Odnosi turske vladajuće partije i pokreta Hizmet pogoršali su se 2013. godine, Al Jazeera donosi priču o razlozima raskola.
Turski pokret Hizmet nekada je bio blizak Stranci pravde i razvoja (AK Partije) i Recepu Tayyipu Erdoganu.
Međutim, odnosi su se pogoršali 2013. godine. Pokret je proglašen terorističkom organizacijom i od tada turska policija često hapsi njegove pripadnike. Harun Karčić donosi priču o razlozima njihovog raskola.
Celil Sagir je urednik novina Zaman i simpatizer pokreta Hizmet. Nekada je putovao sa premijerom Ahmetom Davutogluom njegovim službenim avionom, ali nakon raskola između pokreta Hizmet i AK Partije, više ne putuje.
"Pokret je zasnovan na dobrovoljnoj osnovi. Koliko ja znam, ne postoji spisak ljudi ili institucija koje pripadaju pokretu. Postoje firme ili institucije kojima rukovode simpatizeri pokreta Gulen ili koji su inspirirani njegovim idejama. Mi u Turskoj smo konzervativno društvo i običaj je u nekim turskim novinama da imate posebnu stranicu petkom sa vjerskim temama. Zavisno od vašeg pogleda, možete slijediti ideje nekog radikalnog imama ili gospodina [Fethullaha] Gulena. Ali ono što zagovara pokret Gulen, odnosno Hizmet, jeste mir, dijalog i obrazovanje", ističe Celil.
Globalni pokret
Fethullah Gulen, lider pokreta Hizmet, živi u Americi odakle rukovodi pokretom. Sa predsjednikom Erdoganom se poznaje dugo godina.
Pokret Hizmet za sebe kaže da zagovara umjereno tumačenje islama i da im je cilj odgojiti "zlatnu generaciju muslimana", koja bi imala vjersko i svjetovno obrazovanje. Veoma su zatvoreni i tajanstveni.
"Hizmet je globalni pokret. U više od stotinu zemalja širom svijeta osnovao je škole, domove, univerzitete, izdavačke kuće i humanitarne organizacije koje promovišu njegove ciljeve. Nekadašnji bliski saveznici Stranke pravde i razvoja, danas su na državnoj listi terorističkih organizacija", izvještava Harun Karčić, reporter Al Jazeere.
Blisko su sarađivali sa AK partijom u provođenju demokratskih reformi i borbi protiv moćne turske vojske, koja se miješala u vođenje državne politike. Međutim, raskol se dogodio 2013. godine, kada je turska policija otkrila da su sljedbenici pokreta Gulen prisluškivali Erdoganov ured.
Mreža sljedbenika
Ubrzo je otkrivena cijela mreža sljedbenika Hizmet u državnim institucijama, pravosuđu i policiji - koji su navodno radili po uputama Fethullaha Gulena u cilju formiranja takozvane "paralelne države", koja bi upravljala Turskom po naredbama Gulena. Od tada je krenuo otvoreni sukob.
"Vlada optužuje pokret Gulen da su se infiltrirali u državni aparat, naročito pravosuđe i policiju, s ciljem svrgavanja izabrane vlade. Oni su kroz svoje medije i saveznike u zemlji pokušali prikazati vladu kao korumpiranu. Novi izvještaji pokazuju da je taj pokret bio umiješan i u odavanje vojnih tajnih", ističe Mehmed Solmaz, novinar.
Pokret Hizmet je sada na državnoj listi terorističkih organizacija. Policija često provodi racije u organizacijama i firmama povezanim sa pokretom. Zauzvrat, mediji bliski Hizmetu pokrenuli su žestoku kampanju protiv Stranke pravde i razvoja.
