Srpsko-albanska priča ima pozitivan eho u Briselu i sad je pravi momenat za punu normalizaciju odnosa Beograda i Prištine.
Poslije dugo vremena za to postoji politička volja, volja da se ide naprijed, poručio je koordinator u dijalogu Beograda i Prištine u kosovskoj vladi Blerim Shala.
"Ako nemamo dobrosusjedske odnose, ako ne napravimo Evropljane od naših građana, onda teško da možemo ići naprijed... Došlo je vrijeme da vlade daju rezultate. Toga još manjka, a to naročito govorim za Kosovo", rekao je Shala u intervjuu Tanjugu.
On je uvjeren, međutim, da je proces normalizacije nepovratan, da mora da se ide naprijed. Za taj proces, prema njegovoj procjeni, nema baš puno vremena.
"Ta srpsko-albanska priča ima svoj pozitivan eho u Briselu i to je vjerovatno jedina pozitivna priča sa zapadnog Balkana za proteklih nekoliko godina", ukazuje Shala.
Kaže i da, ako se cio proces ne uradi kako treba, ne vjeruje da će "nas primiti u EU - ni Srbiju ranije, a ni Kosovo kasnije".
Shala ističe da proces normalizacije odnosa zavisi od političke volje, a u prilog tome podsjetio je na sudbinu sporazuma o stvaraju palestinske države, koji je 1993. godine potpisan u Oslu:
"I gdje smo danas, 22 godine kasnije? Neme ničega, jer nema političke volje ni na jednoj ni na drugoj strani. U našem slučaju je drugačije, ja mislim da postoji dobra politička volja da se ide naprijed, jer nema druge varijante", poručio je Shala i dodaje da je dodatni motiv to što obje strane žele u Evropsku uniju.
Na pitanje kako komentariše protivljenje kosovske opozicije Briselskom sporazumu i navodima da je on neprimjenljiv, Shala je rekao da taj sporazum ima "korisnih nejasnoća", da je on potpisan, da je vlada preuzela obaveze, ali i da sve što se radi po ovom sporazumu je već najavljeno Ahtisaarijevim planom 2007. godine.
"Put je nepovratan, nemamo gdje da se vratimo... Mislim da po prvi put radimo nešto što je trebalo da odradimo mnogo ranije. Čekali smo toliko godina da shvatimo da moramo da uđemo u proces normalizacije odnosa", poručio je Shala.
Poručuje i da je ostalo još puno toga da se uradi do pune normalizacije odnosa, što za Albance sad znači "međusobno priznavanje dvije države".
"Normalizacija podrazumijeva da Kosovo i Srbija dramatično promjene odnos koji je bio veoma loš tokom historije, da živimo kao dobri susjedi. Podrazumijeva i da kosovski Srbi uživaju sva prava, ali i da Srbija ima prava, i po Ustavu Kosova i sporazumima, da brine o njima na sve moguće načine", naglasio je Shala i dodao da normalizcija podrazumijeva i da "jedni druge pomažemo u procesu evropskih integracija".
Shala, koji je učestvovao u do sada svim pregovorima Beograda i Prištine, počevši od Rambujea, preko Pariza, Beča, pa sad i Brisela, rekao je da se tokom svih ovih godina veoma napredovalo, jer u Rambujeu i Beču srpska strana zapravo nije ni željela za pregovarački sto.
Govoreći o Zajednici srpskih opština i Specijalnom sudu, Shala je ocjenio da će oni biti formirani do proljeća naredne godine.
Kaže za to vlada ima većinu u parlamentu, "a riječ je o preuzetim obavezama, ma koliko se opozicija protivila svemu tome".
Prema njegovim riječima, 2016. godina je veoma važna i to zbog toga što se očekuje da između Beograda i Prištine bude potpisan međunarodni obavezujući sporazum, a ovakva poruka se sve češće čuje iz Berlina.
"Mislim da su Nijemci u pravu kad kažu da je 2016. godina veoma važna za obje strane. Mislim da su obje strane spremne da uđu u tu novu fazu koja nas čeka", kazao je Shala.
A na pitanje šta misli kako se na to gleda u Srbiji, koja kaže da nikad neće priznati Kosovo, Shala odgovara:
"Nije ni toliko važno šta se misli, važno je šta je realnost, a realnost je vrlo jasna... Ta realnost vodi ove pregovore. Da nije te realnosti, zašto bismo razgovarali u Briselu? Jasno je zašto pregovaramo. Kao Kosovo i kao Srbija možemo simbolično da kažemo razgovaraju Beograd i Priština, ali vrlo je jasno o čemu se radi", kazao je Shala.
