Zbog pojačanih tenzija između Beograda i Prištine, posebno na sjeveru Kosova, Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteresh je izrazio zabrinutost. Kao najveći problem naveo je taksu od 100 odsto na proizvode iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Analitičari iz Prištine i Beograda različito tumače stavove iznete na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija predstavljen je tromjesečni izvještaj o radu Unmika. Predstavnici zemalja članica pozdravili su dogovor da se smanji broj sjednica posvećenih Kosovu i ponovili stav da bi Unmik trebalo da krenu sa povlačenjem, sa čim se Rusija i Kina nisu složile.
Ambasadorka Kosova u SAD Vlora Çitaku je iznela niz optužbi na račun Srbije, napominjući da su takse direktan odgovor na "agresivnu i brutalnu" kampanju srpske vlade protiv Kosova, dok je sjednicu nazvala “šaradom”.
S druge strane potpredsjednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić sjednicu ocjenjuje jednom od najpozitivnijih za Srbiju, budući da su sve članice jednoglasno osudile takse od 100 odsto.
Ruski ambasador Vasilij Nebenzja je rekao da Rusija deli zabrinutost sa Srbijom zbog ozbiljnosti situacije sa Kosovom. On je ambasadorki Çitaku, koja je ovaj sastanak nazvala šaradom, rekao da, ako tako misli, nije bila u obavezi da dođe, iako je pozvana.
Kina je takođe istakla da poštuje suverenitet Srbije, rezoluciju 1244 i Unmik, i istakla da je potrebno pronaći rješenje za dijalog u okviru te rezolucije. Predstavnik Kine je rekao da Savjet bezbjednosti treba da nastavi rasprave o Kosovu, dok je ambasadorka Velike Britanije Karen Pirse pozdravila rad Unmika i istakla da Kosovo više nije "akutna kriza". Prema njenim riječima, britansko pravno tumačenje Rezolucije 1244 SBUN ne brani formiranje Vojske Kosova.
Šef misije UN na Kosovu smatra da je evropska perspektiva bitan podstrek za mir i stabilnost u regionu, za šta je neophodna podrška svih članica Savjeta bezbjednosti UN-a za angažman Beograda i Prištine, kako bi se smanjile tenzije, pojačalo međusobno povjerenje i smanjile prepreke za dijalog.
“Odsustvo u Prištini u vezi jedinstvenog stava o nastavku dijaloga sa Beogradom dostiglo je kritičnu tačku, u danima prije predstavljanja izvještaja. To je takođe dovelo u pitanje opstanak kosovske koalicione vlade”, poručio je Zahir Tanin.
Dok analitičar Naim Rashiti ističe da se ništa novo ne dešava u Savjetu bezbjednosti UN koji, prema njegovim riječima, nema uticaja ni na Kosovu, ni u Srbiji, Mišel Zubenica napominje da je najnovija sjednica bila dobra za Srbiju i da postoje šanse za ostvarivanje određenih interesa Srbije na Kosovu.
“Ono što su rekli Nijemci nije ništa novo i Srbija sama zna, oni očekuju da dogovor ove ili sljedeće godine, da bi se Srbija pridružila EU, da formalno prizna Kosovo, ali u praksi taj izvještaj UN-a ne dobija ništa konkretno", rekao je analitičar Naim Rashiti.
„Pošto je poručeno od strane svih zemalja i od onih koji su priznali nezavisnost Kosova i onih koje nisu da Priština u posljednje vrijeme pravi akte koji dovode do destabilizacije odnosa Beograda i Prištine, a tu se prije svega misli na takse na robu iz Srbije i sve zemlje su pozvale na hitno ukidanje takve mjere od strane Prištine. Druga stvar je takođe veoma bitna, što je agenda samog Kosova, ostala i ostaće na sjednicama Savjeta bezbjednosti UN, pošto znamo da su određene zapadne zemlje željele da se o tom pitanju više ne raspravlja u UN“, poručio je Mišel Zubenica.
Rashiti smatra da je nastavak dijaloga neizvesan, dok Zubenica očekuje da će i u Srbiji i na Kosovu uslijediti vanredni izbori. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je na pitanje o sjednici SB UN na kojoj je bilo riječi o Kosovu rekao da više ne zna šta predstavnici Kosova žele ni od Beograda, ni od svijeta. Generalni sekretar ministarstva spoljnih poslova Srbije Veljko Odalović je gostujući na RTS-u, poručio da dok god je na snazi rezolucija 1244, svaki dogovor Beograda i Prištine mora da dobije krajnji epilog u Ujedinjemim nacijma.
