Ured predsjednika Srbije Tomislava Nikolića još nije precizirao datum otvaranja trezora u Narodnoj banci u Beogradu u kojima je nekadašnje Predsjedništvo SFRJ pohranilo dragocjenosti koje su ostale nakon smrti jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita.
Kršenje sporazuma
"No, informacija da proces otvaranja bankovnog depoa, koji 33 godine čuva tajnu 11 vreća u kojima su stvari koje je koristio Tito, vodi Nikolićev savjetnik, ujedno i visoki predstavnik Srbije u Zajedničkom komitetu za sukcesiju bivše imovine SFRJ, potvrda je da se Srbija kao država umiješala u podjelu Titove imovine", tvrdi ovo za "Avaz" izvor dobro upućen u provedbu ili, kako kaže, "neprovedbu" Sporazuma o sukcesiji imovine bivše SFRJ, a koji je želio ostati anoniman.
"Srbija se upustila u jedan proces za koji joj je bila potrebna saglasnost zemalja sukcesora imovine bivše SFRJ, na što se obavezala Sporazumom o sukcesiji. Ovakvo ponašanje implicira, u najmanju ruku, sumnjive aktivnosti koje se provode mimo ovog sporazuma", ističe sagovornik "Avaza".
Tvrdi i da u ovom momentu, kada se ne zna šta krije trezor u NBS-u, Srbiju treba podsjetiti da zemlje sukcesori jesu postigle dogovor da pokretna imovina bivše države ostaje u zemlji na čijem se teritoriju nalazi, ali da su dogovorom obuhvaćeni i izuzeci.
Stav Hrvatske
"Izuzetak se odnosi na pokretnu državnu imovinu od velikog značaja za kulturnu baštinu jedne od zemalja koja se bez odobrenja nalazi na teritoriju druge države. Upravo otvaranje depoa s Titovim stvarima može se odnositi na tu vrstu imovine i Srbija o tome mora voditi računa", napominje izvor, dodajući da bi otvaranju Titovog trezora trebao prethoditi sastanak Zajedničkog komiteta za sukcesiju.
S druge strane, visoka zvaničnica Hrvatske zadužena za sukcesiju Andreja Metelko-Zgombić na "Avazov" upit hoće li se Hrvatska umiješati u raspodjelu one Titove imovine koja ne spada u privatnu, odgovara da je jasno da je rješavanje ovog kao i drugih pitanja raspodjele imovine bivše države riješeno ugovorom, odnosno Sporazumom o sukcesiji.
"U skladu sa samim ugovorom, sva pitanja trebaju se rješavati na temelju konsenzusa pet država slijednica - Slovenije, Hrvatske, BiH, Makedonije i Srbije, a ugovorom je predviđeno da u nadležnost Zajedničkog stalnog odbora ulazi nadzor nad primjenom cijelog ugovora", kaže Metelko-Zgombić.
Podsjećamo, pet bivših jugoslavenskih republika u Beču potpisalo je 29. juna 2001. godine Sporazum o sukcesiji imovine bivše SFRJ, ali do danas podjela nije okončana niti su riješena sva pitanja.
Samo tri sastanka
Andreja Metelko-Zgombić podsjeća da je Sporazumom o sukcesiji predviđeno osnivanje niza zajedničkih odbora za provedbu pojedinih aneksa. Međutim, do sada su osnovana samo dva.
"Do sada su s radom započeli samo Odbor za diplomatsku i konzularnu imovinu i Odbor za financijsku aktivu i pasivu, a Zajednički stalni odbor održao je do sada samo tri sastanka. Posljednji je bio u Beogradu u rujnu 2009. godine, na kojem je usvojeno šest preporuka", kaže Metelko-Zgombić.
"No, informacija da proces otvaranja bankovnog depoa, koji 33 godine čuva tajnu 11 vreća u kojima su stvari koje je koristio Tito, vodi Nikolićev savjetnik, ujedno i visoki predstavnik Srbije u Zajedničkom komitetu za sukcesiju bivše imovine SFRJ, potvrda je da se Srbija kao država umiješala u podjelu Titove imovine", tvrdi ovo za "Avaz" izvor dobro upućen u provedbu ili, kako kaže, "neprovedbu" Sporazuma o sukcesiji imovine bivše SFRJ, a koji je želio ostati anoniman.
"Srbija se upustila u jedan proces za koji joj je bila potrebna saglasnost zemalja sukcesora imovine bivše SFRJ, na što se obavezala Sporazumom o sukcesiji. Ovakvo ponašanje implicira, u najmanju ruku, sumnjive aktivnosti koje se provode mimo ovog sporazuma", ističe sagovornik "Avaza".
Tvrdi i da u ovom momentu, kada se ne zna šta krije trezor u NBS-u, Srbiju treba podsjetiti da zemlje sukcesori jesu postigle dogovor da pokretna imovina bivše države ostaje u zemlji na čijem se teritoriju nalazi, ali da su dogovorom obuhvaćeni i izuzeci.
Stav Hrvatske
"Izuzetak se odnosi na pokretnu državnu imovinu od velikog značaja za kulturnu baštinu jedne od zemalja koja se bez odobrenja nalazi na teritoriju druge države. Upravo otvaranje depoa s Titovim stvarima može se odnositi na tu vrstu imovine i Srbija o tome mora voditi računa", napominje izvor, dodajući da bi otvaranju Titovog trezora trebao prethoditi sastanak Zajedničkog komiteta za sukcesiju.
S druge strane, visoka zvaničnica Hrvatske zadužena za sukcesiju Andreja Metelko-Zgombić na "Avazov" upit hoće li se Hrvatska umiješati u raspodjelu one Titove imovine koja ne spada u privatnu, odgovara da je jasno da je rješavanje ovog kao i drugih pitanja raspodjele imovine bivše države riješeno ugovorom, odnosno Sporazumom o sukcesiji.
"U skladu sa samim ugovorom, sva pitanja trebaju se rješavati na temelju konsenzusa pet država slijednica - Slovenije, Hrvatske, BiH, Makedonije i Srbije, a ugovorom je predviđeno da u nadležnost Zajedničkog stalnog odbora ulazi nadzor nad primjenom cijelog ugovora", kaže Metelko-Zgombić.
Podsjećamo, pet bivših jugoslavenskih republika u Beču potpisalo je 29. juna 2001. godine Sporazum o sukcesiji imovine bivše SFRJ, ali do danas podjela nije okončana niti su riješena sva pitanja.
Samo tri sastanka
Andreja Metelko-Zgombić podsjeća da je Sporazumom o sukcesiji predviđeno osnivanje niza zajedničkih odbora za provedbu pojedinih aneksa. Međutim, do sada su osnovana samo dva.
"Do sada su s radom započeli samo Odbor za diplomatsku i konzularnu imovinu i Odbor za financijsku aktivu i pasivu, a Zajednički stalni odbor održao je do sada samo tri sastanka. Posljednji je bio u Beogradu u rujnu 2009. godine, na kojem je usvojeno šest preporuka", kaže Metelko-Zgombić.
