Korona virus stigao je i do starosjedelačkih zajednica duboko u Amazonu koje bi mogle pretrpeti katastrofalne posljedice pandemije pošto su kroz vijekove bile desetkovane bolestima koje su doneli evropski osvajači, pišu svjetski mediji.
Među starosjedelačkim narodima Brazila prijavljen je prvi slučaj zaraze korona virusom, pošto je jedna žena u selu duboko u amazonskoj prašumi testirana pozitivno, preneo je Reuters.
Zdravstveni stručnjaci, ističe Reuters, upozoravaju da bi širenje virusa moglo biti smrtonosno za 850.000 pripadnika starosjedelačkih naroda Brazila, koji su vijekovima bili desetkovani bolestima koje su doneli Evropljani, od malih boginja i malarije do gripa.
Zdravstvena služba Sesai za starosjedeoce pri Ministarstvu zdravlja saopštila je da je 20-godišnja žena iz plemena Kokama pozitivno testirana na virus u okrugu Santo Antonio du Isa, blizu granice s Kolumbijom, na nekih 880 kilometara uz rijeku Amazon od grada Manaus.
U istom okrugu potvrđena su četiri slučaja korona virusa, među kojima je brazilski ljekar koji je prošle nedjelje bio pozitivan, što je, kako ukazuje Reuters, izazvalo strah da bi epidemija s pogubnim posljedicama mogla da se proširiti na udaljene i ranjive starosedelačke zajednice.
Sesai je naveo da je žena medicinska radnica bila u kontaktu s tim lekarom. Ona je jedina osoba koja je pozitivna od 15 zdravstvenih radnika i 12 pacijenata testiranih pošto je otkriveno da je lekar zaražen virusom. Žena nije pokazivala simptome Covid-19 i izolovana je u porodici.
Starosjedeoci pokušavaju sami da se zaštite
Dok brazilski političari na čelu s predsjednikom Žairom Bolsonarom (Jair) šalju mješovite poruke o korona virusu, Brazilci u ranjivim zajednicama posljednjih dana uzeli su stvari u svoje ruke u naporu da se zaštite od virusa, piše Njujork tajms (The New York Times).
I pored rasta oboljelih i umrlih od korona virusa, Bolsonaro je negirao ozbiljnost pandemije. S druge strane, kako ukazuje američki list, guverneri brazilskih država su sredinom marta pozvali građane da ostanu u kućama, ali ih je predsjednik oštro kritikovao da su podlegli „histeriji“ i tvrdio da pretjeruju s podacima o žrtvama korona virusa zarad političke koristi.
Od pojave korona virusa prvi put u Brazilu krajem februara, Covid-19 se brzo proširio zemljom s centima žarišta u Sao Paulu i Rio de Žaneiru. Do četvrtka je oboljeo 6.931 čovjek, dok su preminule 244 osobe. Bolsonaro je, ukazuje list, u utorak uveče ozbiljnije govorio o korona virusu rekavši da je to „najveći izazov naše generacije“, ali nije podržao stroge mjere karantina.
U pokušaju da zaštite ranjive autohtone zajednice, starosjedelački lideri su zatvorili pristup udaljenim selima, u nekim slučajevim postavljajući barikade na puteve, u strahu da bi korona virus mogao pogoditi cijele zajednice koje imaju ograničen pristup medicinskoj zaštiti.
Aktivisti za prava starosjedelaca, dodaje Njujork tajms, kažu da postoji velika opasnost na teritorijama starosjedelaca u koje su zašli rudari i drvosječe bez dozvola, a takođe postoji zabrinutost za nekontaktirana plemena do kojih pokušavaju da dopru evangelistički misionari.
„Korona virus bi mogao da nas zbriše“
Starosjedelačke grupe širom Južne Amerike blokiraju svoja sela i povlače se u svoje tradicionalne šumske i planinske domove u naporu da izbjegnu potencijalno kataklizmičku pretnju korona virusa, piše Gardijan (The Guardian).
Posljednjih dana, kako se broj zaraženih u Južnoj Americi približavao broju od 10.000, autohtoni narodi u Brazilu, Kolumbiji, Ekvadoru i Peruu su počeli da preduzimaju mjere zaštite od, kako kažu, historijske pretnje. „Korona virus bi mogao da nas zbriše“, upozorio je Janukula Kaiabi, vođa starosjedelaca u brazilskom nacionalnom parku Šingu, na južnim obodima Amazona gdje živi oko 6.000 ljudi iz 16 različitih plemena.
Zdravstveni stručnjaci kažu da veoma zarazne bolesti poput malih i velikih boginja ili virusa gripa imaju dugu historiju „desetkovanja“ autohtonih zajednica i da predstavljaju posebnu prijetnju za više od 100 izolovanih grupa u Brazilu, ukazuje Gardijan, ističući da širom Južne Amerike postoje sliči strahovi, posebno što bi zbog načina na koji starosjedeoci žive u zajednici prenošenje moglo biti veoma brzo s ekstremno visokom stopom smrtnost.
Nedavne studije, podvlači britanski list, pokazuju da su bolesti kao velike i male boginje koje su između kraja 15. i 17 vijeka doneli evropski osvajači, možda izbrisale do 90 odsto prekolumbijskog stanovništva u Americi – možda i 55 od 60 miliona ljudi koliko se procjenjivalo da je živjelo na američkim kontinentima.
Na jugu Kolumbije oko 200 pripadnika polunomadskog naroda Nukak počelo je da se povlači iz gradova u udalje rezervate. Zdravstveni stručnjaci, ističe Gardijan, kažu da je povlačenje dugotrajna praksa južnoameričkih starosjedelačkih zajednica kao tehnika preživljavanja koja se prenosi s generacije na generaciju, ali upozoravaju da takve taktike nose rizike. Ako oni koji se vrate u udaljena sela iz gradova ne budi prikladno izolovani ili testirani prije povratka, kući mogu doneti korona virus s katastrofalnim posljedicama.
