Cjelokupne evropske integracije Srbije zavisiće od rješenja kosovskog problema. EU za sada ne traži formalno priznavanje Kosova, piše Blic.
Ovo je osnova dokumenta - nacrt pregovaračke platforme EU, u koji je „Blic“ ekskluzivno imao uvid. Iz nacrta proizilazi da će pregovori sa EU, ali i svako dalje napredovanje Srbije, definitivno zavisiti od poglavlja 35, koje se odnosi na Kosovo i koje bi trebalo prvo da bude otvoreno, krajem ove ili početkom 2016. godine.
Zakucavanje
Dokument EU već na početku ima jednu dobru i jednu lošu stavku po Srbiju. Dobra - preporuka za otvaranje bitnog poglavlja 35. Loša - ako EU procijeni da nema napretka u poglavlju koje se tiče Kosova, ostala poglavlja neće biti ni otvarana. Ovim je praktično već na početku jasno - EU integracije i zvanično zavise od Kosova. U dokumentu u koji je "Blic" imao uvid nigdje se rečju ne pominje da Srbija treba da prizna Kosovo. Međutim, sadrži za vlast u Beogradu nimalo lake i nepopularne stavke koje treba sprovesti.
Pečati Kosova
Šta se sve traži od Srbije
Članstvo Kosova
• EU očekuje da Srbija omogući članstvo Kosova u svim regionalnim inicijativama.
Most:
• Srbija da omogući strancima da s Kosova ulaze u Srbiju. Most na Ibru da se otvori za sav saobraćaj, a ne samo za pešake.
ZSO:
• Zajednica mora da bude u skladu sa zakonima Kosova, a finansiranje iz budžeta Srbije da bude transparentno. Obustaviti finansiranje paralelenih struktura.
- Srbija mora da ohrabri opštine na sjeveru da se integrišu u sistem Kosova, uključujući upotrebu pečata i ostalih obilježja u skladu sa zakonima Kosova - piše u nacrtu pregovaračke platforme EU.
Osim ukidanja civilne zaštite na sjeveru Kosova, među zahtjevima EU je da "Elektromreža Srbije“ i kosovska agencija potpišu sporazum o interkonekciji, kao i da Srbija dopusti kosovskoj agenciji (EMS) članstvo u evropskim organizacijama.
- Srbija treba da osnuje posebnu firmu za snabdjevanje strujom na Kosovu ("Elektrosever") koja bi radila po zakonima Kosova, u skladu sa sporazumom iz Brisela. Od Srbije se traži da "riješi pitanje“ menadžmenta u HE "Gazivode" koji je postavio Beograd - stoji u poverljivom dokumentu EU.
Telekomunikacije
Srbija treba da u dogovorenom roku omogući pozivni broj za Kosovo. Kako Srbija bude vukla korake ka davanju pozivnog broja za Kosovo, tako će njeni postojeći mobilni operateri dobijati privremene dozvole za rad na Kosovu. Telekom Srbija može da osnuje ćerku firmu na Kosovu koja bi radila po zakonima Kosova i bavila se fiksnom telefonijom.
Prelazi
U dokumentu EU, međutim, ne pominju se granica niti državna obilježja, a što su bili navodi posljednjih dana u javnosti. U dokumentu doslovce stoji:
- Srbija treba da dovrši uspostavljanje svih prelaza i da unapredi kontrolu i/ili zatvori takozvane alternativne prelaze, što je dogovor iz Briselskog sporazuma od 2013. godine.
Cilj EU je nedvosmislen: postepeno uspostaviti sveobuhvatnu normalizaciju odnosa Srbije i Kosova u skladu sa strateškim okvirom EU za pregovore sa Srbijom. Inače, strateški okvir je dokument poznat od februara 2014. i već se u njemu koristi izraz "sveobuhvatna normalizacija". Beograd se s njim saglasio čim je ušao u pregovore sa EU.
Ni izrazi u nacrtu "Srbija" i "Kosovo" umjesto Beograd i Priština nisu novost, već su i dio strateškog okvira. Nacrt je sve ovo "samo" sabrao na jednom mjestu, ali i pored toga - priznanje i status Kosova, kao i članstvo u međunarodnim organizacijama poput UN, nigdje se ne pominju.
