Turskoj je potreban prvorazredni ustav koji će upotpuniti njenu prvorazrednu demokratiju, ekonomiju i slobode, rekao je predsjednik ove države Recep Tayyip Erdogan.
“Nakon što Parlament počne sa radom nakon ljetne pauze ponovo ćemo pokrenuti našu inicijativu za donošenje novog ustava u tursku demokratiju, što je naš san od 2011. godine”, rekao je Erdogan.
Pozvao je turske zakonodavce, političke stranke, visoke sudove, univerzitete, vladine institucije i mnoge advokate da doprinesu tom procesu.
"Pravna država je naša crvena linija. Naša je dužnost da povećamo povjerenje u pravosuđe i spriječimo osudu javnosti", rekao je on.
Od svog osnivanja, moderna turska država je uređena u skladu sa četiri ustava, od kojih je prvi usvojen 1921. godine, a mijenjao se 1924. i 1961. godine, prije nego što je Ustav iz 1982. godine stupio na snagu.
Krvavi državni udar iz 1980. godine, koji je doveo do zatvaranja stotina hiljada ljudi, uz masovna suđenja, mučenja i pogubljenja, još uvijek predstavlja mračno razdoblje turske političke historije.
Ustav iz 1982. godine od tada je modificiran kako bi išao u korak s globalnim i regionalnim geopolitičkim trendovima. Najnovije promjene uvedene su nakon referenduma 2017. godine, uključujući prelazak sa parlamentarnog na predsjednički sistem.
Pozvao je turske zakonodavce, političke stranke, visoke sudove, univerzitete, vladine institucije i mnoge advokate da doprinesu tom procesu.
"Pravna država je naša crvena linija. Naša je dužnost da povećamo povjerenje u pravosuđe i spriječimo osudu javnosti", rekao je on.
Od svog osnivanja, moderna turska država je uređena u skladu sa četiri ustava, od kojih je prvi usvojen 1921. godine, a mijenjao se 1924. i 1961. godine, prije nego što je Ustav iz 1982. godine stupio na snagu.
Krvavi državni udar iz 1980. godine, koji je doveo do zatvaranja stotina hiljada ljudi, uz masovna suđenja, mučenja i pogubljenja, još uvijek predstavlja mračno razdoblje turske političke historije.
Ustav iz 1982. godine od tada je modificiran kako bi išao u korak s globalnim i regionalnim geopolitičkim trendovima. Najnovije promjene uvedene su nakon referenduma 2017. godine, uključujući prelazak sa parlamentarnog na predsjednički sistem.
