Kako je pravilo obaveznog nošenja marame, popularnije hidžab, uticalo na žene koje su odlučile novinarskom profesijom u istočnim, ali i zapadnim zemljama. Tokom 2014. godine više od 3,6 miliona žena upozoreno je, a mnoge od njih uhapšene zbog "nepropisnog odjevanja", a evo kako su se neke od njih izborile da pred kamerama izađu obučene po svojim vjerskim običajima.
1. Fatma Nabil u podne 2. septembra 2012. godine na egipatskoj državnoj televiziji pročitala je vijesti obučena u tamno odijelo i sa velom krem boje i postala prva žena koja je poslije pola vijeka prezentovala vijesti sa velom. Do svrgavanja režima Hosnija Mubaraka februara 2011. godine novinarkama koje nose feredžu bilo je dozvoljeno da rade za državnu televiziju ali ne i da se pojavljuju pred kamerama.
Zvaničnik televizije Mohamed Fathi tom prilikom je izjavio da će pojavljivanje Nabil na televiziji ohrabriti mnoge druge žene koje žele da nose veo ali to nisu činile jer su strahovale da će izgubiti posao.
A iako su neke voditeljke tužile i dobile presude u svoju korist, i dalje nisu mogle da se pojave na televiziji prekrivenih glava.
2. Masih Alinajed, iranska novinarka koja živi u Americi želi da se pravilo obaveznog nošenja hidžaba promjeni zbog čega je pozvala sve Iranke da joj pošalju fotografije na kojima su skinule hidžab. Nošenje marame, popularnije kao hidžab u Iranu se smatra kao obavezna garderoba svih žena. Čak tokom 2014. godine više od 3,6 miliona žena upozoreno je, a mnoge od njih su uhapšene zbog "nepropisnog odjevanja".
U intervjuu za magazin Vox ova Iranka je rekla: "Moja majka želi da nosi maramu, ja ne želim. Iran bi trebalo obje da nas razumije i da podrži i mene i nju".
Kako je objasnila, kao mala je uvijek bila ljubomorna na svog brata. "On je bio moj simbol slobode. Mogao je da radi šta hoće dok je za mene kao žensko dijete uvijek postojalo pravilo ponašanja", ispričala je Alinajedova. Mnoge djevojke koje joj šalju fotografije bez hidžaba su istakle kako su to uradile jer su željele po prvi put da osjete vjetar u kosi. Ova novinarka je zbog toga napravila posebnu Facebook grupu pod nazivom "Moja tajna sloboda" gdje postavlja fotografije koje joj Iranke šalju. Ova grupa ima skoro 820.000 lajkova Iranki koje tiho protestuju protiv nošenja hidžaba.
3. Nur Taguri je arabijsko-američka novinarka, odrasla je u malom selu u Americi gdje nije bilo mnogo muslimana. Znala je da je drugačija, ali nije željela to da prihvati. Ovo je vodilo do krize identiteta. Fenomen s kojim se mnogo nas borilo ili se još uvijek bori. Nije voljela da razgovara o svojoj vjeri, pozadini ili kulturi, kao da ih se stidjela.
Da bi se izborila sa svojom krizom identiteta, odlučila je da stavi hidžab kada se preselila u Washington. Tek tada je prihvatila da je drugačija i da je oduvijek trebalo da bude ponosna na to. Nakon sprovedenog istraživanja saznala je da u SAD nikada nije postojala žena koja je nosila hidžab, a koja je bila novinarka na komercijalnoj televiziji i odlučila je da to promijeni!
Na fakultetu je otkrila svoju ljubav prema poeziji i imala je nastup par dana nakon što je napunila 18 godina. Dan prije nastupa klanjala je. U svojim molitve molila je Boga za praksu ili posao, nešto što će joj pomoći da ostvari svoj san. Dan kasnije, nakon nastupa Justin Low, direktorka za odnose s javnošću na CBS radiju, uzela joj je mikrofon iz ruke i upitala je da li bi željela da bude praktikant na CBS radiju. Ta praksa joj je promijenila život.
Jednog dana Nur je postavila svoju fotografiju kako sjedi za stolom ABC televizije i napisala: “Ovako moj san izgleda”. Sljedećeg dana ova fotografija proširila se viralno. Ljudi širom svijeta su je podijelili.
Nur nije mogla da vjeruje svojim očima i shvatila je koliko socijalni mediji mogu biti moćni i tada je Nurina rođaka došla na ideju koncepta “Neka Nur zablista”. Cilj je bio da ljudi podijele svoje snove i probleme. Vrlo brzo je “Neka Nur zablista” postala zajednica “vrijednih duhova i snopova strasti”.
Tako je Nur Taguri postala prva pokrivena novinarka na američkoj televiziji. Mediji prečesto prikazuju muslimane u lošem svjetlu. Ona definiše svoju ulogu kao “objašnjavanje religije i pročišćenje konteksta i kulturnih smetnji (što je u mojim očima vrlo važno)”. I kada izvještava o pričama o terorizmu, želi to reći na način koji ne generalizuje muslimansku populaciju i ne povezuje muslimane s njima.
4. Prva novinarka u BiH koja je stavila hidžab na glavu je Arduana Kurić. Ona se prvi put pojavila na bošnjačkoj RTV a potom na "Hayat TV", a sada trenutno radi na televiziji "Al Jazeera". S obzirom na to da je cijelu karijeru napravila na hidžabu, njen bivši suprug Al Dino, u vrijeme kada je njihov brak pucao - zaprijetio joj je da će objaviti njene fotografije sa ljetovanja i tako staviti pod sumnju stvarno njeno vjersko opredjeljenje. Takođe, novinarke u sarajevskim medijima koje su htjele da nose hidžab, dobijale su 100 KM veću platu.
5. Gledaoci Dnevnika 3 na televiziji HRT sinoć su primijetili maramu na glavi novinarke Petre Mlačić, koja se javljala uživo iz Islamskog centra, povodom posjeta turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana Hrvatskoj povodom stote godišnjice priznanja islama u Hrvatskoj.
Novinarka je za javljanje iz džamije glavu omotala maramom zvanom šajla. Iako je, s obzirom na to da nije imala sagovornika, novinarka javljanje mogla odraditi i ispred Islamskog centra, sa televizije HRT odlučili su da je bolje da ostane unutra.
"Naša novinarka je tokom izvještvanja iz Islamskog centra bila pokrivene glave iz poštovanja prema vjerskom objektu iz kojeg izvještava te temeljem propisa za boravak u takvim objektima koji su jednaki svuda u svijetu. Podsjećamo pritom da se televizijsko javljanje i uključenje u našu sinoćnju informativnu emisiju održavalo iz unutrašnjeg prostora zagrebačkog Islamskog centra", rekli su s HRT televizije.
