Ekspert za unutrašnju politiku Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i zamjenik šefa poslaničkog kluba demohrišćana u Bundestagu Thomas Strobel smatra da u cilju smanjenja i lakšeg protjerivanja azilanata sa Balkana, zemljama "sigurnog porijekla" treba proglasiti Kosovo, Albaniju i Crnu Goru.
"Mi moramo te zemlje proglasiti zemljama sigurnog porijekla", rekao je Thomas Strobel dnevniku "Welt" pred sutrašnji samit o izbjeglicama i azilantima u kabinetu kod kancelarke Angele Merkel.
Strobel je zahtjevao od njemačkih pokrajina, u kojima su na vlasti socijaldemokrate i Zeleni koji se protive tome da se Kosovo, Albanija i Crna Gora proglase zemljama sigurnog porijekla, da "skinu partijsko-političke naočare".
Podsjećajući da su prošle jeseni Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina proglašene u Njemačkoj zemljama sigurnog porijekla, on je rekao da najveći broj izbjeglica dolazi sa Balkana, premda je stopa onih koji su i dobili zaista izbjeglički status, kako je rekao - skoro nula.
Radi ubrzanja protjerivanja u zemlje porekla svih onih koji nisu dobili azilantski i izbjeglički status, Thomas Strobel je predložio da se sve izbjeglice sa Balkana smjeste u takozvani prvi prihvatni centar i da tu ostanu dok traje postupak, a zatim, ako dobiju odbijenicu, da se odmah, direktno iz tog centra vrate u zemlju porijekla.
"To bi opštine (finansijski) rasteretilo za polovinu...", rekao je Strobel i zatražio od njemačkih pokrajina da odbijene azilante brže protjeruju, a od Evropske unije pravedniju raspodjelu izgjeblica među 28 zemalja članica.
"Kriterijumi za to bi mogli biti broj stanovnika i privredna jačina zemlje", obrazložio je Strobel svoj prijedlog o pravednijoj "raspodjeli" izbjeglica.
Na samitu o izbjeglicama i azilantim u Kancelarskoj službi u Berlinu, osim Angele Merkel, učestvovaće i vicekancelar Zigmar Gabrijel, ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maizière, šef Kancelarske službe Peter Altmajer, opunomoćenik vlade za pitanja izbjeglica Ajdan Ezoguz i više šefova vlada njemačkih pokrajina.
Građani Kosova su u martu ove godine podnijeli ubjedljivo najviše zahtjeva za azil u Njemačkoj, ukupno 11.729, a od početka godine uočava se trend rasta broja azilanata sa Kosova.
U januaru su građani Kosova podnijeli ukupno 3.630 zahtjeva, u februaru 7.728, a u martu čak 11.729 zahtjeva za azil.
U martu ove godine su, iza građana a Kosova, na drugom mjestu Sirijci, sa ukupno 4.620 zahtjeva za azil, zatim slijedi Albanija (3.020), a na četvrtom mjestu je Srbija sa ukupno 2.833 zahtjeva.
Od januara do marta ove godine, na prvom mjestu su opet građani Kosova, sa ukupno 23.137 zahtjeva, zatim slijede građani Sirije sa 15.444 zahtjeva i na trećem mjestu građani Srbije sa 9.074 zahtjeva.
Ukoliko se ova godina uporedi sa istim periodom lane, onda se uočava ogroman rast broja zahtjeva za azil, posebno sa Kosova, gdje je u periodu januar - mart 2014. godine bilo podnijeto ukupno svega 1.394 zahtjeva (sada 32.137), iz Sirije 5 527, (sada 15.444) i iz Srbije ukupno 5 289 zahtjeva, (sada 9.074).
Kada je riječ o Srbiji, ona je u Njemačkoj proglašena sigurnom zemljom, odnosno, zemljom sigurnog porijekla, što znači da su zahtjevi za azil njenih građana u principu neosnovani, ali se pojedinačno ipak mogu potvrditi.
