Postoje realne šanse da "kosovski čvor" bude raspleten organizovanjem međunarodne konferencije na kojoj bi Beograd i Priština pregovarali uz učešće "najvećih svjetskih igrača", saznaje srbijanski "Danas" nezvanično od predstavnika najviših diplomatskih krugova na Zapadu.
Sagovornici lista "Danas" preciziraju da bi na takvom skupu, pored zemalja kvinte – Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Italije, učestvovali predstavnici Rusije, "a ne isključuje se ni mogućnost učešća Kine i, čak, Turske".
"Međunarodna konferencija najvišeg nivoa, koja bi zapravo predstavljala novi Rambuje, odnosno Rambuje dva, mogla bi da bude održana u nekoj državi Zapada ili na neutralnom terenu poput Švicarske. Budući da bi najveće svjetske sile razmatrale načine da se konačno u potpunosti normalizuju odnosi Beograda i Prištine, ne mogu se izbjeći poređenja sa pregovorima u Rambujeu, iako bi srpske vlasti, predvođene predsjednikom Aleksandrom Vučićem, više voljele da to bude neka vrsta novog Dejtona, jer je Dejtonski sporazum doveo do stvaranja Republike Srpske. U svakom slučaju, i za samog Vučića bi bilo bolje da sporazum o rješavanju kosovskog pitanja bude postignut na skupu najkrupnijeg formata, a ne u nekoj briselskoj kancelariji", ukazuju diplomate.
Kako Danas saznaje, Njemačka ne krije nezadovoljstvo "dosadašnjim tokom i dinamikom Briselskog dijaloga Beograda i Prištine".
"Nijemci imaju brojne primjedbe na rad posrednice u dijalogu, visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federice Mogherini, ali i komesara EU za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannesa Hahna. Mogherini se, prije svega, zamjera što ne vodi u dovoljnoj mjeri takozvanu šatl diplomatiju, koja je prethodila postizanju Dejtonskog sporazuma", objašnjavaju izvori lista "Danas".
Prema riječima dobro obavještenih sagovornika "Danasa", Berlin nije odustao od ideje da imenuje specijalnog izaslanika "koji bi bio zadužen isključivo za Briselski dijalog".
"Izbor će, vjerovatno, pasti na nekog bivšeg njemačkog zvaničnika, koji je poštovan i u Berlinu, Briselu, Vašingtonu, ali i u Moskvi", kažu diplomate.
Sagovornici lista otkrivaju da je "inicijalna kapisla" za ideju o održavanju Rambujea dva bio nedavni sastanak kvinte u Njujorku i da je, po svemu sudeći, "ključ" za rješavanje kosovskog pitanja "u rukama Amerikanaca".
"Za razliku od Nijemaca, koji i dalje neće ni da čuju da se kosovski čvor razmrsi podjelom Kosova ili razmjenom teritorija, već smatraju da bi Priština trebalo da dobije stolicu u UN, za Amerikance rješenje koje bi podrazumjevalo da Srbija dobije sjever Kosova i manastire uopšte nije neprihvatljivo. Takva podjela Kosova išla bi naruku i Beogradu", ističu diplomatski izvori Danasa.
Kako Danas saznaje, premijer Kosova Ramush Haradinaj je prilikom posjete Njemačkoj pomenuo da bi Priština prihvatila i rješenje koje bi podrazumjevalo razmjenu teritorija između Srbije i Kosova, "ali da Berlin smatra da bi to otvorilo Pandorinu kutiju na Zapadnom Balkanu".
"Za razliku od prethodne faze u pregovorima o Kosovu, kada se očekivalo da će Njemačka odigrati presudnu ulogu u postizanju sporazuma, sada su oči svih na svjetskoj sceni uprte u SAD. U tom kontekstu, primjetno je da se u posljednje vrijeme javno diskredituje Briselski dijalog, i to ne samo od strane Beograda i Prištine, već i od strane država članica EU, čime se, vjerovatno, utire put za organizovanje velikog međunarodnog skupa o Kosovu“, napominju diplomatski izvori Danasa.
Pojedini učesnici pregovora u Rambujeu, koji su vođeni februara 1999. u pokušaju da se riješi kosovsko pitanje, za Danas nezvanično komentarišu da bi na budućoj međunarodnoj konferenciji trebalo izbeći greške zbog kojih su propali ti pregovori.
"Najkrupniji propust mirovnog skupa u Rambujeu odnosio se na činjenicu da se delegacije Beograda i Prištine nikad nisu srele direktno, već su poruke kosovskih Albanaca prenosili Amerikanci i što je Beograd bio ucjenjen da mu se loše piše ako ne prihvati predloženo rješenje. Na kraju su pregovori propali jer nije prihvaćen aneks vojnog sporazuma, i Srbija je bombardovana, a problem Kosova nije rješen. Dakle, da bi se izbjegla takva greška, potrebno je da se ovoga puta ne vrši pritisak ni na jednu od strana, u smislu da se ne prijeti Beogradu da će biti zakočen njegov put ka EU ako ne prihvati ponuđeno rješenje, a najbolje bi bilo da se na tom skupu razgovara ne samo o Kosovu već i šire o Zapadnom Balkanu, koji je i dalje izrazito trusna zona", poručuju izvori Danasa.
Vučić: "Moguć novi tip dijaloga"
Saznanja Danasa potvrdio je indirektno i predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, koji je izjavio juče da "očekuje nastavak dijaloga ili, kako je rekao, novog tipa dijaloga, o normalizaciji odnosa sa Prištinom do kraja juna".
