Od Zagreba do Skoplja, brojni gradovi imaju problema sa zagađenjem, no najteža situacija je u Zenici i Sarajevu.
Pojedini gradovi u regiji guše se u smogu, a niske temperature i stabilno vrijeme donijeli su ogromne probleme.
U Makedoniji su gradovi s najlošijom kvalitetom zraka - Tetovo, Skoplje i Bitola - i u njima su odstupanja od prosječnih vrijednosti čvrstih čestica u zraku i do devet puta veća od dozvoljenih. Izvori zagađenja su identični: grijanje na drva, ugljen, mazut i naftu, industrija te veliki broj vozila.
U Hrvatskoj, čiji su standardi o kvaliteti zraka usklađeni s regulativama Europske unije, slika je nešto bolja, osim u Zagrebu, gdje najveći problem predstavlja gust promet, odnosno ispušni plinovi automobila.
Zagađeni su i Sisak, gdje proces prerade nafte uzrokuje zagađenje zraka, te Slavonski Brod, čije stanovnike guši Rafinerija nafte u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Alternativno zagrijavanje
Bosna i Hercegovina bilježi visoku emisiju kiselih i stakleničkih plinova, Zenica je najzagađeniji grad u zemlji, gdje su glavni uzroci industrijski pogoni i grijanje domaćinstava.
U Sarajevu je zagađenost izravna posljedica alternativnih zagrijavanja stambenih jedinica te veliki broj automobila. Loša kvaliteta zraka bilježi se i u Tuzli, zbog rada Termoelektrane.
Zagađivači u Srbiji su vozila bez katalizatora i stara tehnologija u industrijskom i energetskom sektoru, pa u Boru količine sumpor-dioksida prelaze dozvoljenu razinu zbog industrije bakra.
Pančevo je u vrhu, gdje, također, industrijski pogoni zagađuju zrak i stvaraju zdravstvene probleme stanovnicima. Takav zrak putuje do Beograda, gdje veliki broj automobila, kao i alternativna ložišta, narušavaju njegovu kvalitetu.
Zagađenje izvan europskih normi prisutno je i u crnogorskom gradu Pljevlja, gdje se prekomjerna količina čvrstih čestica i sumpor-dioksida izravno povezuje s radom Termoelektrane u tom gradu.
Al Jazeera donosi priče o zagađenju u Skoplju i Sarajevu.
Prosvjed mladih ekologa
U središtu glavnog makedonskoga grada stotinjak mladih ekologa prosvjedovalo je zbog zagađenog zraka noseći maske, uz zahtjev gradskim vlastima da osiguraju besplatan javni prijevoz nekoliko dana u tjednu.
Predlažu ukidanje uvoza starih automobila s niskim ekološkim standardima i traže da Ministarstvo zdravstva osigura besplatne lijekove socijalno ugroženim građanima koji imaju bolesti dišnih organa.
U isto vrijeme, Vlada Makedonije je produžila zaštitne mjere protiv zagađenja zraka do utorka u Skoplju, Tetovu, Kičevu i Bitoli, pa su radne obaveze, osim trudnica i građana iznad 60 godina starosti, sada oslobođeni i oni koji imaju astmu.
U četiri grada s visokim koncentracijama smoga i dalje je zabranjeno kretanje kamiona tokom dana, osim za one koji dostavljaju kruh i lijekove.
Meteorolozi u Makedoniji od utorka najavlju promjenu vremena i veću cirkulaciju zraka, što bi moglo poboljšati situaciju, no iz dana u dan sve više pacijenata posjećuje liječničke ordinacije.
Zdravstveni problemi
Zagađeni zrak pogoršao je stanje građana s kroničnim bolestima pluća i srca, no žale se i oni pacijenti koji prije nisu imali problema s plućima.
"Povećani su slučajevi karcinoma pluća. Osim pušenja, jedan od glavnih faktora za ovu bolest je zagađeni zrak koji imamo u gradu", konstatira doktor Aleksandar Sandevski iz Instituta za plućne bolesti.
Mjerni aparati u Skoplju pokazuju alarmantne rezultate, a Al Jazeerina reporterka Milka Smilevska javlja kako se najmanje 10 dana građani Skoplja, Tetova i Bitole guše u smogu.
"Koncentracije otrovnih čestica su od dva do devet puta veće od dozvoljenih", javlja Milka Smilevska.
Osim ispušnih plinova automobila, loženja drva, ugljena i mazuta u institucijama i obiteljskim kućama, i industrija doprinosi povećanju štetnih čestica u zraku. Vlasti predlažu mjere kojima se, ipak, ne može brzo poboljšati situacija u gradovima.
