Do danas, sudije MKSJ-a saslušale su više od 1.000 svjedočenja u predmetima u vezi s događajima u Srebrenici. Mnoga od tih svjedočanstava dale su žrtve, koje su hrabro govorile o pojedinostima toga kako su premlaćivane, mučene, silovane, seksualno zlostavljane ili primorane da gledaju kako im tokom masovnih pogubljenja ubijaju članove porodice. Neki od njih svjedočili su javno, dok su drugima izrečene mjere zaštite identiteta, iz ličnih razloga ili zbog njihove bezbjednosti.
"Oni koji planiraju i provode genocid žele da liše čovječanstvo velikog i raznorodnog bogatstva koje čine njegovi narodi, rase, etničke grupe i religije. To je zločin protiv cijelog čovječanstva i njegove posljedice osjeća ne samo grupa koja je izdvojena za uništenje, nego čitavo čovječanstvo"
Presuda po žalbi u predmetu protiv Radislava Krstića, 19. april 2004.
Srebrenica je ime grada koji je sinonim za sukob koji je 90-ih godina XX vijeka razorio bivšu Jugoslaviju. To je ime koje priziva slike razorenih porodica, ljudi prisiljenih da uđu u autobuse koji će ih odvesti u nepoznatom pravcu, prestravljenih muškaraca koji su s povezima na očima odvođeni u smrt, metodično ubijani samo na osnovu njihovog identiteta; i ucviljenih majki, supruga, sestara i kćeri koje su ostale iza njih.
Međutim, pored duboke i trajne štete nanesene bosanskim Muslimanima iz Srebrenice, grad je postao simbol odlučnosti međunarodne zajednice da ubistva koja su počinjena tamo nazove njihovim pravim imenom: genocidom. Srebrenica je i svečano upozorenje koje je izrekao Međunarodni sud da oni koji počine ovaj nečovječni zločin neće izbjeći pravdi.
MKSJ je prvi međunarodni krivični sud koji je izrekao osuđujuće presude za genocid u Evropi. U aprilu 2004. u predmetu protiv Radislava Krstića, Žalbeno vijeće je utvrdilo da je 1995. godine u Srebrenici počinjen genocid, pri čemu je, nakon što su snage bosanskih Srba preuzele taj grad, pogubljeno više od 7.000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana. Nekoliko drugih okončanih predmeta koji su se vodili pred MKSJ-om u vezi sa događajima iz Srebrenice obezbijedili su da je genocid dobro dokumentovan i, po riječima predsjednika MKSJ-a Theodora Merona,“označen kao sraman”.
Mnoga od preko 1.000 svjedočenja pred MKSJ-om koja su se ticala događaja u Srebrenici bila su svjedočenja preživjelih koji su smogli hrabrost da istupe i svjedoče. Kako se približava 20. godišnjica tih događaja, MKSJ se sjeća onih bez kojih ne bi bilo pravde i odaje im počast. Međunarodni sud odaje priznanje naslijeđu koje su ostavili bivšoj Jugoslaviji i cijelom čovječanstvu.
Presuda po žalbi u predmetu protiv Radislava Krstića, 19. april 2004.
Srebrenica je ime grada koji je sinonim za sukob koji je 90-ih godina XX vijeka razorio bivšu Jugoslaviju. To je ime koje priziva slike razorenih porodica, ljudi prisiljenih da uđu u autobuse koji će ih odvesti u nepoznatom pravcu, prestravljenih muškaraca koji su s povezima na očima odvođeni u smrt, metodično ubijani samo na osnovu njihovog identiteta; i ucviljenih majki, supruga, sestara i kćeri koje su ostale iza njih.
Međutim, pored duboke i trajne štete nanesene bosanskim Muslimanima iz Srebrenice, grad je postao simbol odlučnosti međunarodne zajednice da ubistva koja su počinjena tamo nazove njihovim pravim imenom: genocidom. Srebrenica je i svečano upozorenje koje je izrekao Međunarodni sud da oni koji počine ovaj nečovječni zločin neće izbjeći pravdi.
MKSJ je prvi međunarodni krivični sud koji je izrekao osuđujuće presude za genocid u Evropi. U aprilu 2004. u predmetu protiv Radislava Krstića, Žalbeno vijeće je utvrdilo da je 1995. godine u Srebrenici počinjen genocid, pri čemu je, nakon što su snage bosanskih Srba preuzele taj grad, pogubljeno više od 7.000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana. Nekoliko drugih okončanih predmeta koji su se vodili pred MKSJ-om u vezi sa događajima iz Srebrenice obezbijedili su da je genocid dobro dokumentovan i, po riječima predsjednika MKSJ-a Theodora Merona,“označen kao sraman”.
Mnoga od preko 1.000 svjedočenja pred MKSJ-om koja su se ticala događaja u Srebrenici bila su svjedočenja preživjelih koji su smogli hrabrost da istupe i svjedoče. Kako se približava 20. godišnjica tih događaja, MKSJ se sjeća onih bez kojih ne bi bilo pravde i odaje im počast. Međunarodni sud odaje priznanje naslijeđu koje su ostavili bivšoj Jugoslaviji i cijelom čovječanstvu.
