.jpg)
Uklanjanje spomenika poginulim pripadnicima Oslobodilačke vojske Preševa, Bujanovca i Medveđe (OVPBM) iz centra Preševa neće izazvati reprizu pogroma srpskog stanovništva na Kosovu kao u martu 2004, procenjuju analitičari u Prištini i Beogradu, ali će imati negativne političke posljedice po Beograd, iako je, paradoksalno, sve urađeno mirno i po zakonu.
Talas incidenata na Kosovu počeo je u noći između nedjelje i ponedjeljka i nastavio se tokom jučerašnjeg dana. Bačena su dva Molotovljeva koktela na zgradu paralalne opštine Mitrovica, Albanci su pokušali da napadnu srpski manastir u Đakovici, porušeni su spomenici i oskrnavljena su pravoslavna groblja u srpskim selima na teritoriji Kosova u Prilužju (miniran spomenik), Miloševu, Plemetini, Goraždevcu (oskrnavljen spomenik žrtvama NATO bombardovanja i srpske djece koja su stradala na rijeci Bistrici 2003), Klokotu i Kosovskoj Vitini, gdje je srušen spomenik Narodnoj oslobodilačkoj borbi.
U Preševu, na jugu Srbije, međutim, jučerašnji dan protekao je u znaku mirnih protesta Albanaca i njihovih političkih vođa, uz polaganje cvijeća i paljenje sveća.
Činjenica da su burnije reakcije na uklanjanje spomenika bile na Kosovu nego u Preševskoj dolini pokazuje da je u pozadini događanja sa spomenikom bila u stvari namjera Albanaca sa juga Srbije da ponovo aktuelizuju priču o pripajanju Kosovu, a u vezi sa pregovorima premijera Srbije i Kosova Ivice Dačića i Hashima Thaçija.
Ugledni politički analitičar iz Prištine Leon Malazogu, osnivač i direktor Demokratije za razvoj, kaže za portal 24sata.rs da će se vlasti u Prištini truditi da pokažu da su bolje od beogradskih i da će zbog toga spriječiti eskalaciju nasilja.
"Vlasti u Prištini će biti u mogućnosti da normalizuju situaciju i neće biti veće odmazde. Ima na Kosovu spomenika koji su, kao i onaj u Preševu, podignuti palim srpskim borcima i Priština sigurno neće da ih uklanja i uradi isto što i Beograd. Ovo što je Beograd uradio posmatra se kao povratak u Miloševićevo vrijeme, a mislili smo da je to završeno sa potpisivanjem sporazuma u Končulju sa Đinđićevim potpredsjednikom vlade Nebojšom Čovićem. Šteta je učinjena prije svega u odnosima Beograda i Albanaca u Preševu, ali i s međunarodnom zajednicom", kaže Melazogu.
On podvlači da je nazivanje pripadnika bivše OVPBM teroristima loše jer "time se pojedini gradonačelnici u tom dijelu nazivaju teroristima, a to je neprihvatljivo".
Beogradu teže u pregovorima
Dušan Janjić, direktor Foruma za međuetničke odnose, kaže za 24sata.rs da je uklanjanje spomenika obezbjedilo Albancima iz Preševa povod da se mjesecima okupljaju, protestuju i da su dobili “mjesto gdje će paliti sveće", a da zauzvrat Beograd nije dobio baš ništa osim što je pokazao da je "ozbiljna država".
"Jasno je da nakon ovog svega slijedi deklaracija skupštinskih odbornika kojom će se proglasiti želja da se Preševska dolina odvoji od Srbije i pripoji Kosovu, a da će najniži prag zahtjeva biti da dobiju autonomiju u okviru Srbije. Srbija je upala u matricu i priču koju su smislili Albanci. Ako je Beograd htio da pokaže da država funkcioniše, onda je to trebalo da uradi ranije", kaže Janjić.
On smatra da je ovim potezom Beograd samo otežao pregovaračku poziciju Ivice Dačića, koji u Briselu pokušava da izdejstvuje teritorijalnu autonomiju za Srbe na sjeveru Kosova.
U Preševu, na jugu Srbije, međutim, jučerašnji dan protekao je u znaku mirnih protesta Albanaca i njihovih političkih vođa, uz polaganje cvijeća i paljenje sveća.
Činjenica da su burnije reakcije na uklanjanje spomenika bile na Kosovu nego u Preševskoj dolini pokazuje da je u pozadini događanja sa spomenikom bila u stvari namjera Albanaca sa juga Srbije da ponovo aktuelizuju priču o pripajanju Kosovu, a u vezi sa pregovorima premijera Srbije i Kosova Ivice Dačića i Hashima Thaçija.
Ugledni politički analitičar iz Prištine Leon Malazogu, osnivač i direktor Demokratije za razvoj, kaže za portal 24sata.rs da će se vlasti u Prištini truditi da pokažu da su bolje od beogradskih i da će zbog toga spriječiti eskalaciju nasilja.
"Vlasti u Prištini će biti u mogućnosti da normalizuju situaciju i neće biti veće odmazde. Ima na Kosovu spomenika koji su, kao i onaj u Preševu, podignuti palim srpskim borcima i Priština sigurno neće da ih uklanja i uradi isto što i Beograd. Ovo što je Beograd uradio posmatra se kao povratak u Miloševićevo vrijeme, a mislili smo da je to završeno sa potpisivanjem sporazuma u Končulju sa Đinđićevim potpredsjednikom vlade Nebojšom Čovićem. Šteta je učinjena prije svega u odnosima Beograda i Albanaca u Preševu, ali i s međunarodnom zajednicom", kaže Melazogu.
On podvlači da je nazivanje pripadnika bivše OVPBM teroristima loše jer "time se pojedini gradonačelnici u tom dijelu nazivaju teroristima, a to je neprihvatljivo".
Beogradu teže u pregovorima
Dušan Janjić, direktor Foruma za međuetničke odnose, kaže za 24sata.rs da je uklanjanje spomenika obezbjedilo Albancima iz Preševa povod da se mjesecima okupljaju, protestuju i da su dobili “mjesto gdje će paliti sveće", a da zauzvrat Beograd nije dobio baš ništa osim što je pokazao da je "ozbiljna država".
"Jasno je da nakon ovog svega slijedi deklaracija skupštinskih odbornika kojom će se proglasiti želja da se Preševska dolina odvoji od Srbije i pripoji Kosovu, a da će najniži prag zahtjeva biti da dobiju autonomiju u okviru Srbije. Srbija je upala u matricu i priču koju su smislili Albanci. Ako je Beograd htio da pokaže da država funkcioniše, onda je to trebalo da uradi ranije", kaže Janjić.
On smatra da je ovim potezom Beograd samo otežao pregovaračku poziciju Ivice Dačića, koji u Briselu pokušava da izdejstvuje teritorijalnu autonomiju za Srbe na sjeveru Kosova.
