Podrivanje suštine svrhe odgovornosti za ratne zločine

Optužbe da američka i izraelska vlada primjenjuju pritisak na Tribunal u Hagu kako bi osigurale da njihovi vojni komandanti nikada neće moći da budu optuženi za ratne zločine, jedan je od navoda u debati koja se vodi među pravnicima i sudijama u svijetu oko oslobađanja od optužbi trojice sprskih generala i policajca.

Serija oslobađajućih presuda Tribunala u Hagu izazvala je debatu koja se vodi među pravnicima, a koju prenosi londonski "Guardian". Momčilo Perišić, Jovica Stanišić i Franko Simatović su u posljednjih nekoliko mjeseci oslobođeni optužbi za ratne zločine, što je izazvalo salvu negativnih komentara od strane grupa za ljudska prava i pojedinih pravnika.
“Generali i političari bi u budućnosti mogli da izbjegnu odgovornost za ratne zločine zbog odluke o zahtjevanju dokaza da su ‘posebno usmjeravali’ zvjerstva”, navodi su debate međunarodnih pravnika koju prenosi "Guardian". 
Prva ovakva presuda donijeta je u februaru. Predsjedavajući sudija je bio Theodor Meron, 83-godišnjak koji je preživio holokaust. Služio je kao izraelski diplomata, a ima i američki pasoš. Odnosom glasova 4 naprema 1 poništena je presuda Perišiću.
U oslobađajućoj presudi je pisalo:
"Potrebni su dokazi koji utvrđuju direktnu vezu između pomoći koju je pružio optuženi i počinjenih zločina."
Protiv takve presude je glasao samo kineski sudija Liu Daqun, koji je napisao:
"Ovo insistiranje (na direktnoj vezi) sada efektivno podiže prag za odgovornost za pomaganje (u ratnim zločinima). Ova promjena podriva suštinu svrhe odgovornosti za pomaganje (u ratnim zločinima), omogućavajući odgovornima za svijesno olakšavanje najtežih zločina da izbjegnu odgovornost za svoja djela." 
U maju su odnosom glasova 2 naprema 1 oslobođeni optužbe Stanišić i Simatović. Francuska sudija Michele Picard, koja je jedina glasala protiv oslobađanja, napisala je u obrazloženju:
"Ako ne možemo ustanoviti da su optuženi pomagali zločine, rekla bih da smo došli do mračnog mjesta u međunarodnom pravu. Čak i ako bi dokazi ustanovili 'samo' da su optuženi bili indiferentni prema tome što su užasni zločini počinjeni na putu ka njihovom krajnjem 'vojnom' cilju, vjerujem da je većina (sudija) pogrešila oslobađajući ih svih optužbi."
  
U debati učestvuje i holdandski sudija Frederik Harhoff, koji je poslao čak 56 pisama čuvenim sudijama i advokatima širom svijeta, a u kojima izlaže svoje neslaganje zbog oslobađajućih presuda srpskim generalima. Harhoff piše:
"Šta smo naučili iz ovoga? Pomislili biste da su vojni establišmenti u vodećim državama (poput SAD i Izraela) osjetili da se sudovi u praksi previše približavaju odgovornosti vojnih komandanata." 
Jedna od posljedica Harhoffovog cirkularnog pisma je da su trojica optuženih u Hagu, uključujući Vojislav Šešelja, kome je Harhoff sudija u postupku pred Tribunalom, zbog ovoga tražili njegovo izuzeće zbog pristrasnosti.
U međuvremenu, američki zvaničnici tvrde da nikad nisu vršili pritisak na Haški tribunal.