Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbiji, Sonja Biserko smatra da eventualna razmjena teritorija između Kosova i Srbije nije civilizacijsko rješenje za vrijeme u kojem živimo. Biserko dodaje to nije rješenje ni za Albance ni za Srbe, jer najveći dio Srba ostaje ispod rijeke Ibar i to ih dovodi u jednu neizvjesnost, strah od toga da će biti zaboravljeni, kao što već i jesu.
“Oni se osjećaju kao taoci i sjevera Kosova i Beograda, zato što oni takvim rješenjem potpadaju pod Prištinu. Nije problem u tome što potpadaju pod ingerenciju Prištinu, već zato što gube određene poslove koje sada finansira Republika Srbija, a albanska strana nema ponudu ni rješenje za takvu tranziciju”, kaže Biserko u razgovoru za Redakciju na srpskom jeziku Radio Kosova 2.
Po njenom mišljenju, takvo rješenje za Kosovo bi bio loš presedan i za Evropu s obzirom da ima puno zemalja sa sličnim manjinskim problemima.
“Mislim da je vrlo važno da se međunarodna zajednica drži svojih kriterijuma i standarda koje je sama nametnula i prema kojima je rješavala pitanja regiona posljednjih dvadeset i više godina. Taj dijalog koji traje šest ili osam godina i sve ono što je tu potpisano palo bi u vodu i to je jedan gubitak vremena, energije, sredstava, očekivanja u krajnjoj liniji. Čak i sjever Kosova počeo ja da prihvata taj kosovski okvir i da se prilagođava nekoj novoj realnosti”, kaže Biserko.
Sona Biserko ističe da je važno da se zakoni i ZSO, koja Srbima garantuje određenu autonomiju treba sprovesti u život.
“Na papiru Srbi nemaju nikakav prigovor na kosovske zakone i na sve što reguliše njihov status, međutim implementacija je vrlo slaba ili gotovo uopšte ne postoji. Važno je angažovati se na sprovođenju tih zakona. Nažalost, Srpska lista koja dominira i na sjeveru i na jugu nije zainteresovana da se zalaže za interese Srba na Kosovu i za njihov ostanak tamo, jer ova politika koja je sada na djelu zapravo čini to da se Srbi južno od Ibra prvenstveno osjećaju neizvjesno i da su svi na nekom čekanju i da mnogi od njih rešavaju da napuste Kosovo. To nije dobro ni za sam koncept kosovske države, kao multietničke države”, ističe ona.
Biserko naglašava da su pojedine međunarodne grupe i ličnosti, pitanje podjele ili korekcije granice, uspjele da legitimišu kao neku opciju, kao najneizvesniji ostaje stav SAD-a. Ona smatra da je poruka pomoćnika američkog državnog sekretara Matthewa Palmera, koji je nedavno bio u Beogradu i na Kosovu, da je ovo posljednja šansa za Albance da se dogovore sa Vučićem, pogrešan pristup.
“Amerika se žuri da zatvori neka pitanja u Evropi kako bi se okrenula Kini, jer to je njen najveći izazov u 21. vijeku. Međutim, tako na brzinu zatvaranje kosovskog pitanja može da iznjedri još veće probleme. Treba imati prije svega u vidu Makedoniju, bez obzira štoje ona krenula dobrim putem, da je to još uvijek krhka situacija, jer u regionu pored zapadnih sila djeluju i neke druge sile, kao što su Rusija i Turska, kojima nije u interesu da se EU konsoliduje tako što će uzeti u članstvo zemlje Zapadnog Balkana. Mislim da je Zapadni Balkan u veoma kritičnoj situaciji upravo zbog tih geostatičkih interesa koji se sukobljavaju na tom prostoru”, ističe ona.
Biserko ističe da za nju Kosovo već ima svoju nezavisnost, te da bi Srbija trebala da razumno pristupi tom pitanju, odnosnu priznavanju Kosova i insistiranju na adekvatnom položaju Srba na Kosovu.
“Sama Srbija treba da pomogne i ohrabri članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, jer to olakšava komunikaciju u cijelom regionu, prije svega mislim na INTERPOL, u koji će Kosovo vrlo brzo ući. Srbija se tome suprotstavlja, mislim da je to pogrešan stav. Kosovo mora da postane dio regionalne stvarnosti i u tom smislu Srbija ima veliku prednost u budućim odnosima sa Kosovom s obzirom da je ta trgovina između dvije zemlje vrlo intenzivna i vjerovatno najveća, s obzirom na tu bliskost ne samo teritorijalnu, nego i to neko historijsko iskustvo koje je bilo i loše, a bilo je i nekih dobrih stvari. I kosovski srpski i albanski narod imaju neku svoju dinamiku bez politike, oni zapravo već imaju neku komunikaciju o kojoj niko ne želi da govori, ona postoji, ljudi se kreću, komuniciraju”, kaže ona.
Za Srbiju je važno, naglašava ona, da se odrekne projekta koji je i Srbiju i cio region uveo u poražavajuće posljedice.
