Zvaničnici iz Albanije i Srbije podstiču na međuetničku toleranciju i uspostavljanje klime za povratnike koja je oslobođena straha i nasilja.
Albanija promoviše miroljubiv suživot između Srba i Albanaca na Kosovu kroz negovanje međuetničkog pomirenja i tolerancije, za koje se nada da će dovesti do integracije srpske manjine, povratka izbjeglica i trajnog mira, kažu eksperti.
Ilir Meta, predsjednik albanskog parlamenta, posjetio je grad Gnjilane na Kosovu prošlog mjeseca, nakon posjete premijera Edija Rame Srbiji, kako bi dao novi zamah procesu pomirenja.
Meta je pohvalio standarde koje uživa srpska manjina i rekao da su oni rezultat vizije i tolerancije ljudi koji tu žive i koji su pravi evropski građani.
"Visoko cijenim odličnu međuetničku kohabitaciju", rekao je Meta.
Mnogi Srbi koji su napustili Kosovo zbog straha za svoju bezbjednost tokom i nakon rata 1999. godine sada pokušavaju da se vrate na svoju zemlju.
Najmanje 2.000 srpskih porodica obavijestilo je ministarstvo za zajednice i povratak (MCR) u Prištini da namjeravaju da se vrate na Kosovo.
"Cjelokupna vlada mora da se uključi da bi došlo do masovnog povratka. Ti ljudi su učinili ono što je u njihovoj moći. Ali, resursi izdvojeni za njihov povratak nisu dovoljni i mi nesumnjivo moramo da imamo više sredstava sljedeće godine kada do povratka dođe. Pred nama su konkretne stvari koje [treba] riješiti“, rekao je Aleksandar Jablanović, ministar za zajednice i povratak.
Nova kosovska vlada premijera Ise Mustafe obećala je 7,6 miliona eura za to ministarstvo.
Pored toga, vlada Albanije izdvojila je 400.000 eura za obnovu oštećenog manastira Gračanica. Preko 100 srpskih crkava i manastira uništili su ili oštetili albanski osvetnici na Kosovu tokom i nakon rata.
Zvaničnici kažu da je integracija Srba teška zbog straha od etnički motivisanog nasilja protiv njih i teške ekonomske situacije na Kosovu.
"Problemi postoje, ali ako uspijemo da ih riješimo na miroljubiv način u budućnosti neće postojati ni motiv ni razlog da Albanci i Srbi budu na ratnoj nozi", ukazuje predsjednik opštine Gnjilane Lutfi Haziri.
Ali, eksperti kažu da Albanija i Srbija treba da udvostruče svoja nastojanja kako bi ostvarile opipljive rezultate.
"Tirana treba da upućuje poruke podsticaja pomirenju", navodi Adnan Shehaj, specijalista u Evropskom centru za pomirenje u Tirani, u izjavi za SETimes.
Shehaj dodaje da Albanci i Srbi moraju da se fokusiraju na budućnost umjesto na prošlost.
"Narod Kosova treba zajedno da radi na izgradnji nove države i unaprijeđivanju kvaliteta života sljedeći dobar primjer evropskih vrijednosti", navodi Shehaj.
Pomažući povratnicima vlada pokušava da stvori pozitivnu atmosferu oslobođenu straha, kaže Bekim Blakaj iz Fonda za humanitarno pravo u Prištini.
"Sa takvom vrstom podrške predrasude se razbijaju i uspostavlja se neka vrsta poverenja između zajednica. Takođe se utire put pomirenju u budućnosti", rekao je Blakaj za SETimes.
Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, kaže da je vrijeme da elite sa obje strane počnu dijalog koji će dovesti do normalizacije odnosa i konačno do pomirenja.
"Kosovske institucije treba da garantuju suživot i postoje nastojanja u tom smjeru. Potrebna su veća nastojanja Beograda da se Srbi ohrabre na integraciju i prihvatanje realnosti", rekla je Biserko za SETimes.
Lush Gjergji, katolički sveštenik na Kosovu, ukazuje da je zemlja potcjenila opasnost od verskog ekstremizma.
