I dok se pojmovi migrant i izbjeglice često izjednačavaju, svjetski Dan migranata prilika je da se podsjeti da za razliku od izbjeglice, osobe koja je zbog svoje rase, vjere, nacionalne pripadnosti, političkog uvjerenja ili pripadnosti određenoj socijalnoj grupi morala da napusti svoje mjesto boravka, migrant je, svako ko mjesto boravka menja dobrovoljno, npr. zbog porodičnih razloga ili novog radnog mjesta.
Jedno je sigurno, talas migracije stanovnika afričkih i azijskih zemalja koji se pokrenuo 2015. godine nastavio se i 2016.
Politički ali i ekonomski migranti koji se odlučuju da bolji život potraže na nekom drugom mjestu, najčešće dolaze iz azijskih i afričkih nerazvijenih zemlja. Procjenjuje se da na svijetu ima oko 240 miliona migranta a da će se taj broj povećavati.
"To je zbog velike razlike u razvoju država. Dok razvijene države Evrope, Amerike oni uvijek idu prema tim sigurnijim državama, ekonomski dobro stojećim državama koje pružaju dobru zakonsku i socijalnu zaštitu, koja im omogućava ostvarivanje njihovih prava", Violeta Berisha, ambasador URGC.
Međutim put do boljeg života za mnoge je bio fatalan. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, oko 7.200 migranata je poginulo ili nestalo od početka godine, što je 20% više u odnosu na prethodnu. Skoro polovina od tog broja stradalo je u nastojanju da preko Sredozemnog mora dođe do Italije, Grčke ili Španije.
Takođe, nakon što su neke tranzitne države uvele strože graniučne kontrole broj ilegalnih migranata se povećao. Tako je u Hrvatskoj u subotu u kombiju pronađeno 67 ileganlnih migranata, od kojih su neki bili životno ugroženi zbog trovanja ugljen dioksidom.
Na Kosovu postoji centar za ilegalne migrante, u kojem je smešteno njih 30-ak. Prema podacima IOM-a zemlje sa najviše migranata u Evropi su Njemačka sa 12 miliona, Ujedinjeno Kraljevstvo sa 8,5 miliona Francuska sa 7.8 miliona i Španija sa 5,8. Veliki broj migranata utiče i na zemlje u koje dolaze i na zemlje iz kojih odlaze.
"Zbog toga uvijek ima poremećaja ekonomske situacije, a kroz takve promjene doćiće i do promjene političke situacije jer svaka partija u vlasti će nastojati da zbliži svoj narod. A prema zakonima, za par godina kada se situacija u zemljama iz kojih dolaze stabilizuje, migranti se moraju vratiti u njih“, rekla je Berisha.
U otvorenom pismu povodom Svjetskog Dana migranata, generalni direktor Međunarodne organizacije za migrante Vilijam Lejsi Sving, naveo je da uprkos medijskim nastaojanjima, migracije ne treba shvatiti kao invaziju, bolest, koja nagriza kulturu domaćina. Već da su migranti ljudi koji samo žele bolji život sebi i svojoj porodici i da uz pravu političku podršku mogu doprineti društvu jer, kako je napisao, postoji dovoljno mogućnost za sve, samo je važno kako je upotrijebiti.
Politički ali i ekonomski migranti koji se odlučuju da bolji život potraže na nekom drugom mjestu, najčešće dolaze iz azijskih i afričkih nerazvijenih zemlja. Procjenjuje se da na svijetu ima oko 240 miliona migranta a da će se taj broj povećavati.
"To je zbog velike razlike u razvoju država. Dok razvijene države Evrope, Amerike oni uvijek idu prema tim sigurnijim državama, ekonomski dobro stojećim državama koje pružaju dobru zakonsku i socijalnu zaštitu, koja im omogućava ostvarivanje njihovih prava", Violeta Berisha, ambasador URGC.
Međutim put do boljeg života za mnoge je bio fatalan. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, oko 7.200 migranata je poginulo ili nestalo od početka godine, što je 20% više u odnosu na prethodnu. Skoro polovina od tog broja stradalo je u nastojanju da preko Sredozemnog mora dođe do Italije, Grčke ili Španije.
Takođe, nakon što su neke tranzitne države uvele strože graniučne kontrole broj ilegalnih migranata se povećao. Tako je u Hrvatskoj u subotu u kombiju pronađeno 67 ileganlnih migranata, od kojih su neki bili životno ugroženi zbog trovanja ugljen dioksidom.
Na Kosovu postoji centar za ilegalne migrante, u kojem je smešteno njih 30-ak. Prema podacima IOM-a zemlje sa najviše migranata u Evropi su Njemačka sa 12 miliona, Ujedinjeno Kraljevstvo sa 8,5 miliona Francuska sa 7.8 miliona i Španija sa 5,8. Veliki broj migranata utiče i na zemlje u koje dolaze i na zemlje iz kojih odlaze.
"Zbog toga uvijek ima poremećaja ekonomske situacije, a kroz takve promjene doćiće i do promjene političke situacije jer svaka partija u vlasti će nastojati da zbliži svoj narod. A prema zakonima, za par godina kada se situacija u zemljama iz kojih dolaze stabilizuje, migranti se moraju vratiti u njih“, rekla je Berisha.
U otvorenom pismu povodom Svjetskog Dana migranata, generalni direktor Međunarodne organizacije za migrante Vilijam Lejsi Sving, naveo je da uprkos medijskim nastaojanjima, migracije ne treba shvatiti kao invaziju, bolest, koja nagriza kulturu domaćina. Već da su migranti ljudi koji samo žele bolji život sebi i svojoj porodici i da uz pravu političku podršku mogu doprineti društvu jer, kako je napisao, postoji dovoljno mogućnost za sve, samo je važno kako je upotrijebiti.