Sjednica Savjeta bezbjednosti UN posvećena Kosovu do sada se održavala na svaka tri mjeseca, a nakon pritiska Sjedinjenih država i njenih evropskih saveznica, postignut je dogovor da se ove godine održe tri sjednice, a 2020. godine dvije sjednice SB.
Aleksandra Nićić, RTK2
Ambasadorka Kosova u SAD Vlora Çitaku je iznela niz optužbi na račun Srbije, napominjući da su takse direktan odgovor na "agresivnu i brutalnu" kampanju srpske vlade protiv Kosova, dok je sjednicu nazvala “šaradom”.
S druge strane potpredsjednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić sjednicu ocjenjuje jednom od najpozitivnijih za Srbiju, budući da su sve članice jednoglasno osudile takse od 100 odsto.
Ruski ambasador Vasilij Nebenzja je rekao da Rusija deli zabrinutost sa Srbijom zbog ozbiljnosti situacije sa Kosovom. On je ambasadorki Çitaku, koja je ovaj sastanak nazvala šaradom, rekao da, ako tako misli, nije bila u obavezi da dođe, iako je pozvana.
Kina je takođe istakla da poštuje suverenitet Srbije, rezoluciju 1244 i Unmik, i istakla da je potrebno pronaći rješenje za dijalog u okviru te rezolucije. Predstavnik Kine je rekao da Savjet bezbjednosti treba da nastavi rasprave o Kosovu, dok je ambasadorka Velike Britanije Karen Pirse pozdravila rad Unmika i istakla da Kosovo više nije "akutna kriza". Prema njenim riječima, britansko pravno tumačenje Rezolucije 1244 SBUN ne brani formiranje Vojske Kosova.
Šef misije UN na Kosovu smatra da je evropska perspektiva bitan podstrek za mir i stabilnost u regionu, za šta je neophodna podrška svih članica Savjeta bezbjednosti UN-a za angažman Beograda i Prištine, kako bi se smanjile tenzije, pojačalo međusobno povjerenje i smanjile prepreke za dijalog.
“Odsustvo u Prištini u vezi jedinstvenog stava o nastavku dijaloga sa Beogradom dostiglo je kritičnu tačku, u danima prije predstavljanja izvještaja. To je takođe dovelo u pitanje opstanak kosovske koalicione vlade”, poručio je Zahir Tanin.
Dok analitičar Naim Rashiti ističe da se ništa novo ne dešava u Savjetu bezbjednosti UN koji, prema njegovim riječima, nema uticaja ni na Kosovu, ni u Srbiji, Mišel Zubenica napominje da je najnovija sjednica bila dobra za Srbiju i da postoje šanse za ostvarivanje određenih interesa Srbije na Kosovu.
“Ono što su rekli Nijemci nije ništa novo i Srbija sama zna, oni očekuju da dogovor ove ili sljedeće godine, da bi se Srbija pridružila EU, da formalno prizna Kosovo, ali u praksi taj izvještaj UN-a ne dobija ništa konkretno", rekao je analitičar Naim Rashiti.
„Pošto je poručeno od strane svih zemalja i od onih koji su priznali nezavisnost Kosova i onih koje nisu da Priština u posljednje vrijeme pravi akte koji dovode do destabilizacije odnosa Beograda i Prištine, a tu se prije svega misli na takse na robu iz Srbije i sve zemlje su pozvale na hitno ukidanje takve mjere od strane Prištine. Druga stvar je takođe veoma bitna, što je agenda samog Kosova, ostala i ostaće na sjednicama Savjeta bezbjednosti UN, pošto znamo da su određene zapadne zemlje željele da se o tom pitanju više ne raspravlja u UN“, poručio je Mišel Zubenica.
Rashiti smatra da je nastavak dijaloga neizvesan, dok Zubenica očekuje da će i u Srbiji i na Kosovu uslijediti vanredni izbori. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je na pitanje o sjednici SB UN na kojoj je bilo riječi o Kosovu rekao da više ne zna šta predstavnici Kosova žele ni od Beograda, ni od svijeta. Generalni sekretar ministarstva spoljnih poslova Srbije Veljko Odalović je gostujući na RTS-u, poručio da dok god je na snazi rezolucija 1244, svaki dogovor Beograda i Prištine mora da dobije krajnji epilog u Ujedinjemim nacijma.
Sjednica Savjeta bezbjednosti UN posvećena Kosovu do sada se održavala na svaka tri mjeseca, a nakon pritiska Sjedinjenih država i njenih evropskih saveznica, postignut je dogovor da se ove godine održe tri sjednice, a 2020. godine dvije sjednice SB.
Aleksandra Nićić, RTK2
