Svrha novog programa Vijeća Evope je da se podigne svijest kod mladih o govoru mržnje na internetu.
Mladi od 13 do 30 godina meta su Pokreta za svijet bez govora mržnje Vijeća Evrope, nove akcije kojom se želi podići svijest o govoru mržnje na internetu i njegove prijetnje po demokratiju.
U okviru projekta će se također bilježiti govor mržnje na internetu i razvijati alati kako bi se mladima pomoglo da ponude konstruktivne odgovore ili ustanu u odbranu ljudskih prava.
U Makedoniji, nacionalna Agencija za sport i omladinu koordinirat će aktivnosti tokom naredne godine, pod motom "Mladi za ljudska prava na internetu". Makedonija planira uspostaviti nacionalni komitet za prevenciju govora mržnje na internetu, koji će uključivati i vladine institucije i nevladine organizacije.
"Cilj akcije nije da se ograničava sloboda izražavanja na internetu. Ovo su aktivnosti koje će nam pomoći da eliminišemo govor mržnje na internetu, koji nažalost postaje sve prisutniji danas, posebno među mlađom populacijom, koja ponekad zloupotrebljava internet i društvene mreže," izjavio je za SETimes Lazar Popovski, direktor Agencije za sport i omladinu.
Govor mržnje je zakonom zabranjen u Makedoniji, međutim vlasti imaju problema s njegovom kontrolom na internetu. Korisnici društvenih mreža s anonimnim profilima organizovali su prošlog mjeseca u Skoplju nasilne proteste. Policija je zatvorila na desetine Facebook profila grupa na kojima je pozivano na nasilje.
Elena Mihajlovska, profesorica na Pravnom fakultetu u Skoplju, izjavila je za SETimes da su međunarodni standardi o govoru mržnje strogi, ali su, dodala je ona, potrebne odlučnije mjere u cilju prevencije te vrste kriminala.
"Mi imamo potrebne zakone, ali nemamo pravnu praksu," kaže Mihajlovska. "Treba nam dinamičnija aktivnost Komisije za prevenciju i diskriminaciju, te intenzivnija aktivnost sudova kod rješavanja takvih pitanja."
Mihajlovska kaže da sudovi i komisija ponekad ne ocjenjuju govor mržnje na internetu kao krivično djelo, jer zna biti teško pronaći dokaze.
U Bosni i Hercegovini (BiH), Omladinsko udruženje "Motus Adulescenti" iz Istočnog Sarajeva planira uspostaviti nacionalne komitete u cilju obučavanja mladih i podizanja svijesti u javnosti. Oni žele i pokrenuti inicijativu za stvaranje pravne mreže kojom će se direktno raditi na rješavanju problema vezanih za govor mržnje na internetu.
"Mi u BiH imamo zakon po kom se govor mržnje tretira kao krivično djelo kažnjivo zatvorom od tri mjeseca do deset godina zatvora. Međutim, nema konkretnog spominjanja govora mržnje na internetu," kaže za SETimes Aleksandra Matić, programska koordinatorica Udruženja "Motus Adulescenti".
U nedavnoj anketi Udruženja "Motus Adulescenti", 30 posto mladih izjavilo je da je bilo žrtvom govora mržnje na internetu, a 90 posto ih je reklo da poznaje nekog ko je bio njegova žrtva. Deset posto izjavilo je da je koristilo lažno ime kako bi se na internetu uključilo u govor mržnje.
"Lakše je da vam neko šalje ružne poruke na taj indirektni način, bez kontakta licem u lice," kaže za SETimes Lejla Hodžić, studentica iz Sarajeva.
Nedavni incident u Rumuniji izazvao je izliv govora mržnje na internetu. Sabina Elena, rumunska tinejdžerka koja ide u mađarsku školu, nosila je 15. marta, na Dan državnosti Rumunije, traku za glavu s bojama rumunske zastave. Taj događaj izazvao je niz revanšističkih polemika između mladih mađarskog i rumunskog porijekla.
