Normalizacija odnosa

Evropska unija poziva Kosovo i Srbiju da bez odaganja i preduslova ispune sve obaveze iz Sporazuma o putu ka normalizaciji i aneksa o njegovoj primjeni, uključujući Asocijaciju/Zajednicu opština sa srpskom većinom, a Evropsku komisiju i visokog predstavnika da do kraja januara 2024. predlože izmjene i dopune mjerila za poglavlje 35 iz pristupnih pregovora sa Srbijom.

To se navodi se u finalnom nacrtu zaključaka za ovonedjeljni samit Evropskog saveta o kojima danas u Briselu raspravljaju ministri za evropska pitanja.

U nacrtu zaključaka, ističe se da su normalizacija odnosa i sprovođenje obaveza iz dijaloga suštinski uslovi na evropskom putu i za Kosovo i za Srbiju koji rizikuju da propuste značajne prilike ako ne bude napretka.

„Savjet podsjeća da će napredak Srbije u vladavini prava i normalizaciji odnosa sa Kosovom nastaviti da određuju ukupan tempo pristupnih pregovora“, navodi se u zaključcima u kojima se pored drugog ponavlja i zabrinutost stanjem u medijima i odnosom prema ratnim zločinima u Srbiji.

Kada je riječ o Kosovu, Savjet pozdravlja spremnost Kosova i Srbije da prihvate nacrt statuta koji je strankama predstavila EU, uz shvatanje da je potrebno dalje raditi na ovoj osnovi, navodi se.

U zaključcima se navodi da Savjet očekuje da Kosovo i Srbija nađu održivo rješenje za situaciju u kojoj se nalazi sjever Kosova, rješenje koje garantuje bezbjednost, sigurnost i participativnu demokratiju za sve građane.

Od Srbije se očekuje da se s dobrim namjerama uključi u dijalog koji vodi EU i u duhu kompromisa za postizanje sveobuhvatnog pravno obavezujućeg sporazuma sa Kosovom o normalizaciji odnosa u skladu sa međunarodnim pravom i pravnim tekovinama EU bez daljeg odlaganja.

Taj sporazum treba da se bavi svim ključnim otvorenim pitanjima i na taj način doprinese regionalnoj stabilnosti, dodaje se.

U tekstu se ističe da nema oprvdanja za nasilje i oštro osuđuju „nasilni akti demonstranata kosovskih Srba protiv građana, trupa KFOR-a, organa za sprovođenje zakona i medija 29. maja 2023. kao i nasilni napad na Policiju Kosova 24. septembra 2023. na sjeveru Kosova“.

Savjet očekuje da Srbija u potpunosti sarađuje i preduzme sve potrebne mjere za hapšenje i brzo privođenje pravdi počinilaca napada i izražava žaljenje što Srbija nije preduzela dovoljne mjere u tom pogledu kao i zabrinutost zbog ponovljenog gomilanja vojnih snaga Srbije u blizini Kosova uz konstataciju da je naknadno smanjeno.

Kosovo i Srbija moraju da nastave stalne napore za deeskalaciju, uzdrže se od jednostranih i provokativnih akcija koje bi mogle dovesti do tenzija i nasilja i zaustave retoriku podjela, navodi se i dodaje da Savjet pozdravlja to što je Srbija preduzela neke korake u pravom smjeru, uključujući i javno podsticanje kosovskih Srba da učestvuju na lokalnim izborima na sjeveru Kosova.

Od Srbije se traži i da podstakne kosovske Srbe da se vrate u institucije koje su napustili.

Ponavlja se upozorenje da će eventualni neuspjeh u deeskalaciji tenzija imati posljedice i da je EU spremna da procjeni „dalje mjere i prema Srbiji i prema Kosovu, ako bude potrebno“.

Savjet ponavlja i snažna očekivanja od Srbije da pojača napore ka potpunom usklađivanju sa zajedničkim spoljnim i bezbjednosnim pozicijama EU i restriktivnim mjerama, uključujući i prema Rusiji i Bjelorusiji, kao pitanje najvećeg prioriteta.

Vlasti Srbije poziva da se uzdrže od akcija i izjava protiv stavova EU o spoljnoj politici i drugim strateškim pitanjima.

Savjet uzima u obzir humanitarnu i drugu pomoć Ukrajini, pozdravlja unapređenu saradnju Srbije sa EU u sprečavanju zaobilaženja restriktivnih mjera EU i pozdravlja kontinuirano aktivno učešće Srbije u misijama i operacijama EU u okviru Zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike (CSDP) EU.

Ponovo se naglašava i potreba da Srbija u potpunosti ispuni svoju obavezu da se uskladi sa viznom politikom EU.

Savjet pozdravlja to što je Srbija zadržala svoju posvećenost u nizu regionalnih inicijativa za saradnju i podstiče Srbiju na dalje jačanje dobrosusjedskih odnosa i doprinošenje stabilnosti i pomirenju sa svim partnerima u regionu.

U pripremljenim zaključcima se od Srbije traži da nastavi da se fokusira na ispunjavanje privremenih mjerila iz poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava. Pozdravlja se blagovremeno usvajanje pet zakona kojima se primjenjuju ustavni amandmani iz 2022, ali se ukazuje da je potreban dalji rad i politička posvećenost da bi se sprovele reforme u osnovnim oblastima, uključujući pravosuđe.

Podvlači se potreba da Srbija pojača napore u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, te neophodnost opipljivih i ubjedljivih rezultata o efikasnim istragama, krivičnim gonjenjima, pravosnažnim presudama, zamrzavanjem i konfiskacijom imovine stečene kriminalom.

U nacrtu zaključaka se ponavlja zabrinutost stanjem u medijima i odnosom prema ratnim zločinima u Srbiji.

Beograd se poziva da pojača napore na djelotvornoj primjeni akcionog plana medijske strategije. Takođe se podvlači važnost značajne regionalne saradnje u domaćem rješavanju pitanja ratnih zločina, rješavanju preostalih slučajeva nestalih osoba i pune saradnje sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove.

Savjet ponavlja poziv srpskim vlastima da komuniciraju objektivno i nedvosmisleno o EU, i da se aktivno angažuje na sprečavanju i suzbijanju svih oblika dezinformacija i stranih manipulacija informacijama u svim medijskim kanalima.

U cilju poboljšanja uslova za pravilno funkcionisanje demokratskih institucija, Savjet snažno podstiče Srbiju da se pozabavi dugogodišnjim preporukama tijela OEBS/ODIHR i Savjeta Evrope, uključujući i one koje se odnose na ključne aspekte izbornog procesa.

Prihvata se procjena Evropske komisije da Srbija održava svoj nivo pripremljenosti za početna mjerila u Klasteru 3 (Konkurentnost i inkluzivni rast) i dodaje da će nastaviti procjenu toga.

Pozdravlja se dobar nivo pripremljenosti Srbije po ekonomskim kriterijumima, navodi se u pripremljenim zaključcima.