Provedbom sistema evidencije u Albaniji i na Kosovu bolnice bi postale efikasnije. Novim sistemom prati se protok pacijenata i lijekova u zdravstvenim institucijama Kosova i Albanije.
Albanija i Kosovo provode sisteme za informacije o pacijentima, kako bi unaprijedili zdravstvene usluge, transparentnost i efikasnost u bolnicama i obezbijedili pouzdanu bazu podataka s informacijama o pacijentima.
Kosovski sistem zdravstvene statistike uključuje registar pacijenata u kom se prikupljanju zdravstveni podaci koji se mogu dostavljati doktorima, te nacionalnim i međunarodnim subjektima.
"Taj registar zdravstvenim i vladinim institucijama omogućava da vrše analizu uprave i uspješnosti rada u bolnicama, te doprinosi u utvrđivanju najčešćih zdravstvenih problema", izjavio je Faik Hoti, glasnogovornik kosovskog ministarstva zdravlja.
Kosovsko ministarstvo zdravlja također radi na izradi integriranog sistema zdravstvenih informacija, u partnerstvu s luksemburškom vladom.
Taj sistem omogućit će zdravstvenim institucijama da vode elektronske zdravstvene kartone, a ministarstvu će pružiti sredstvo za praćenje njihovog rada. Međutim, ima i dodatnih pitanja koja utiču na zdravstveni sistem.
Ustavni sud Kosova privremeno je obustavio primjenu četiri člana zakona usvojenog u decembru prošle godine, kojim se predviđa da bi doktori trebali do početka 2014. odabrati da li će raditi u javnim ili privatnim zdravstvenim organizacijama.
Rad i u jednim i u drugim vrlo je unosan način da doktori privlače pacijente iz javnih u privatne klinike -- što je pojava raširena u cijelom regionu.
Taj zakon raspirio je debatu između ministarstva zdravlja i zdravstvenih sindikata.
"Tim zakonom narušava se sloboda doktora u smislu vršenja svoje profesije. Njime se stanje ne može popraviti, ukoliko ministarstvo ne bude radilo na istovremenom usvajanju zakona o zdravstvenom osiguranju", izjavio je Blerim Syla, predsjedavajući Saveza zdravstvenih sindikata Kosova.
Hoti je rekao da će u konačnici sud otvoriti put za neophodne reforme na čije se poduzimanje ministarstvo opredijelilo.
"Ministarstvo će dostaviti dokaze o razumnosti svakog člana ... koji predstavljaju interese dva miliona građana Kosova, kojima su potrebne mnogo bolje zdravstvene usluge nego što ih danas imaju", rekao je Hoti.
Albanija je od 2010. u Univerzitetskom bolničkom centru "Majka Tereza" u Tirani pokrenula dva modula informacionih sistema. Prvim modulom bilježi se kretanje pacijenata, a drugim se prati i regulira protok lijekova i medicinske opreme.
"Radimo na provedbi treće faze projekta, kojom će se omogućiti kompjuterizacija kliničkog kartona svakog pacijenta," izjavio je Redi Saliasi, menadžer za odnose s javnošću u okviru informacionog sistema bolnice.
Saliasi je rekao da je tim sistemom podignut osjećaj odgovornosti kod bolničkog osoblja, time što im je omogućeno da prate informacije o pacijentima i što se vrijeme obrade smanjuje.
Njime je poboljšan i sistem upućivanja pacijenata od doktora u bolnice, što sprječava priliv pacijenata u centar, što je u proteklom periodu bio veliki problem, izjavio je Salasi.
"Nadam se da nećemo uvijek morati zadržavati dokumente godinu ili dvije i objašnjavati se s doktorima ... Što je još važnije, to će vjerovatno biti kraj dugim redovima", izjavila je Shyhrete Berisha, stanovnica Prištine.
U Albaniji, doktori još uvijek nisu u obavezi da se drže jednog sektora.
"Razlozi za to koje su dostavili eksperti u ministarstvu zdravlja su vezani za niske plaće zdravstvenih radnika", izjavila je Alisa Demollari, glasnogovornica albanskog ministarstva zdravlja.
