Policijski kordoni, suzavci i žičane ograde su nepotrebni, kaže univerzitetski profesor Martin Brusis.
Njemačka, država koja namjerava prihvatiti rekordan broj izbjeglica, uspostavila je ponovno graničnu kontrolu kako bi na taj način odgovorila na izazove izbjegličke krize. Mnogi su ovaj korak Njemačke protumačili kao nepotrebnim, jer njime krši pravila Schengenskog sporazuma i ruši temelje Evropske unije.
Lukesmburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn je kazao da Evropa ne smije dozvoliti da Schengen doživi kolaps.
Zaokret u politici Njemačke izazvao je veće gužve na austrijsko-njemačkoj granici, a Al Jazeera ispitala šta kršenje Schengena znači i da li bi to moglo imati trajne posljedice na Evropsku uniju kao cjelinu.
Raspodjela izbjeglica
Politički analitičar i profesor na Ludwig-Maximilians univerzitetu Martin Brusis smatra da su kako sada stvari stoje granične kontrole samo privremeno rješenje jer će zemlje EU-a raznim mehanizmima ojačati njihove vanjske granice i jer će se morati razviti sistem raspodjele izbjeglica.
“Granična kontrola koja funkcioniše je potrebna sada, a države moraju imati mogućnost da kontrolišu ko prelazi njihovu granicu. Granične kontrole samo ne smiju dovesti do toga da se izbjeglicama koje su pobjegle od rata onemogući azil. Ovo se prvenstveno odnosi na Mađarsku, koja mora poštovati dostojanstvo čovjeka i koja mora primiti izbjeglice. Policijski kordoni, suzavci i žičane ograde su nepotrebne”, ističe Brusis.
On tvrdi da je trenutno schengenski sistem van snage, ali vjeruje da on nije u opasnosti.
Što se tiče balkanskih zemalja, Brusis tvrdi da se stav Njemačke o nadzoru graničnih prijelaza ne odnosi na ljude s Balkana te da će oni i dalje bez viza moći putovati u Njemačku.
On se osvurno i na veliki broj zahtjeva za azil s Balkana.
“Ministri unutrašnjih poslova Evropske unije žele proglasiti Albaniju, Kosovo i Crnu Goru sigurnim zemljama, tako da će zahtjevi za azil iz tih zemalja moći biti odbijeni bez dodatnih provjera”.
Brusis je zaključio da Kršćansko-demokratska unija (CDU) želi da smanji finansijsku pomoć azilantima tako da predviđa da će zahtjeva za azil s Balkana biti sve manje.
Filip Dragović, regionalni savjetnik za vladavinu prava u kontekstu približavanja Evropskoj uniji pri UNDP-u, smatra da je Njemačka bila pritisnuta ogromnim prilivom izbjeglica i da jednostavno nije imala drugog izbora.
“Kada pričamo o schengenskom sustavu, sloboda kretanja ljudi je inicirala taj sustav, ali on ima i druge kompenzacijske mjere. Ponovno uspostavljanje granične kontrole je normalno u ovakvoj krizi. Znamo da se i kod svakog Evropskog prvenstva, bilo to u košarci ili u nogometu, uspostavi pojačana kontrola granica. Privremeno, sukladno s pravnim okvirom, kao i sada”, tvrdi Dragović.
Ono što se zaboravlja, kaže Dragović, jeste da te mjere ne mogu biti dugotrajne i da su granične kontrole samo uspostavljenje na ‘zvaničnim graničnim prijelazima’.
“Evo mjere su na snazi 2-3 dana, a Njemačka je saopštila da su se pokazale kao pun pogodak jer je uhapšeno nekoliko krijumčara ljudi. Ali ako izbjeglice krenu ‘zelenim putem’, gdje zvanični granični prijelazi ne postoje, onda nastaje problem”, ističe on.
Schengenski sistem nije narušen ponovnim uvođenjem graničnih kontrola, smatra Dragović, ali jeste povjerenje između država.
“Ukoliko se ovakav priliv izbjeglica nastavi ovim intenzitetom, Schengen će se morati mijenjati i modificirati”.
Dragović tvrdi da se kvote mogu određivati, ali situacija je jednostavno takva da izbjeglice idu gdje žele i da im teško neko može odrediti u koju će zemlju izbjeći.
“Ako izbjeglica želi u Njemačku, ona će sve uraditi da stigne u tu zemlju, a vi ga sada hoćete prebaciti u Španjolsku. Izbjeglice idu gdje žele, a to su enormni troškovi za jednu zemlju”.
Modifikacija sistema
Stvar dodatno komplikuje to što se ne zna koliko će izbjeglička kriza potrajati jer schengenski sistem nije napravljen za takve stvari.
“Nema naznake da priliv izbjeglica staje. Treba dobro osmisliti šta s tim izbjeglicama. Cijeli schengenski sustav neće pasti jer je on širok, ali nešto će se morati promijeniti”, zaključio je Dragović.
Novinar Financial Timesa Wolfgang Muenchau je u svojoj kolumni za list Spiegel istakao da Njemačka uvođenjem graničnih kontrola ponavlja istu grešku kao i nakon pada Berlinskog zida i rata na Balkanu.
On je naveo da je Njemačka ovim potezom izbjegličku krizu uvrstila u red vanrednih situacija i tim dala do znanja drugim državama Evrope da to isto urade.
“Italija sada može također izbjegličku krizu okarakterisati kao vanrednu situaciju i okriviti je za neispunjavanje ekonomskih ciljeva u toj zemlji. Francuzi također mogu isto uraditi i izbjegličkom krizom opravdati sva ulaganja u borbu protiv terorizma i rat u Siriji”, zaključio je Muenchau u svojoj kolumni.
U Njemačku svakog sata autobusima i automobilima stiže 500 ljudi.
