Dvije godine nakon što su Kosovo i Srbija postigli sporazum o slobodi kretanja, prelazak motornih vozila preko graničnih prijelaza se još naplaćuje po visokim cijenama. Građani napominju da bi dijalog trebalo da bude vođen u cilju njihovih interesa, ali praksa pokazuje suprotno.
Plaćamo najskuplju slobodu kretanja na svijetu kaže Bogoljub Marinković vlasnik agencije za prevoz putnika iz Gračanice “KIMKOâ€. On u svom vlasništvu ima pet autobusa koji imaju kosovske registarske tablice i koji svakodnevno prevoze putnike do Niša i Beograda. Za ovih godinu i po dana od kad je sporazum o slobodi kretanja zvanično počeo da se primjenjuje Marinković je prilikom ulaska sa Kosova u Srbiju platio oko 20 hiljada eura.
“Držimo tri redovne linije i imamo pet autobusa, sva pet autobusa su registrovana na kosovske tablice, za sva ta vozila, plaćamo za ulazak u Srbiju, to je 140 eura po vozilu, što mjesečno izađe oko 1200 eura, za sva pet vozilaâ€, kaže Marinković.
Po riječima zamjenika ministra unutrašnjih poslova Kosova Saše Rašića sve je u rukama osiguravajućih kuća. U izjavi za “Glas Amerike†on kaže da je najveći problem to što kosovske osiguravajuće kompanije nisu dio međunarodne asocijacije osiguravajućih društava.
“Što se tiče osiguranja to još uvijek figurira kao problem i to je problem ne samo za jednu zajednicu nego za sve, koji žive na Kosovu a koji žele da odu u Srbiju, takođe iz Srbije koji dolaze na Kosovo. Međutim problem je još širi, jer evo baš smo u sezoni kada ljudi iz zapadne Evrope, koji su porijeklom sa Kosova, dolaze, obilaze svoje porodice i oni su takođe izloženi ovim finansijskim opterećenjemâ€, kaže Rašić.
S druge strane načelnik Kosovskog okruga, ilegalne institucije koja na Kosovu funkcioniše po sistemu Republike Srbije Vladeta Kostić smatra da sporazum o slobodi kretanja koji je prije dvije godine postignut u Briselu nije dobar jer se kako kaže odnosi samo na one koji tu slobodu mogu da plate.
“Mislim da političke elite u Beogradu i Prištini trebale da pokrenu inicijativu da se te osiguravajuće kuće dogovore da te apanaže budu manje ili da se donese jedno jedinstveno osiguranje, koje bi važilo sa obje strane granične linije, čime bi se značajno pomoglo ovom narodu koji ovdje živi, bez obzira na nacionalnu ili drugu pripadnostâ€, rekao je Kostić.
I Petar Miletić iz Samostalne liberalne stranke, partije koja je dio vladajuće koalicije na Kosovu, kaže da je sporazum o slobodi kretanja koji su postigli Beograd i Priština primjer jednog lošeg briselskog dogovora koji, kako kaže, nije olakšao već otežao život građanima.
“Mislim da su dogovorom o naplati auto osiguranja na prelazima izgubili i Srbi i Albanci, i Kosovo i Priština, a dobile su samo osiguravajuće kućeâ€, kaže Miletić.
Sporazum o slobodi kretanja postigli su tadašnji pregovarači Prištine i Beograda Edita Tahiri i Borko Stefanović 02. jula 2011. godine, a zvanično je počeo da se primjenjuje pet mjeseci kasnije.
Osiguravajuća društva Kosova i Srbije od tada naplaćuju osiguranje za vozila - za putnička vozila koja iz Srbije ulaze na Kosovo plaća se 20 eura nedjeljno, a vozila sa kosovskim tablicama koja ulaze u Srbiju plaćaju 120 eura za mjesec dana.
“Držimo tri redovne linije i imamo pet autobusa, sva pet autobusa su registrovana na kosovske tablice, za sva ta vozila, plaćamo za ulazak u Srbiju, to je 140 eura po vozilu, što mjesečno izađe oko 1200 eura, za sva pet vozilaâ€, kaže Marinković.
Po riječima zamjenika ministra unutrašnjih poslova Kosova Saše Rašića sve je u rukama osiguravajućih kuća. U izjavi za “Glas Amerike†on kaže da je najveći problem to što kosovske osiguravajuće kompanije nisu dio međunarodne asocijacije osiguravajućih društava.
“Što se tiče osiguranja to još uvijek figurira kao problem i to je problem ne samo za jednu zajednicu nego za sve, koji žive na Kosovu a koji žele da odu u Srbiju, takođe iz Srbije koji dolaze na Kosovo. Međutim problem je još širi, jer evo baš smo u sezoni kada ljudi iz zapadne Evrope, koji su porijeklom sa Kosova, dolaze, obilaze svoje porodice i oni su takođe izloženi ovim finansijskim opterećenjemâ€, kaže Rašić.
S druge strane načelnik Kosovskog okruga, ilegalne institucije koja na Kosovu funkcioniše po sistemu Republike Srbije Vladeta Kostić smatra da sporazum o slobodi kretanja koji je prije dvije godine postignut u Briselu nije dobar jer se kako kaže odnosi samo na one koji tu slobodu mogu da plate.
“Mislim da političke elite u Beogradu i Prištini trebale da pokrenu inicijativu da se te osiguravajuće kuće dogovore da te apanaže budu manje ili da se donese jedno jedinstveno osiguranje, koje bi važilo sa obje strane granične linije, čime bi se značajno pomoglo ovom narodu koji ovdje živi, bez obzira na nacionalnu ili drugu pripadnostâ€, rekao je Kostić.
I Petar Miletić iz Samostalne liberalne stranke, partije koja je dio vladajuće koalicije na Kosovu, kaže da je sporazum o slobodi kretanja koji su postigli Beograd i Priština primjer jednog lošeg briselskog dogovora koji, kako kaže, nije olakšao već otežao život građanima.
“Mislim da su dogovorom o naplati auto osiguranja na prelazima izgubili i Srbi i Albanci, i Kosovo i Priština, a dobile su samo osiguravajuće kućeâ€, kaže Miletić.
Sporazum o slobodi kretanja postigli su tadašnji pregovarači Prištine i Beograda Edita Tahiri i Borko Stefanović 02. jula 2011. godine, a zvanično je počeo da se primjenjuje pet mjeseci kasnije.
Osiguravajuća društva Kosova i Srbije od tada naplaćuju osiguranje za vozila - za putnička vozila koja iz Srbije ulaze na Kosovo plaća se 20 eura nedjeljno, a vozila sa kosovskim tablicama koja ulaze u Srbiju plaćaju 120 eura za mjesec dana.