"Temperature su niske i ne možemo pozvati građane da koriste bicikle, ali možemo apelirati da više koriste javni prijevoz i da se u automobilima vozi po nekoliko njih", kaže Abdulakim Ademi, makedonski ministar za životnu sredinu.
Vlast ima ideju da dugoročno riješi problem zagađenja plinifikacijom. Opozicija kritizira, jer su, po njima, kratkoročne mjere neprimjenjive.
"Apelirati na građane da ne izlaze van nije ozbiljan pristup gradonačelnika koji će poboljšati situaciju", poručuje Sofija Kunovska, poslanica u Skupštini grada Skoplja.
U međuvremenu, mladi sa zaštitnim maskama šetaju gradom, a dio građana bježi iz grada i bar na nekoliko sati odlazi na obližnju planinu Vodno.
Višestruko premašene vrijednosti
I u Sarajevu lokalne vlasti donijele su mjere prema kojima policija iz prometa treba isključiti automobile koji nemaju katalizatore, a predviđeno je i isključenje kamiona iz prometa, jer se grad doslovno guši u smogu i magli.
Dok koncentracija prašine, čađi, sumpor-dioksida te dušikovog dioksida u glavnom gradu Bosne i Hercegovine višestruko prelaze sve dozvoljene vrijednosti, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo preporučuje građanima da, ukoliko ne moraju, ne izlaze iz kuće.
"Stariji ljudi, hronični bolesnici, trudnice i djeca - na njih treba obratiti posebnu pažnju. Što manje da izlaze van. Ipak, ukoliko izađu, trebaju prebaciti šal preko usta, koji djeluje kao filter za lebdeće čestice, kojih ima mnogo. I ono što je jako bitno, kada se može, otići van grada. Aerozagađenje zaista negativno utiče na zdravlje ljudi. Izaziva upalu dišnog sistema, javlja se i upala očiju, konjuktivitis. Posebno negativno utiče na hronične bolesnike i djecu", kaže Aida Vilić - Švraka, specijalistica zdravstvene ekologije.
Iz resornog ministarstva kažu da je veliki problem tehnički pregled vozila koji nije rigorozan, a upozorava se i kako su među najvećim zagađivačima i kotlovnice Predsjedništva Bosne i Hercegovine i državnih institucija.
"Viši nivoi vlasti su apsolutno zakazali u smislu odnosa prema ovoj problematici. Propustili smo prilike da koristimo EU fondove vezane za nabavku opreme, bolje osposobljavanje kadrova. Nemamo ni agenciju za okoliš na nivou države. Moramo održati prirodni gas kao osnovni energent u KS-u. Alternative nemamo. Naglasak je na kontinuiranom preventivnom djelovanju, kako ne bismo došli u ovakvu situaciju u zimskom periodu. Treba nam bolja saobraćajna kultura i politika, bolji javni prevoz te jači nadzor nad radom stanica tehničkog pregleda vozila", ukazuje Zijada Krvavac iz Ministarstva okoliša KS-a.
Kriva i priroda, ali i ljudi
Meteorolozi za probleme u Sarajevu djelomično "krive" prirodu, koja tokom zimskih mjeseci, zbog temperaturne inverzije i kotlinskog položaja grada, proizvodi učinak "poklopca", bez strujanja zraka ispod njega. No, ljudski faktor ipak je najveći uzrok zagađenosti.
"Imamo prirodne faktore, ekonomsko-političke faktore, ali treći faktor na koji možemo da utičemo - to je primjena postojećih zakona. Ne znam niti jednu osobu čije vozilo nije prošlo tehnički pregled. Iako imamo tačne zakone o tome, kao što imamo i zakon o prodaji uglja, no oni se očito ne primjenjuju. Ova situacija je produkt dugoročnog ljudskog uticaja i svih infrastrukturnih propusta kojih imamo. Po kratkoročnim prognozama, još se ne očekuje bitnija promjena vremena", upozorava Enis Omerčić iz Hidrometeorološkog zavoda.
Reporter Al Jazeere Sanel Kajan podsjeća kako, zbog guste magle, letovi sa Sarajevskog aerodroma često znaju biti otkazani i navodi kako je u Sarajevu trenutno najmanje 150.000, većinom starijih automobila, koji uveliko zagađuju zrak.
"Zbog sve nižeg standarda, značajan broj stanovnika počeo je prelaziti sa plinskog grijanja na ugalj, najčešće lošeg kvaliteta, koji pri sagorijevanju u zrak ispušta ne samo prašinu, nego i velike količine sumpor-dioksida", konstatira Sanel Kajan.
I Svjetska zdravstvena organizacija potvrdila je da je zagađanost u glavnom bh. gradu enormna te je Sarajevo proglasila najzagađenijim gradom Europe u protekle dvije godine.
Izvor: Al Jazeera