"Vjerujem da je vrlo važno shvatiti gdje se završava sloboda govora, a gdje počinje govor mržnje," izjavila je za SETimes Irina Nita, programska koordinatorica rumunske nevladine organizacije "Accept".
"Mi na rumunskom internetu nalazimo mnogo reakcija kojima se vrijeđa, ponižava i promoviše nasilje i diskriminacija, i sve su to primjeri govora mržnje. Akcijom koju je pokrenulo Vijeće Evrope upravo se šalje ta poruka: Ne možemo ostati indiferentni kad smo suočeni s direktnim izražavanjem mržnje prema diskriminiranim grupama. Svi mi pojedinačno možemo i moramo reagovati."
Govor mržnje na internetu nije u krivičnom zakonu Albanije utvrđen kao krivično djelo. Daniela Bonollari, glavna urednica najvećeg albanskog novinskog portala Balkanweb, kaže kako njeno osoblje ima poteškoća prilikom filtriranja poruka čitalaca.
"Mi provjeravamo sve komentare i mišljenja čitalaca ili blogera preko sistema za praćenje. Na početku smo dozvoljavali čitaocima da slobodno komentarišlu, ali nakon samo dva probna dana smo primijetili da većina komentara predstavlja uvrede, pa čak i prijetnje. Danas grupa gdje mi radimo na uređivanju novosti za Balkanweb ima vrlo sofisticiran sistem koji kontroliše sve poruke čitalaca," kaže Bonollarijeva za SETimes.
Ove godine, Hrvatska je postala jedna od malobrojnih zemalja u regionu s konkretnim pravnim odredbama o govoru mržnje na internetu. Hrvatskim zakonom prethodno su regulisani kleveta i uvreda izraženi privatno, javno ili u medijima, ali se sad u njemu izričito navodi i internet. Objavljivanje govora mržnje preko interneta kažnjivo je zatvorom u trajanju do tri godine.
Kakve bi se mjere trebale preduzeti da bi se suzbio kriminal vezan za govor mržnje na internetu? Recite nam šta mislite u komentarima.
U okviru projekta će se također bilježiti govor mržnje na internetu i razvijati alati kako bi se mladima pomoglo da ponude konstruktivne odgovore ili ustanu u odbranu ljudskih prava.
U Makedoniji, nacionalna Agencija za sport i omladinu koordinirat će aktivnosti tokom naredne godine, pod motom "Mladi za ljudska prava na internetu". Makedonija planira uspostaviti nacionalni komitet za prevenciju govora mržnje na internetu, koji će uključivati i vladine institucije i nevladine organizacije.
"Cilj akcije nije da se ograničava sloboda izražavanja na internetu. Ovo su aktivnosti koje će nam pomoći da eliminišemo govor mržnje na internetu, koji nažalost postaje sve prisutniji danas, posebno među mlađom populacijom, koja ponekad zloupotrebljava internet i društvene mreže," izjavio je za SETimes Lazar Popovski, direktor Agencije za sport i omladinu.
Govor mržnje je zakonom zabranjen u Makedoniji, međutim vlasti imaju problema s njegovom kontrolom na internetu. Korisnici društvenih mreža s anonimnim profilima organizovali su prošlog mjeseca u Skoplju nasilne proteste. Policija je zatvorila na desetine Facebook profila grupa na kojima je pozivano na nasilje.
Elena Mihajlovska, profesorica na Pravnom fakultetu u Skoplju, izjavila je za SETimes da su međunarodni standardi o govoru mržnje strogi, ali su, dodala je ona, potrebne odlučnije mjere u cilju prevencije te vrste kriminala.
"Mi imamo potrebne zakone, ali nemamo pravnu praksu," kaže Mihajlovska. "Treba nam dinamičnija aktivnost Komisije za prevenciju i diskriminaciju, te intenzivnija aktivnost sudova kod rješavanja takvih pitanja."