“Vrlo je važno da se srpske elite distanciraju od tog projekta i da počnu da razmišljaju na jedan profesionalniji i moderniji način i sve dok se to ne uradi ni Kosovo ni druga pitanja neće biti rješena, a tu prije svega mislim i na BIH i na Crnu Goru i na Mkedoniju. Samo pogledajte kakva je retorika iz Beograda na sve susjedne zemlje, kao da smo na početku rata. Ministar Vulin najavljuje rat, tu se diže borbena gotovost, to je u stvari jedna vrsta podizanja tenzija u regionu što Srbiji onemogućava normalizaciju odnosa sa tim zemljama, ali i spriječava i usporava njen put ka Evropskoj uniji za koji se zvanično opredjelila i ova i predhodna vlast”, kaže Biserko.
Po njenom mišljenju, takvo rješenje za Kosovo bi bio loš presedan i za Evropu s obzirom da ima puno zemalja sa sličnim manjinskim problemima.
“Mislim da je vrlo važno da se međunarodna zajednica drži svojih kriterijuma i standarda koje je sama nametnula i prema kojima je rješavala pitanja regiona posljednjih dvadeset i više godina. Taj dijalog koji traje šest ili osam godina i sve ono što je tu potpisano palo bi u vodu i to je jedan gubitak vremena, energije, sredstava, očekivanja u krajnjoj liniji. Čak i sjever Kosova počeo ja da prihvata taj kosovski okvir i da se prilagođava nekoj novoj realnosti”, kaže Biserko.
Sona Biserko ističe da je važno da se zakoni i ZSO, koja Srbima garantuje određenu autonomiju treba sprovesti u život.
“Na papiru Srbi nemaju nikakav prigovor na kosovske zakone i na sve što reguliše njihov status, međutim implementacija je vrlo slaba ili gotovo uopšte ne postoji. Važno je angažovati se na sprovođenju tih zakona. Nažalost, Srpska lista koja dominira i na sjeveru i na jugu nije zainteresovana da se zalaže za interese Srba na Kosovu i za njihov ostanak tamo, jer ova politika koja je sada na djelu zapravo čini to da se Srbi južno od Ibra prvenstveno osjećaju neizvjesno i da su svi na nekom čekanju i da mnogi od njih rešavaju da napuste Kosovo. To nije dobro ni za sam koncept kosovske države, kao multietničke države”, ističe ona.
Biserko naglašava da su pojedine međunarodne grupe i ličnosti, pitanje podjele ili korekcije granice, uspjele da legitimišu kao neku opciju, kao najneizvesniji ostaje stav SAD-a. Ona smatra da je poruka pomoćnika američkog državnog sekretara Matthewa Palmera, koji je nedavno bio u Beogradu i na Kosovu, da je ovo posljednja šansa za Albance da se dogovore sa Vučićem, pogrešan pristup.
“Amerika se žuri da zatvori neka pitanja u Evropi kako bi se okrenula Kini, jer to je njen najveći izazov u 21. vijeku. Međutim, tako na brzinu zatvaranje kosovskog pitanja može da iznjedri još veće probleme. Treba imati prije svega u vidu Makedoniju, bez obzira štoje ona krenula dobrim putem, da je to još uvijek krhka situacija, jer u regionu pored zapadnih sila djeluju i neke druge sile, kao što su Rusija i Turska, kojima nije u interesu da se EU konsoliduje tako što će uzeti u članstvo zemlje Zapadnog Balkana. Mislim da je Zapadni Balkan u veoma kritičnoj situaciji upravo zbog tih geostatičkih interesa koji se sukobljavaju na tom prostoru”, ističe ona.
Biserko ističe da za nju Kosovo već ima svoju nezavisnost, te da bi Srbija trebala da razumno pristupi tom pitanju, odnosnu priznavanju Kosova i insistiranju na adekvatnom položaju Srba na Kosovu.
“Sama Srbija treba da pomogne i ohrabri članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, jer to olakšava komunikaciju u cijelom regionu, prije svega mislim na INTERPOL, u koji će Kosovo vrlo brzo ući. Srbija se tome suprotstavlja, mislim da je to pogrešan stav. Kosovo mora da postane dio regionalne stvarnosti i u tom smislu Srbija ima veliku prednost u budućim odnosima sa Kosovom s obzirom da je ta trgovina između dvije zemlje vrlo intenzivna i vjerovatno najveća, s obzirom na tu bliskost ne samo teritorijalnu, nego i to neko historijsko iskustvo koje je bilo i loše, a bilo je i nekih dobrih stvari. I kosovski srpski i albanski narod imaju neku svoju dinamiku bez politike, oni zapravo već imaju neku komunikaciju o kojoj niko ne želi da govori, ona postoji, ljudi se kreću, komuniciraju”, kaže ona.
Za Srbiju je važno, naglašava ona, da se odrekne projekta koji je i Srbiju i cio region uveo u poražavajuće posljedice.
“Vrlo je važno da se srpske elite distanciraju od tog projekta i da počnu da razmišljaju na jedan profesionalniji i moderniji način i sve dok se to ne uradi ni Kosovo ni druga pitanja neće biti rješena, a tu prije svega mislim i na BIH i na Crnu Goru i na Mkedoniju. Samo pogledajte kakva je retorika iz Beograda na sve susjedne zemlje, kao da smo na početku rata. Ministar Vulin najavljuje rat, tu se diže borbena gotovost, to je u stvari jedna vrsta podizanja tenzija u regionu što Srbiji onemogućava normalizaciju odnosa sa tim zemljama, ali i spriječava i usporava njen put ka Evropskoj uniji za koji se zvanično opredjelila i ova i predhodna vlast”, kaže Biserko.
