Brigadni general Bundesvera Ralf Hammersteinrekao je da se bezbjednost na Kosovu značajno pogoršava i da NATO pojačava prisustvo na proleće, takođe uz pomoć Bundesvera - njemačkih oružanih snaga.
Brigadni general Bundesvera Ralf Hammerstein rekao je za Die Velt kako se nacionalisti mobilišu u Srbiji i da nestabilna situacija na Zapadnom Balkanu ispunjava želje Rusije na čelu sa Vladimirom Putinom.
„Prošlo je skoro 25 godina otkako je NATO intervenisao u bivšoj Jugoslaviji 1999. godine i primorao srpske trupe da se povuku sa Kosova. Alijansa je potom postavila misiju KFOR-a da stabilizuje situaciju i to čini do danas. Još više vojnika će ponovo biti potrebno u budućnosti“, rekao je brigadni general Ralf Hammerstein.
Brigadni general njemačkog Bundesvera Ralf Hammerstein kaže da normalizacija odnosa Kosova i Srbije ne ide kako bi trebalo, prenosi Reporteri.
„Moram reći da je broj pripadnika Kfora smanjen sa 50.000 na minimalnih 4.500 vojnika. Ali istina je da normalizacija između Kosova i Srbije ne napreduje kako smo se svi nadali. To je zadatak mnogih generacija”, rekao je on.
Dodaje da sve dok na Zapadnom Balkanu vlada nacionalizam, biće teško doći do pomirenja.
“Sve su to nove države ovde na Zapadnom Balkanu i gotovo sve vlade slede nacionalistički kurs. Ako se osvrnete na istoriju jugoslovenskog sukoba, videćete da počinilaca i žrtava ima na svim stranama. Postoje etničke granice koje su povučene. Međutim, ovaj etnonacionalizam je suprotan pomirenju. Sve dok se spominju ideje poput Velike Srbije ili Velike Albanije - a to nisu narativi nijednog ekstremista - nijedna granica neće moći postojati u dobroj vjeri", objasnio je on.
Hammerstein dodaje da Kosovo i Srbija vode politiku maksimalnog suvereniteta i reciprociteta.
„Priština i Beograd vode politiku maksimalnog suvereniteta i reciprociteta. To onda dovodi do sukoba kao što je spor oko registarskih tablica u novembru prošle godine. Beograd zabranjuje ulazak kosovskih registarskih tablica, a nova vlada u Prištini je reagovala u skladu sa tim kako bi održala svoj suverenitet. Ova naizgled tehnokratska tačka spora dovela je do povlačenja zvaničnika kosovskih Srba iz svih institucija i do novih izbora na sjeveru Kosova, koje je bojkotovalo stanovništvo kosovskih Srba. Sve je to dovelo do nasilnih nemira u maju ove godine – i konačno do sukoba između vojnika Kfora i srpskih demonstranata, u kojem je povređeno više od 90 vojnika Kfora, od kojih su neki u teškom stanju”, rekao je on.
Njemački general je govorio i o sukobima u Banjskoj.
„U svakom slučaju, s obzirom na navodnu veličinu grupe i zaplenjenu opremu i oružje, koji su srpskog porijekla, može se pretpostaviti da je postojala bar neka saradnja sa strane Srbije. Srpske snage su rasporedile tri brigade duž granične linije Srba i Kosova – ne direktno, već blizu. Zatim, u septembru, vidjeli smo nagomilavanje od oko 4.000 vojnika koji su prebačeni iz ovih brigada u prednje operativne baze, 700 je bila rezervna snaga koju je vrhovni komandant Natoa za Kosovo i Bosnu i Hercegovinu držao u pripravnosti u svakom trenutku. Uglavnom britanske snage su raspoređene da ojačaju prisustvo duž granice. Ali oni nisu stalni skup trupa koje su nam potrebne za trenutnu situaciju. Sada postoje konkretna razmatranja o tome kako bi to trebalo učiniti. Njemačka je već najavila da će na proljeće poslati pješadijsku četu. Nato je to sa zahvalnošću prihvatio”, kaže on.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
„Prošlo je skoro 25 godina otkako je NATO intervenisao u bivšoj Jugoslaviji 1999. godine i primorao srpske trupe da se povuku sa Kosova. Alijansa je potom postavila misiju KFOR-a da stabilizuje situaciju i to čini do danas. Još više vojnika će ponovo biti potrebno u budućnosti“, rekao je brigadni general Ralf Hammerstein.
Brigadni general njemačkog Bundesvera Ralf Hammerstein kaže da normalizacija odnosa Kosova i Srbije ne ide kako bi trebalo, prenosi Reporteri.
„Moram reći da je broj pripadnika Kfora smanjen sa 50.000 na minimalnih 4.500 vojnika. Ali istina je da normalizacija između Kosova i Srbije ne napreduje kako smo se svi nadali. To je zadatak mnogih generacija”, rekao je on.
Dodaje da sve dok na Zapadnom Balkanu vlada nacionalizam, biće teško doći do pomirenja.
“Sve su to nove države ovde na Zapadnom Balkanu i gotovo sve vlade slede nacionalistički kurs. Ako se osvrnete na istoriju jugoslovenskog sukoba, videćete da počinilaca i žrtava ima na svim stranama. Postoje etničke granice koje su povučene. Međutim, ovaj etnonacionalizam je suprotan pomirenju. Sve dok se spominju ideje poput Velike Srbije ili Velike Albanije - a to nisu narativi nijednog ekstremista - nijedna granica neće moći postojati u dobroj vjeri", objasnio je on.
Hammerstein dodaje da Kosovo i Srbija vode politiku maksimalnog suvereniteta i reciprociteta.
„Priština i Beograd vode politiku maksimalnog suvereniteta i reciprociteta. To onda dovodi do sukoba kao što je spor oko registarskih tablica u novembru prošle godine. Beograd zabranjuje ulazak kosovskih registarskih tablica, a nova vlada u Prištini je reagovala u skladu sa tim kako bi održala svoj suverenitet. Ova naizgled tehnokratska tačka spora dovela je do povlačenja zvaničnika kosovskih Srba iz svih institucija i do novih izbora na sjeveru Kosova, koje je bojkotovalo stanovništvo kosovskih Srba. Sve je to dovelo do nasilnih nemira u maju ove godine – i konačno do sukoba između vojnika Kfora i srpskih demonstranata, u kojem je povređeno više od 90 vojnika Kfora, od kojih su neki u teškom stanju”, rekao je on.
Njemački general je govorio i o sukobima u Banjskoj.
„U svakom slučaju, s obzirom na navodnu veličinu grupe i zaplenjenu opremu i oružje, koji su srpskog porijekla, može se pretpostaviti da je postojala bar neka saradnja sa strane Srbije. Srpske snage su rasporedile tri brigade duž granične linije Srba i Kosova – ne direktno, već blizu. Zatim, u septembru, vidjeli smo nagomilavanje od oko 4.000 vojnika koji su prebačeni iz ovih brigada u prednje operativne baze, 700 je bila rezervna snaga koju je vrhovni komandant Natoa za Kosovo i Bosnu i Hercegovinu držao u pripravnosti u svakom trenutku. Uglavnom britanske snage su raspoređene da ojačaju prisustvo duž granice. Ali oni nisu stalni skup trupa koje su nam potrebne za trenutnu situaciju. Sada postoje konkretna razmatranja o tome kako bi to trebalo učiniti. Njemačka je već najavila da će na proljeće poslati pješadijsku četu. Nato je to sa zahvalnošću prihvatio”, kaže on.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