Mihajlovska kaže da sudovi i komisija ponekad ne ocjenjuju govor mržnje na internetu kao krivično djelo, jer zna biti teško pronaći dokaze.
U Bosni i Hercegovini (BiH), Omladinsko udruženje "Motus Adulescenti" iz Istočnog Sarajeva planira uspostaviti nacionalne komitete u cilju obučavanja mladih i podizanja svijesti u javnosti. Oni žele i pokrenuti inicijativu za stvaranje pravne mreže kojom će se direktno raditi na rješavanju problema vezanih za govor mržnje na internetu.
"Mi u BiH imamo zakon po kom se govor mržnje tretira kao krivično djelo kažnjivo zatvorom od tri mjeseca do deset godina zatvora. Međutim, nema konkretnog spominjanja govora mržnje na internetu," kaže za SETimes Aleksandra Matić, programska koordinatorica Udruženja "Motus Adulescenti".
U nedavnoj anketi Udruženja "Motus Adulescenti", 30 posto mladih izjavilo je da je bilo žrtvom govora mržnje na internetu, a 90 posto ih je reklo da poznaje nekog ko je bio njegova žrtva. Deset posto izjavilo je da je koristilo lažno ime kako bi se na internetu uključilo u govor mržnje.
"Lakše je da vam neko šalje ružne poruke na taj indirektni način, bez kontakta licem u lice," kaže za SETimes Lejla Hodžić, studentica iz Sarajeva.
Nedavni incident u Rumuniji izazvao je izliv govora mržnje na internetu. Sabina Elena, rumunska tinejdžerka koja ide u mađarsku školu, nosila je 15. marta, na Dan državnosti Rumunije, traku za glavu s bojama rumunske zastave. Taj događaj izazvao je niz revanšističkih polemika između mladih mađarskog i rumunskog porijekla.
"Vjerujem da je vrlo važno shvatiti gdje se završava sloboda govora, a gdje počinje govor mržnje," izjavila je za SETimes Irina Nita, programska koordinatorica rumunske nevladine organizacije "Accept".
"Mi na rumunskom internetu nalazimo mnogo reakcija kojima se vrijeđa, ponižava i promoviše nasilje i diskriminacija, i sve su to primjeri govora mržnje. Akcijom koju je pokrenulo Vijeće Evrope upravo se šalje ta poruka: Ne možemo ostati indiferentni kad smo suočeni s direktnim izražavanjem mržnje prema diskriminiranim grupama. Svi mi pojedinačno možemo i moramo reagovati."
Govor mržnje na internetu nije u krivičnom zakonu Albanije utvrđen kao krivično djelo. Daniela Bonollari, glavna urednica najvećeg albanskog novinskog portala Balkanweb, kaže kako njeno osoblje ima poteškoća prilikom filtriranja poruka čitalaca.
"Mi provjeravamo sve komentare i mišljenja čitalaca ili blogera preko sistema za praćenje. Na početku smo dozvoljavali čitaocima da slobodno komentarišlu, ali nakon samo dva probna dana smo primijetili da većina komentara predstavlja uvrede, pa čak i prijetnje. Danas grupa gdje mi radimo na uređivanju novosti za Balkanweb ima vrlo sofisticiran sistem koji kontroliše sve poruke čitalaca," kaže Bonollarijeva za SETimes.
Ove godine, Hrvatska je postala jedna od malobrojnih zemalja u regionu s konkretnim pravnim odredbama o govoru mržnje na internetu. Hrvatskim zakonom prethodno su regulisani kleveta i uvreda izraženi privatno, javno ili u medijima, ali se sad u njemu izričito navodi i internet. Objavljivanje govora mržnje preko interneta kažnjivo je zatvorom u trajanju do tri godine.
Kakve bi se mjere trebale preduzeti da bi se suzbio kriminal vezan za govor mržnje na internetu? Recite nam šta mislite u komentarima.
