možemo naviknuti", kaže Roenneberg pozivajući se pri tome na svoje istraživanje.
I austrijska neurologinja Birgit Högl takođe smatra kako "ne postoji razlog za mijenjanje vremena".
Naučnik Zulley koji se bavi proučavanjem sna čak je zatražio i ukidanje ove prakse: "Našem biološkom ritmu bi više odgovaralo da zadržimo zimsko vrijeme."
Naučnik Horst-Werner Korf iz Frankfurta smatra kako prelaženje na ljetno vrijeme posebno utiče na tzv. "sova-osobe", to jest osobe koje su više aktivne noću. Na te osobe, kojima je ustajanje ujutro ionako teško, zbog gubitka jednog sata znatno utiče ova promjena, smatra on.
"Ako ste zaposleni morate se prilagoditi ritmu društva, što znači da se mijenja i unošenje hrane u tijelo, a ta uzastopna promjena dovodi do poremećaja u tijelu", ističe Korf dodajući kako posebno jetra treba šest do sedam dana kako bi se naviknula na ovu promjenu.