"Treba da nastavimo da praštamo... Rad vlade i nevladinih organizacija treba da dobije širu podršku naroda, posebno u porodici, školi i društvu, u masovnim medijima i svuda. Samo na taj način može se osigurati pozitivan i konstruktivan efekat", izjavio je Gjergji za SETimes.
Ilir Meta, predsjednik albanskog parlamenta, posjetio je grad Gnjilane na Kosovu prošlog mjeseca, nakon posjete premijera Edija Rame Srbiji, kako bi dao novi zamah procesu pomirenja.
Meta je pohvalio standarde koje uživa srpska manjina i rekao da su oni rezultat vizije i tolerancije ljudi koji tu žive i koji su pravi evropski građani.
"Visoko cijenim odličnu međuetničku kohabitaciju", rekao je Meta.
Mnogi Srbi koji su napustili Kosovo zbog straha za svoju bezbjednost tokom i nakon rata 1999. godine sada pokušavaju da se vrate na svoju zemlju.
Najmanje 2.000 srpskih porodica obavijestilo je ministarstvo za zajednice i povratak (MCR) u Prištini da namjeravaju da se vrate na Kosovo.
"Cjelokupna vlada mora da se uključi da bi došlo do masovnog povratka. Ti ljudi su učinili ono što je u njihovoj moći. Ali, resursi izdvojeni za njihov povratak nisu dovoljni i mi nesumnjivo moramo da imamo više sredstava sljedeće godine kada do povratka dođe. Pred nama su konkretne stvari koje [treba] riješiti“, rekao je Aleksandar Jablanović, ministar za zajednice i povratak.
Nova kosovska vlada premijera Ise Mustafe obećala je 7,6 miliona eura za to ministarstvo.
Pored toga, vlada Albanije izdvojila je 400.000 eura za obnovu oštećenog manastira Gračanica. Preko 100 srpskih crkava i manastira uništili su ili oštetili albanski osvetnici na Kosovu tokom i nakon rata.
Zvaničnici kažu da je integracija Srba teška zbog straha od etnički motivisanog nasilja protiv njih i teške ekonomske situacije na Kosovu.
"Problemi postoje, ali ako uspijemo da ih riješimo na miroljubiv način u budućnosti neće postojati ni motiv ni razlog da Albanci i Srbi budu na ratnoj nozi", ukazuje predsjednik opštine Gnjilane Lutfi Haziri.
Ali, eksperti kažu da Albanija i Srbija treba da udvostruče svoja nastojanja kako bi ostvarile opipljive rezultate.
"Tirana treba da upućuje poruke podsticaja pomirenju", navodi Adnan Shehaj, specijalista u Evropskom centru za pomirenje u Tirani, u izjavi za SETimes.
Shehaj dodaje da Albanci i Srbi moraju da se fokusiraju na budućnost umjesto na prošlost.
"Narod Kosova treba zajedno da radi na izgradnji nove države i unaprijeđivanju kvaliteta života sljedeći dobar primjer evropskih vrijednosti", navodi Shehaj.
Pomažući povratnicima vlada pokušava da stvori pozitivnu atmosferu oslobođenu straha, kaže Bekim Blakaj iz Fonda za humanitarno pravo u Prištini.
"Sa takvom vrstom podrške predrasude se razbijaju i uspostavlja se neka vrsta poverenja između zajednica. Takođe se utire put pomirenju u budućnosti", rekao je Blakaj za SETimes.
Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, kaže da je vrijeme da elite sa obje strane počnu dijalog koji će dovesti do normalizacije odnosa i konačno do pomirenja.
"Kosovske institucije treba da garantuju suživot i postoje nastojanja u tom smjeru. Potrebna su veća nastojanja Beograda da se Srbi ohrabre na integraciju i prihvatanje realnosti", rekla je Biserko za SETimes.
Lush Gjergji, katolički sveštenik na Kosovu, ukazuje da je zemlja potcjenila opasnost od verskog ekstremizma.
"Treba da nastavimo da praštamo... Rad vlade i nevladinih organizacija treba da dobije širu podršku naroda, posebno u porodici, školi i društvu, u masovnim medijima i svuda. Samo na taj način može se osigurati pozitivan i konstruktivan efekat", izjavio je Gjergji za SETimes.
