Godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim su zaustavljeni krvoproliće i agresija na BiH, svake godine izaziva polemike stručnjaka i različita mišljenja. Nije drugačije ni ove, 18. godine od Dejtona, koji su potpisali prvi predsjednik RBiH Alija Izetbegović, srbijanski i hrvatski predsjednici Slobodan Milošević i Franjo Tuđman te glavni američki posrednik Ričard Holbruk (Richard Holbrooke) i general Vesli Klark (Wesley Clark).
Standardi EU
Prema riječima Kasima Trnke, profesora ustavnog prava, Dejton je iscrpljen i došlo je vrijeme da se taj sporazum postepeno prilagođava savremenim demokratskim standardima. To, između ostalog, podrazumijeva približavanje države BiH euroatlantskim integracijama i njeno prilagođavanje evropskim standardima.
- Iz dejtonskog paketa neophodno je isključiti diskriminatorne i dezintegracione elemente i stvoriti uvjete za jačanje demokratskih standarda na kojima insistira EU - kazao je Trnka.
On dalje potcrtava da RS u Dejtonu nije prikazana kao država te da je takvo tumačenje falsifikat u pogledu odnosa prema Dejtonskom sporazumu.
- Dejton pojam države koristi isključivo za BiH. Razlog zbog kojeg se Dejtonski sporazum slavi u RS jeste zbog toga što su do njega imali status potpuno ilegalne paradržave. Ovim sporazumom prihvaćeno je postojanje RS kao entiteta u sastavu BiH, ali isključivo s obavezom da svoj Ustav uskladi s Ustavom BiH - govori Trnka.
Profesor i analitičar Miodrag Živanović kazao je za "Avaz" da je Dejton dokument koji je zaustavio rat, ali da je sada nešto što je anahrono i što treba mijenjati. Ali, dodaje da za to ne postoji politička volja u nekim dijelovima BiH.
Normativni okvir
- Život je otišao dalje, a normativni okvir nije mijenjan. Trebalo bi raditi na promjeni naše legislative, od Ustava BiH pa nadalje na različitim nivoima vlasti, da bismo dobili normalan pravni okvir za razvoj ekonomije, obrazovanja, nauke i tehnologije - kaže Živanović.
On dodaje da treba respektirati sve ono što je donio Dejton, ali i da ćemo „bez promjena i dalje živjeti paradoksalno“. Zaključuje da su bh. građani taoci nedostatka političke volje.
Mišljenja
Valentin Incko
Upozorenje RS
- Zabrinjava spremnost entiteta, osobito RS, da dovode u pitanje nadležnosti države utvrđene Mirovnim sporazumom. Oblast koja posebno zabrinjava jeste vladavina zakona, gdje su se nastavili retorički napadi na pravosudne institucije.
Haris Pašović
Nemogućnost napretka
- Sve ove godine građani BiH žive u miru i to je veliko dostignuće Dejtona. Međutim, mi ne možemo da se razvijamo u normalnu zemlju dokle god nemamo pravni okvir koji to omogućuje. Dejton to nije, on je pravni okvir koji je omogućio prestanak rata.
Dražen Pehar
Autonomna oblast
- RS je jedan od dva entiteta u BiH i to nije neovisna država i nedostaju joj neki bitniji atributi državnosti, ali jeste neka vrsta autonomne oblasti. Vi s tom autonomnom oblasti možete graditi odnose ili ne. Ako se mir želi graditi, može se jedino graditi postupno.
Prema riječima Kasima Trnke, profesora ustavnog prava, Dejton je iscrpljen i došlo je vrijeme da se taj sporazum postepeno prilagođava savremenim demokratskim standardima. To, između ostalog, podrazumijeva približavanje države BiH euroatlantskim integracijama i njeno prilagođavanje evropskim standardima.
- Iz dejtonskog paketa neophodno je isključiti diskriminatorne i dezintegracione elemente i stvoriti uvjete za jačanje demokratskih standarda na kojima insistira EU - kazao je Trnka.
On dalje potcrtava da RS u Dejtonu nije prikazana kao država te da je takvo tumačenje falsifikat u pogledu odnosa prema Dejtonskom sporazumu.
- Dejton pojam države koristi isključivo za BiH. Razlog zbog kojeg se Dejtonski sporazum slavi u RS jeste zbog toga što su do njega imali status potpuno ilegalne paradržave. Ovim sporazumom prihvaćeno je postojanje RS kao entiteta u sastavu BiH, ali isključivo s obavezom da svoj Ustav uskladi s Ustavom BiH - govori Trnka.
Profesor i analitičar Miodrag Živanović kazao je za "Avaz" da je Dejton dokument koji je zaustavio rat, ali da je sada nešto što je anahrono i što treba mijenjati. Ali, dodaje da za to ne postoji politička volja u nekim dijelovima BiH.
Normativni okvir
- Život je otišao dalje, a normativni okvir nije mijenjan. Trebalo bi raditi na promjeni naše legislative, od Ustava BiH pa nadalje na različitim nivoima vlasti, da bismo dobili normalan pravni okvir za razvoj ekonomije, obrazovanja, nauke i tehnologije - kaže Živanović.
On dodaje da treba respektirati sve ono što je donio Dejton, ali i da ćemo „bez promjena i dalje živjeti paradoksalno“. Zaključuje da su bh. građani taoci nedostatka političke volje.
Mišljenja
Valentin Incko
Upozorenje RS
- Zabrinjava spremnost entiteta, osobito RS, da dovode u pitanje nadležnosti države utvrđene Mirovnim sporazumom. Oblast koja posebno zabrinjava jeste vladavina zakona, gdje su se nastavili retorički napadi na pravosudne institucije.
Haris Pašović
Nemogućnost napretka
- Sve ove godine građani BiH žive u miru i to je veliko dostignuće Dejtona. Međutim, mi ne možemo da se razvijamo u normalnu zemlju dokle god nemamo pravni okvir koji to omogućuje. Dejton to nije, on je pravni okvir koji je omogućio prestanak rata.
Dražen Pehar
Autonomna oblast
- RS je jedan od dva entiteta u BiH i to nije neovisna država i nedostaju joj neki bitniji atributi državnosti, ali jeste neka vrsta autonomne oblasti. Vi s tom autonomnom oblasti možete graditi odnose ili ne. Ako se mir želi graditi, može se jedino graditi postupno.