"Ako nemamo dobrosusjedske odnose, ako ne napravimo Evropljane od naših građana, onda teško da možemo ići naprijed... Došlo je vrijeme da vlade daju rezultate. Toga još manjka, a to naročito govorim za Kosovo", rekao je Shala u intervjuu Tanjugu.
On je uvjeren, međutim, da je proces normalizacije nepovratan, da mora da se ide naprijed. Za taj proces, prema njegovoj procjeni, nema baš puno vremena.
"Ta srpsko-albanska priča ima svoj pozitivan eho u Briselu i to je vjerovatno jedina pozitivna priča sa zapadnog Balkana za proteklih nekoliko godina", ukazuje Shala.
Kaže i da, ako se cio proces ne uradi kako treba, ne vjeruje da će "nas primiti u EU - ni Srbiju ranije, a ni Kosovo kasnije".
Shala ističe da proces normalizacije odnosa zavisi od političke volje, a u prilog tome podsjetio je na sudbinu sporazuma o stvaraju palestinske države, koji je 1993. godine potpisan u Oslu:
"I gdje smo danas, 22 godine kasnije? Neme ničega, jer nema političke volje ni na jednoj ni na drugoj strani. U našem slučaju je drugačije, ja mislim da postoji dobra politička volja da se ide naprijed, jer nema druge varijante", poručio je Shala i dodaje da je dodatni motiv to što obje strane žele u Evropsku uniju.
Na pitanje kako komentariše protivljenje kosovske opozicije Briselskom sporazumu i navodima da je on neprimjenljiv, Shala je rekao da taj sporazum ima "korisnih nejasnoća", da je on potpisan, da je vlada preuzela obaveze, ali i da sve što se radi po ovom sporazumu je već najavljeno Ahtisaarijevim planom 2007. godine.
"Put je nepovratan, nemamo gdje da se vratimo... Mislim da po prvi put radimo nešto što je trebalo da odradimo mnogo ranije. Čekali smo toliko godina da shvatimo da moramo da uđemo u proces normalizacije odnosa", poručio je Shala.
Poručuje i da je ostalo još puno toga da se uradi do pune normalizacije odnosa, što za Albance sad znači "međusobno priznavanje dvije države".
"Normalizacija podrazumijeva da Kosovo i Srbija dramatično promjene odnos koji je bio veoma loš tokom historije, da živimo kao dobri susjedi. Podrazumijeva i da kosovski Srbi uživaju sva prava, ali i da Srbija ima prava, i po Ustavu Kosova i sporazumima, da brine o njima na sve moguće načine", naglasio je Shala i dodao da normalizcija podrazumijeva i da "jedni druge pomažemo u procesu evropskih integracija".
Shala, koji je učestvovao u do sada svim pregovorima Beograda i Prištine, počevši od Rambujea, preko Pariza, Beča, pa sad i Brisela, rekao je da se tokom svih ovih godina veoma napredovalo, jer u Rambujeu i Beču srpska strana zapravo nije ni željela za pregovarački sto.
Govoreći o Zajednici srpskih opština i Specijalnom sudu, Shala je ocjenio da će oni biti formirani do proljeća naredne godine.
Kaže za to vlada ima većinu u parlamentu, "a riječ je o preuzetim obavezama, ma koliko se opozicija protivila svemu tome".
Prema njegovim riječima, 2016. godina je veoma važna i to zbog toga što se očekuje da između Beograda i Prištine bude potpisan međunarodni obavezujući sporazum, a ovakva poruka se sve češće čuje iz Berlina.
"Mislim da su Nijemci u pravu kad kažu da je 2016. godina veoma važna za obje strane. Mislim da su obje strane spremne da uđu u tu novu fazu koja nas čeka", kazao je Shala.
A na pitanje šta misli kako se na to gleda u Srbiji, koja kaže da nikad neće priznati Kosovo, Shala odgovara:
"Nije ni toliko važno šta se misli, važno je šta je realnost, a realnost je vrlo jasna... Ta realnost vodi ove pregovore. Da nije te realnosti, zašto bismo razgovarali u Briselu? Jasno je zašto pregovaramo. Kao Kosovo i kao Srbija možemo simbolično da kažemo razgovaraju Beograd i Priština, ali vrlo je jasno o čemu se radi", kazao je Shala.