RSE
Zdravstveni stručnjaci, ističe Reuters, upozoravaju da bi širenje virusa moglo biti smrtonosno za 850.000 pripadnika starosjedelačkih naroda Brazila, koji su vijekovima bili desetkovani bolestima koje su doneli Evropljani, od malih boginja i malarije do gripa.
Zdravstvena služba Sesai za starosjedeoce pri Ministarstvu zdravlja saopštila je da je 20-godišnja žena iz plemena Kokama pozitivno testirana na virus u okrugu Santo Antonio du Isa, blizu granice s Kolumbijom, na nekih 880 kilometara uz rijeku Amazon od grada Manaus.
U istom okrugu potvrđena su četiri slučaja korona virusa, među kojima je brazilski ljekar koji je prošle nedjelje bio pozitivan, što je, kako ukazuje Reuters, izazvalo strah da bi epidemija s pogubnim posljedicama mogla da se proširiti na udaljene i ranjive starosedelačke zajednice.
Sesai je naveo da je žena medicinska radnica bila u kontaktu s tim lekarom. Ona je jedina osoba koja je pozitivna od 15 zdravstvenih radnika i 12 pacijenata testiranih pošto je otkriveno da je lekar zaražen virusom. Žena nije pokazivala simptome Covid-19 i izolovana je u porodici.
Starosjedeoci pokušavaju sami da se zaštite
Dok brazilski političari na čelu s predsjednikom Žairom Bolsonarom (Jair) šalju mješovite poruke o korona virusu, Brazilci u ranjivim zajednicama posljednjih dana uzeli su stvari u svoje ruke u naporu da se zaštite od virusa, piše Njujork tajms (The New York Times).
I pored rasta oboljelih i umrlih od korona virusa, Bolsonaro je negirao ozbiljnost pandemije. S druge strane, kako ukazuje američki list, guverneri brazilskih država su sredinom marta pozvali građane da ostanu u kućama, ali ih je predsjednik oštro kritikovao da su podlegli „histeriji“ i tvrdio da pretjeruju s podacima o žrtvama korona virusa zarad političke koristi.
Od pojave korona virusa prvi put u Brazilu krajem februara, Covid-19 se brzo proširio zemljom s centima žarišta u Sao Paulu i Rio de Žaneiru. Do četvrtka je oboljeo 6.931 čovjek, dok su preminule 244 osobe. Bolsonaro je, ukazuje list, u utorak uveče ozbiljnije govorio o korona virusu rekavši da je to „najveći izazov naše generacije“, ali nije podržao stroge mjere karantina.
U pokušaju da zaštite ranjive autohtone zajednice, starosjedelački lideri su zatvorili pristup udaljenim selima, u nekim slučajevim postavljajući barikade na puteve, u strahu da bi korona virus mogao pogoditi cijele zajednice koje imaju ograničen pristup medicinskoj zaštiti.
Aktivisti za prava starosjedelaca, dodaje Njujork tajms, kažu da postoji velika opasnost na teritorijama starosjedelaca u koje su zašli rudari i drvosječe bez dozvola, a takođe postoji zabrinutost za nekontaktirana plemena do kojih pokušavaju da dopru evangelistički misionari.
„Korona virus bi mogao da nas zbriše“
Starosjedelačke grupe širom Južne Amerike blokiraju svoja sela i povlače se u svoje tradicionalne šumske i planinske domove u naporu da izbjegnu potencijalno kataklizmičku pretnju korona virusa, piše Gardijan (The Guardian).
Posljednjih dana, kako se broj zaraženih u Južnoj Americi približavao broju od 10.000, autohtoni narodi u Brazilu, Kolumbiji, Ekvadoru i Peruu su počeli da preduzimaju mjere zaštite od, kako kažu, historijske pretnje. „Korona virus bi mogao da nas zbriše“, upozorio je Janukula Kaiabi, vođa starosjedelaca u brazilskom nacionalnom parku Šingu, na južnim obodima Amazona gdje živi oko 6.000 ljudi iz 16 različitih plemena.
Zdravstveni stručnjaci kažu da veoma zarazne bolesti poput malih i velikih boginja ili virusa gripa imaju dugu historiju „desetkovanja“ autohtonih zajednica i da predstavljaju posebnu prijetnju za više od 100 izolovanih grupa u Brazilu, ukazuje Gardijan, ističući da širom Južne Amerike postoje sliči strahovi, posebno što bi zbog načina na koji starosjedeoci žive u zajednici prenošenje moglo biti veoma brzo s ekstremno visokom stopom smrtnost.
Nedavne studije, podvlači britanski list, pokazuju da su bolesti kao velike i male boginje koje su između kraja 15. i 17 vijeka doneli evropski osvajači, možda izbrisale do 90 odsto prekolumbijskog stanovništva u Americi – možda i 55 od 60 miliona ljudi koliko se procjenjivalo da je živjelo na američkim kontinentima.
Na jugu Kolumbije oko 200 pripadnika polunomadskog naroda Nukak počelo je da se povlači iz gradova u udalje rezervate. Zdravstveni stručnjaci, ističe Gardijan, kažu da je povlačenje dugotrajna praksa južnoameričkih starosjedelačkih zajednica kao tehnika preživljavanja koja se prenosi s generacije na generaciju, ali upozoravaju da takve taktike nose rizike. Ako oni koji se vrate u udaljena sela iz gradova ne budi prikladno izolovani ili testirani prije povratka, kući mogu doneti korona virus s katastrofalnim posljedicama.
RSE