"Što da budu uključene samo zemlje koje priznaju nezavisnost Kosova. Da li je moguće doneti rješenje bez SAD i Rusije? Nije realno. Te zemlje moraju biti obavještavane i saglasne s tim, što bi bio eventualni dogovor", rekao je Vučić, preneo je RTS.
"Međunarodna konferencija najvišeg nivoa, koja bi zapravo predstavljala novi Rambuje, odnosno Rambuje dva, mogla bi da bude održana u nekoj državi Zapada ili na neutralnom terenu poput Švicarske. Budući da bi najveće svjetske sile razmatrale načine da se konačno u potpunosti normalizuju odnosi Beograda i Prištine, ne mogu se izbjeći poređenja sa pregovorima u Rambujeu, iako bi srpske vlasti, predvođene predsjednikom Aleksandrom Vučićem, više voljele da to bude neka vrsta novog Dejtona, jer je Dejtonski sporazum doveo do stvaranja Republike Srpske. U svakom slučaju, i za samog Vučića bi bilo bolje da sporazum o rješavanju kosovskog pitanja bude postignut na skupu najkrupnijeg formata, a ne u nekoj briselskoj kancelariji", ukazuju diplomate.
Kako Danas saznaje, Njemačka ne krije nezadovoljstvo "dosadašnjim tokom i dinamikom Briselskog dijaloga Beograda i Prištine".
"Nijemci imaju brojne primjedbe na rad posrednice u dijalogu, visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federice Mogherini, ali i komesara EU za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannesa Hahna. Mogherini se, prije svega, zamjera što ne vodi u dovoljnoj mjeri takozvanu šatl diplomatiju, koja je prethodila postizanju Dejtonskog sporazuma", objašnjavaju izvori lista "Danas".
Prema riječima dobro obavještenih sagovornika "Danasa", Berlin nije odustao od ideje da imenuje specijalnog izaslanika "koji bi bio zadužen isključivo za Briselski dijalog".
"Izbor će, vjerovatno, pasti na nekog bivšeg njemačkog zvaničnika, koji je poštovan i u Berlinu, Briselu, Vašingtonu, ali i u Moskvi", kažu diplomate.
Sagovornici lista otkrivaju da je "inicijalna kapisla" za ideju o održavanju Rambujea dva bio nedavni sastanak kvinte u Njujorku i da je, po svemu sudeći, "ključ" za rješavanje kosovskog pitanja "u rukama Amerikanaca".
"Za razliku od Nijemaca, koji i dalje neće ni da čuju da se kosovski čvor razmrsi podjelom Kosova ili razmjenom teritorija, već smatraju da bi Priština trebalo da dobije stolicu u UN, za Amerikance rješenje koje bi podrazumjevalo da Srbija dobije sjever Kosova i manastire uopšte nije neprihvatljivo. Takva podjela Kosova išla bi naruku i Beogradu", ističu diplomatski izvori Danasa.
Kako Danas saznaje, premijer Kosova Ramush Haradinaj je prilikom posjete Njemačkoj pomenuo da bi Priština prihvatila i rješenje koje bi podrazumjevalo razmjenu teritorija između Srbije i Kosova, "ali da Berlin smatra da bi to otvorilo Pandorinu kutiju na Zapadnom Balkanu".
"Za razliku od prethodne faze u pregovorima o Kosovu, kada se očekivalo da će Njemačka odigrati presudnu ulogu u postizanju sporazuma, sada su oči svih na svjetskoj sceni uprte u SAD. U tom kontekstu, primjetno je da se u posljednje vrijeme javno diskredituje Briselski dijalog, i to ne samo od strane Beograda i Prištine, već i od strane država članica EU, čime se, vjerovatno, utire put za organizovanje velikog međunarodnog skupa o Kosovu“, napominju diplomatski izvori Danasa.
Pojedini učesnici pregovora u Rambujeu, koji su vođeni februara 1999. u pokušaju da se riješi kosovsko pitanje, za Danas nezvanično komentarišu da bi na budućoj međunarodnoj konferenciji trebalo izbeći greške zbog kojih su propali ti pregovori.
"Najkrupniji propust mirovnog skupa u Rambujeu odnosio se na činjenicu da se delegacije Beograda i Prištine nikad nisu srele direktno, već su poruke kosovskih Albanaca prenosili Amerikanci i što je Beograd bio ucjenjen da mu se loše piše ako ne prihvati predloženo rješenje. Na kraju su pregovori propali jer nije prihvaćen aneks vojnog sporazuma, i Srbija je bombardovana, a problem Kosova nije rješen. Dakle, da bi se izbjegla takva greška, potrebno je da se ovoga puta ne vrši pritisak ni na jednu od strana, u smislu da se ne prijeti Beogradu da će biti zakočen njegov put ka EU ako ne prihvati ponuđeno rješenje, a najbolje bi bilo da se na tom skupu razgovara ne samo o Kosovu već i šire o Zapadnom Balkanu, koji je i dalje izrazito trusna zona", poručuju izvori Danasa.
Vučić: "Moguć novi tip dijaloga"
Saznanja Danasa potvrdio je indirektno i predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, koji je izjavio juče da "očekuje nastavak dijaloga ili, kako je rekao, novog tipa dijaloga, o normalizaciji odnosa sa Prištinom do kraja juna".
"Što da budu uključene samo zemlje koje priznaju nezavisnost Kosova. Da li je moguće doneti rješenje bez SAD i Rusije? Nije realno. Te zemlje moraju biti obavještavane i saglasne s tim, što bi bio eventualni dogovor", rekao je Vučić, preneo je RTS.