Pored Srbije, zemljama sigurnog porijekla proglašene su i Makedonija i BiH, čime se potvrđuje da u sve te tri balkanske zemlje nema ni političkog mučenja, ni progona, ni zlostavljanja političkih neistomišljenika, pa time ni osnovnih razloga za podnošenjem zahtjeva za azil.
Strobel je zahtjevao od njemačkih pokrajina, u kojima su na vlasti socijaldemokrate i Zeleni koji se protive tome da se Kosovo, Albanija i Crna Gora proglase zemljama sigurnog porijekla, da "skinu partijsko-političke naočare".
Podsjećajući da su prošle jeseni Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina proglašene u Njemačkoj zemljama sigurnog porijekla, on je rekao da najveći broj izbjeglica dolazi sa Balkana, premda je stopa onih koji su i dobili zaista izbjeglički status, kako je rekao - skoro nula.
Radi ubrzanja protjerivanja u zemlje porekla svih onih koji nisu dobili azilantski i izbjeglički status, Thomas Strobel je predložio da se sve izbjeglice sa Balkana smjeste u takozvani prvi prihvatni centar i da tu ostanu dok traje postupak, a zatim, ako dobiju odbijenicu, da se odmah, direktno iz tog centra vrate u zemlju porijekla.
"To bi opštine (finansijski) rasteretilo za polovinu...", rekao je Strobel i zatražio od njemačkih pokrajina da odbijene azilante brže protjeruju, a od Evropske unije pravedniju raspodjelu izgjeblica među 28 zemalja članica.
"Kriterijumi za to bi mogli biti broj stanovnika i privredna jačina zemlje", obrazložio je Strobel svoj prijedlog o pravednijoj "raspodjeli" izbjeglica.
Na samitu o izbjeglicama i azilantim u Kancelarskoj službi u Berlinu, osim Angele Merkel, učestvovaće i vicekancelar Zigmar Gabrijel, ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maizière, šef Kancelarske službe Peter Altmajer, opunomoćenik vlade za pitanja izbjeglica Ajdan Ezoguz i više šefova vlada njemačkih pokrajina.
Građani Kosova su u martu ove godine podnijeli ubjedljivo najviše zahtjeva za azil u Njemačkoj, ukupno 11.729, a od početka godine uočava se trend rasta broja azilanata sa Kosova.
U januaru su građani Kosova podnijeli ukupno 3.630 zahtjeva, u februaru 7.728, a u martu čak 11.729 zahtjeva za azil.
U martu ove godine su, iza građana a Kosova, na drugom mjestu Sirijci, sa ukupno 4.620 zahtjeva za azil, zatim slijedi Albanija (3.020), a na četvrtom mjestu je Srbija sa ukupno 2.833 zahtjeva.
Od januara do marta ove godine, na prvom mjestu su opet građani Kosova, sa ukupno 23.137 zahtjeva, zatim slijede građani Sirije sa 15.444 zahtjeva i na trećem mjestu građani Srbije sa 9.074 zahtjeva.
Ukoliko se ova godina uporedi sa istim periodom lane, onda se uočava ogroman rast broja zahtjeva za azil, posebno sa Kosova, gdje je u periodu januar - mart 2014. godine bilo podnijeto ukupno svega 1.394 zahtjeva (sada 32.137), iz Sirije 5 527, (sada 15.444) i iz Srbije ukupno 5 289 zahtjeva, (sada 9.074).
Kada je riječ o Srbiji, ona je u Njemačkoj proglašena sigurnom zemljom, odnosno, zemljom sigurnog porijekla, što znači da su zahtjevi za azil njenih građana u principu neosnovani, ali se pojedinačno ipak mogu potvrditi.
Pored Srbije, zemljama sigurnog porijekla proglašene su i Makedonija i BiH, čime se potvrđuje da u sve te tri balkanske zemlje nema ni političkog mučenja, ni progona, ni zlostavljanja političkih neistomišljenika, pa time ni osnovnih razloga za podnošenjem zahtjeva za azil.
