Normalizacija odnosa između Srbije i Kosova je neophodnost i ključan događaj od koga zavisi proces evropskih integracija cijelog regiona Zapadnog Balkana, ocjenili su predstavnici civilnog društva Srbije i Kosova u izjavi za RTK.
Region Zapadnog Balkana će krenuti naprijed kada Beograd i Priština nađu rješenje za normalizaciju odnosa, ocjenili su predstavnici civilnog društva. Ističu da ima problema u dijalogu Prištine i Beograda, te upozoravaju da evropska budućnost i Kosova i Srbije zavisi od završnog sporazuma.
Srđan Majstorović, iz Centra za evropske politike u Beogradu, smatra da je integracija Zapadnog Balkana u suštinskom interesu i same Evropske Unije, imajući u vidu da sve nestabilnosti koje se još uvijek osjećaju u regionu imaju direktne posljedice na stabilnost EU.
"Ono što je neophodno je da region iskoristi priliku 2018. i 2019. i da pokaže svojim primjerom da postoje kapaciteti, da postoji sposobnost ovdašnjih političkih lidera da riješe ova historisjka, vrlo kompleksna, emotivna pitanja na jedan evropski način", smatra on.
Za Ramadana Ilazija, nekadašnjeg zamjenika kosovskog ministra evropskih integracija, ono što slijedi biće odlučujuće za budućnost i Kosova i Srbije.
"Ako Kosovo i Srbija potpišu pravno-obavezujući sporazum, putem kojeg će biti rješeno neslaganje koje ima Srbija po pitanju statusa Kosova, smatram da će taj sporazum ubzati put i Kosova i Srbije ka članstvu. Samo tako će Srbija moći da dostigne rok za članstvo 2025. dok će Kosovo do tada biti u završnoj fazi pregovora za članstvo", ističe on.
Ali šta treba da sadrži pravno-obavezujući sporazum? Ima mišljenja da je tim dokumentom potrebno rješiti politička neslaganja oko pitanja statusa. Jeta Krasniqi, iz Kosovskog demokratskog instituta, ističe da je pitanje statusa ključno.
"Moj stav je da je potrebno postići međusobno priznanje. Kada postignu pravno-obavezujući sporazum Kosovo i Srbija treba da krenu ka Evropskoj Uniji kao dvije države, a da EU bude ta koja će garantovati njihovu nezavisnost i njihov put ka Uniji", kaže ona.
Na panelu o izazovima evropskih integracija, koji je organizovao Savjet za inkluzivno upravljanje, poručeno je da je EU zajednički spoljnopolitički interes i Beograda i Prištine, što obje strane treba da iskoriste.
Žarko Šunderić, iz Centra za socijalnu politiku, smatra da je osim ekonomske saradnje neophodno da i ostali djelovi dva društva sarađuju.
"Kada bi došlo do veće razmjene između dva društva mislim da bi ta tenzija opala, to međusobno upoznavanje bi donelo neke mnogo brže i održivije rezultate", ističe on.
I Jeta Krasniqi kaže da je potrebno da se najprije riješe politička pitanja između Kosova i Srbije, kako bi zatim građani imali mogućnost da sarađuju, da se slobodno kreću, poštuju jedni druge.
"EU je zajednički interes dvije zemlje i cijelog Zpadnog Balakana. Jedina mogućnost za stabilnu budućnost, mir i stabilnu ekonomiju je zajedički rad, saradnja dvije države, dva društva, i građana", izjavila je ona.
Sagovornici ističu da bi bilo najbolje postići pravno-obavezujući sporazum najkasnije do naredne godine kada se završava mandat sadašnjoj Evropskoj komisiji, kako bi naslijednici mogli intenzivnije raditi na evropskoj integraciji regiona.
Ocjenjena je važnost da EU na predstojećem Samitu EU-Balkan, u maju u Sofiji, pošalje poruku da je budućnost čitavog regiona u Evropskoj Uniji, jer kako ističu bez evropske perspektive nema stabilnosti, a ni ostvarenja ključnih prava.
Anamari Repić, RTK
Srđan Majstorović, iz Centra za evropske politike u Beogradu, smatra da je integracija Zapadnog Balkana u suštinskom interesu i same Evropske Unije, imajući u vidu da sve nestabilnosti koje se još uvijek osjećaju u regionu imaju direktne posljedice na stabilnost EU.
"Ono što je neophodno je da region iskoristi priliku 2018. i 2019. i da pokaže svojim primjerom da postoje kapaciteti, da postoji sposobnost ovdašnjih političkih lidera da riješe ova historisjka, vrlo kompleksna, emotivna pitanja na jedan evropski način", smatra on.
Za Ramadana Ilazija, nekadašnjeg zamjenika kosovskog ministra evropskih integracija, ono što slijedi biće odlučujuće za budućnost i Kosova i Srbije.
"Ako Kosovo i Srbija potpišu pravno-obavezujući sporazum, putem kojeg će biti rješeno neslaganje koje ima Srbija po pitanju statusa Kosova, smatram da će taj sporazum ubzati put i Kosova i Srbije ka članstvu. Samo tako će Srbija moći da dostigne rok za članstvo 2025. dok će Kosovo do tada biti u završnoj fazi pregovora za članstvo", ističe on.
Ali šta treba da sadrži pravno-obavezujući sporazum? Ima mišljenja da je tim dokumentom potrebno rješiti politička neslaganja oko pitanja statusa. Jeta Krasniqi, iz Kosovskog demokratskog instituta, ističe da je pitanje statusa ključno.
"Moj stav je da je potrebno postići međusobno priznanje. Kada postignu pravno-obavezujući sporazum Kosovo i Srbija treba da krenu ka Evropskoj Uniji kao dvije države, a da EU bude ta koja će garantovati njihovu nezavisnost i njihov put ka Uniji", kaže ona.
Na panelu o izazovima evropskih integracija, koji je organizovao Savjet za inkluzivno upravljanje, poručeno je da je EU zajednički spoljnopolitički interes i Beograda i Prištine, što obje strane treba da iskoriste.
Žarko Šunderić, iz Centra za socijalnu politiku, smatra da je osim ekonomske saradnje neophodno da i ostali djelovi dva društva sarađuju.
"Kada bi došlo do veće razmjene između dva društva mislim da bi ta tenzija opala, to međusobno upoznavanje bi donelo neke mnogo brže i održivije rezultate", ističe on.
I Jeta Krasniqi kaže da je potrebno da se najprije riješe politička pitanja između Kosova i Srbije, kako bi zatim građani imali mogućnost da sarađuju, da se slobodno kreću, poštuju jedni druge.
"EU je zajednički interes dvije zemlje i cijelog Zpadnog Balakana. Jedina mogućnost za stabilnu budućnost, mir i stabilnu ekonomiju je zajedički rad, saradnja dvije države, dva društva, i građana", izjavila je ona.
Sagovornici ističu da bi bilo najbolje postići pravno-obavezujući sporazum najkasnije do naredne godine kada se završava mandat sadašnjoj Evropskoj komisiji, kako bi naslijednici mogli intenzivnije raditi na evropskoj integraciji regiona.
Ocjenjena je važnost da EU na predstojećem Samitu EU-Balkan, u maju u Sofiji, pošalje poruku da je budućnost čitavog regiona u Evropskoj Uniji, jer kako ističu bez evropske perspektive nema stabilnosti, a ni ostvarenja ključnih prava.
Anamari Repić, RTK