Demollarijeva je rekla da ministarstvo očekuje da će se taj problem riješiti nakon što se bude reguliralo cjelokupno tržište rada u zdravstvenom sektoru.
Kosovski sistem zdravstvene statistike uključuje registar pacijenata u kom se prikupljanju zdravstveni podaci koji se mogu dostavljati doktorima, te nacionalnim i međunarodnim subjektima.
"Taj registar zdravstvenim i vladinim institucijama omogućava da vrše analizu uprave i uspješnosti rada u bolnicama, te doprinosi u utvrđivanju najčešćih zdravstvenih problema", izjavio je Faik Hoti, glasnogovornik kosovskog ministarstva zdravlja.
Kosovsko ministarstvo zdravlja također radi na izradi integriranog sistema zdravstvenih informacija, u partnerstvu s luksemburškom vladom.
Taj sistem omogućit će zdravstvenim institucijama da vode elektronske zdravstvene kartone, a ministarstvu će pružiti sredstvo za praćenje njihovog rada. Međutim, ima i dodatnih pitanja koja utiču na zdravstveni sistem.
Ustavni sud Kosova privremeno je obustavio primjenu četiri člana zakona usvojenog u decembru prošle godine, kojim se predviđa da bi doktori trebali do početka 2014. odabrati da li će raditi u javnim ili privatnim zdravstvenim organizacijama.
Rad i u jednim i u drugim vrlo je unosan način da doktori privlače pacijente iz javnih u privatne klinike -- što je pojava raširena u cijelom regionu.
Taj zakon raspirio je debatu između ministarstva zdravlja i zdravstvenih sindikata.
"Tim zakonom narušava se sloboda doktora u smislu vršenja svoje profesije. Njime se stanje ne može popraviti, ukoliko ministarstvo ne bude radilo na istovremenom usvajanju zakona o zdravstvenom osiguranju", izjavio je Blerim Syla, predsjedavajući Saveza zdravstvenih sindikata Kosova.
Hoti je rekao da će u konačnici sud otvoriti put za neophodne reforme na čije se poduzimanje ministarstvo opredijelilo.
"Ministarstvo će dostaviti dokaze o razumnosti svakog člana ... koji predstavljaju interese dva miliona građana Kosova, kojima su potrebne mnogo bolje zdravstvene usluge nego što ih danas imaju", rekao je Hoti.
Albanija je od 2010. u Univerzitetskom bolničkom centru "Majka Tereza" u Tirani pokrenula dva modula informacionih sistema. Prvim modulom bilježi se kretanje pacijenata, a drugim se prati i regulira protok lijekova i medicinske opreme.
"Radimo na provedbi treće faze projekta, kojom će se omogućiti kompjuterizacija kliničkog kartona svakog pacijenta," izjavio je Redi Saliasi, menadžer za odnose s javnošću u okviru informacionog sistema bolnice.
Saliasi je rekao da je tim sistemom podignut osjećaj odgovornosti kod bolničkog osoblja, time što im je omogućeno da prate informacije o pacijentima i što se vrijeme obrade smanjuje.
Njime je poboljšan i sistem upućivanja pacijenata od doktora u bolnice, što sprječava priliv pacijenata u centar, što je u proteklom periodu bio veliki problem, izjavio je Salasi.
"Nadam se da nećemo uvijek morati zadržavati dokumente godinu ili dvije i objašnjavati se s doktorima ... Što je još važnije, to će vjerovatno biti kraj dugim redovima", izjavila je Shyhrete Berisha, stanovnica Prištine.
U Albaniji, doktori još uvijek nisu u obavezi da se drže jednog sektora.
"Razlozi za to koje su dostavili eksperti u ministarstvu zdravlja su vezani za niske plaće zdravstvenih radnika", izjavila je Alisa Demollari, glasnogovornica albanskog ministarstva zdravlja.
Demollarijeva je rekla da ministarstvo očekuje da će se taj problem riješiti nakon što se bude reguliralo cjelokupno tržište rada u zdravstvenom sektoru.
