Više od 120 ljudi iz naše regije početkom godine vraćeno je iz Sočija.
U gradnji olimpijskih objekata u Sočiju, u Rusiji, sudjelovali su brojni radnici iz drugih zemalja, među njima i ljudi koji nisu imali ili nemaju valjane dozvole. Deseci su vraćeni i u našu regiju.
Problem ilegalnih radnika u tom dijelu Rusije nije mali niti nov, upozoravaju organizacije za zaštitu ljudskih prava, izvještava reporter Al Jazeere Saša Delić.
Radovi u Sočiju ne prestaju. Cijeli je kraj veliko gradilište zbog Olimpijade.
Pod lupu javnosti došao je ilegalni rad. Više od 120 ljudi iz naše regije početkom godine vraćeno je iz Sočija.
Nevladinoj organizaciji "Migracije i pravo" u Sočiju javljaju se radnici i govore o teškim uvjetima u kojima se nađu.
Milione dužni radnicima
Ilegalni rad je veliki problem koji nije vezan samo za pripremu igara, kaže jedan aktivista. Objašnjava da je mnogo ljudi došlo da radi na olimpijskim objektima. Ali mnogi nisu plaćeni, a potom su otpremljeni kao ilegalci. Računa da su milione dužni radnicima.
Semjon Simonov, iz nevladine organizacije "Migracije i prava" u Sočiju, kaže: "Ispalo je tako da je mnogo ljudi, hiljade ljudi, ostalo bez plaća, a u mnogim slučajevima i bez dokumenata."
Ovakvu nejasnu situaciju omogućavaju i komplikovani propisi koji regulišu rad. Moguće je zaraditi novce na radnicima koji dolaze da rade, objašnjava ovaj advokat.
Inozemni radnici imaju pravo raditi kada za to dobiju registraciju i dozvolu u okviru kvota koje utvrde vlasti.
Roman Šikarev, advokat i bloger, objašnjava: "Kada građanin dođe zbog posla, u startu plaća za pravo da radi, a potom može raditi. Na olimpijskim objektima to je bila, tako da kažem, uobičajena praksa."
Gradska uprava je prošle godine formirala komisiju koja traži radnike bez dozvola. Tvrde da na olimpijskim objektima nije bilo kršenja zakona. I dalje su odlučni da svaki ilegalni radnik mora napustiti zemlju. Prije toga Human Rights Watch navodio je da se u Sočiju krše prava radnika i da ih poslodavci iskorištavaju.
"I sve smo ove navode došli provjeriti na pravo mjesto - u gradsku administraciju. Prije nego što smo došli ovdje, pisali smo im, zvali smo ih... i uvijek bi odgovor bio isti - nemamo vremena. I tako već mjesec", javlja Delić.
Međutim, ima i onih koji navode da se u Sočiju može uspješno raditi po propisima. I dalje je ovdje dosta radnika iz balkanskih zemalja. U velelepnom zdanju - i natpisi govore ko tu gradi.
Komplikovana zgrada traži iskusne radnike, objašnjava Makedonac Predrag Kočovski, arhitekta: "Naši radnici, tesari, armirači i zidari ovdje su veoma cijenjeni zbog toga što imaju bogato iskustvo. Radili su na jugoslovenskim prostorima i u Rusiji su prenijeli to iskustvo, posebno u Sočiju, i veoma su cijenjeni kod stranih investitora zbog kvaliteta koji pokazuju i rokova koje ostvarujemo."
Šef sočijske filijale kompanije "Putevi Užice" pokazuje nebodere koje su gradili.
Milion kvadratnih metara
U Rusiji su napravili blizu milion kvadratnih metara različitih objekata.
Vlada Stamenić, direktor kompanije "Putevi Užice" u Sočiju, govori: "Naša firma radi ovdje dvadeset godina. Odlično poznajemo ruske propise i zakone i proceduru dovođenja radnika. Poštujemo tu proceduru i praktično je nikada ne narušavamo. Nažalost, ima firmi iz Srbije, Bosne i Hercegovine... iz regije, koje ne poštuju ta pravila. Znači, dovode nekvalifikovane radnike. Ti radnici ovdje ne mogu da zadovolje, poslodavci ih otpuštaju i oni dospijevaju u razne avanturističke situacije, da kažem."
Tržište Sočija sve je zahtjevnije. Radnicima iz bivših sovjetskih republika sve primamljivije. Human Rights Watch prošle je godine procijenio da je u Sočiju blizu šesnaest hiljada radnika iz inozemstva. Uz to, navode da rastu i netrpeljivosti prema imigrantima.
