Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) zatražio je od Generalne skupštine UN-a proglašenje 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Direktor IGK-a Emir Ramić je uputio pismo generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija u kojem navodi da je krajnje vrijeme da se 11. juli proglasi kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici koji ostaje jedno od najmračnijih poglavlja u historiji Evrope i svijeta.
"Tvrdnja da je genocid počinjen u Srebrenici nije stvar mišljenja, to je historijska činjenica koju je pravno utvrdio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, a kasnije i Međunarodni sud pravde i drugi domaći sudovi. Nažalost, mnogi ljudi ne znaju šta se dogodilo u Srebrenici, a mnogi koji znaju to poriču. Poricanje je najveća uvreda za žrtve genocida i ozbiljna prijetnja istini, pravdi, kulturi sjećanja, stabilnosti i miru u regionu i šire", piše u pismu upućenom u UN.
Iz IGK-a poručuju kako kontinuirana i rastuća kultura poricanja genocida u Srebrenici mora da se iskorijeni. Dodaju kako politički lideri u regionu, posebno politički lideri Srbije i bh. entiteta Republika Srpska, snose primarnu odgovornost da se suprotstave negiranju genocida.
"Umjesto da promoviraju kulturu istine, pomirenja, pravde i empatije prema žrtvama, oni propagiraju mržnju i negiranje genocida u Srebrenici, kao i međunarodne pravno utvrđene činjenice. Podučavanje o genocidu i očuvanje sjećanja na žrtve je ključni prvi korak ka istini i pomirenju. Suočeni sa raširenim poricanjem genocida, krajnje je vrijeme da međunarodna zajednica, posebno Ujedinjene nacije, priznaju 11. juli kao zvanični Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici", dodaje se u pismu.
Ističu kako bi proglašenje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici pokazalo bi da Ujedinjene nacije i međunarodna zajednica stoje na strani pravde i istine i da su u solidarnosti sa žrtvama i preživjelima genocida u Srebrenici. To je minimum koji možemo tražiti i minimum koji očekujemo od međunarodne zajednice.
"Molimo vas da stanete uz nas da odamo počast žrtvama i preživjelima genocida u Srebrenici i pomognete nam da zaustavimo mržnju iz koje proističe negiranje genocida. Na taj način pomoći ćete u sprječavanju budućih genocida koji se mogu dogoditi drugim manjinama u našem sve polariziranijem svijetu koji je opterećen nasiljem. IGK traži od kanadskog ambasadora pri Ujedinjenim nacijama da podrži prijedlog za utvrđivanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici na ovogodišnjem zasjedanju Generalne skupštine", navodi se u pismu.
IGK također apeluje na ambasadora Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima da preduzme pojačane aktivnosti u smislu realizacije ovog izuzetno važnog zadatka.
Pismo IGK-a poslano je i predsjedniku Generalne skupštine UN-a, predsjedniku Vijeća sigurnosti UN-a, ambasadoru i stalnom predstavniku Kanade pri UN-u i ambasadoru i stalniom predstavniku BiH pri UN-u u New Yorku.
"Tvrdnja da je genocid počinjen u Srebrenici nije stvar mišljenja, to je historijska činjenica koju je pravno utvrdio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, a kasnije i Međunarodni sud pravde i drugi domaći sudovi. Nažalost, mnogi ljudi ne znaju šta se dogodilo u Srebrenici, a mnogi koji znaju to poriču. Poricanje je najveća uvreda za žrtve genocida i ozbiljna prijetnja istini, pravdi, kulturi sjećanja, stabilnosti i miru u regionu i šire", piše u pismu upućenom u UN.
Iz IGK-a poručuju kako kontinuirana i rastuća kultura poricanja genocida u Srebrenici mora da se iskorijeni. Dodaju kako politički lideri u regionu, posebno politički lideri Srbije i bh. entiteta Republika Srpska, snose primarnu odgovornost da se suprotstave negiranju genocida.
"Umjesto da promoviraju kulturu istine, pomirenja, pravde i empatije prema žrtvama, oni propagiraju mržnju i negiranje genocida u Srebrenici, kao i međunarodne pravno utvrđene činjenice. Podučavanje o genocidu i očuvanje sjećanja na žrtve je ključni prvi korak ka istini i pomirenju. Suočeni sa raširenim poricanjem genocida, krajnje je vrijeme da međunarodna zajednica, posebno Ujedinjene nacije, priznaju 11. juli kao zvanični Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici", dodaje se u pismu.
Ističu kako bi proglašenje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici pokazalo bi da Ujedinjene nacije i međunarodna zajednica stoje na strani pravde i istine i da su u solidarnosti sa žrtvama i preživjelima genocida u Srebrenici. To je minimum koji možemo tražiti i minimum koji očekujemo od međunarodne zajednice.
"Molimo vas da stanete uz nas da odamo počast žrtvama i preživjelima genocida u Srebrenici i pomognete nam da zaustavimo mržnju iz koje proističe negiranje genocida. Na taj način pomoći ćete u sprječavanju budućih genocida koji se mogu dogoditi drugim manjinama u našem sve polariziranijem svijetu koji je opterećen nasiljem. IGK traži od kanadskog ambasadora pri Ujedinjenim nacijama da podrži prijedlog za utvrđivanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici na ovogodišnjem zasjedanju Generalne skupštine", navodi se u pismu.
IGK također apeluje na ambasadora Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima da preduzme pojačane aktivnosti u smislu realizacije ovog izuzetno važnog zadatka.
Pismo IGK-a poslano je i predsjedniku Generalne skupštine UN-a, predsjedniku Vijeća sigurnosti UN-a, ambasadoru i stalnom predstavniku Kanade pri UN-u i ambasadoru i stalniom predstavniku BiH pri UN-u u New Yorku.
