Nacionalno osvješćivanje Muslimana, naroda trećeg po brojnosti nakon Srba i Hrvata u bivšoj zajedničkoj državi Jugoslaviji i danas, dvadesetak godina od njenog raspada, u nekim njenim djelovima i dalje je agonijski pokušaj pukog preživljavanja i opstanka na svojim istinskim, vjekovnim ognjištima. Sa umanjenom kohezijskom snagom rascijepkani po novoformiranim, malim državicama, pokušavaju naći zajedničku krovno-nacionalnu platformu kao fundament njenog okupljanja.
U različitim pravno-fundamentalnim nastojanjima u borbi za opstanak i afirmaciju, nekadašnji Muslimani konsoliduju vjerska, nacionalna, običajna i kulturna pripadnost u zavisnosti od afirmacione politike pojedinih novonastalih država. Ne uzimajući u obzir BiH, ova nekada druga po brojnosti nacija u pojedinim državama Ex Jugoslavije, gubi primat naroda, dovodi se u pitanje njeno puko preživljavanje, bitisanje, pa i kao etnička grupa.
U tim nastojanjima, poslije dvadesetak i više godina od raspada zajedničke države, Muslimane u Makedoniji budi proces viševjekovne želje o zajedničkoj pripadnosti na osnovu etničke, vjerske, kulturuloške, običajne, jezičke, pa i antropološko-genetičke pripadnosti, koja po nekim nepotvrđeninim statističkim podacima u Makedoniji broji oko 150 hiljada pripadnika.
Tim povodom je na konferenciji u Strugi, u subotu 08. januara, gdje su pored domaćina prisustvovali i pripadnici ove zajednice iz Bugarske, Turske i Grčke, i Bošnjaci sa Kosova, pročitana “Torbeška povelja”, autora Šerifa Ajradinoskog, nekadašnjeg osnivača SDA u Mekedoniji, “kojom se traži nacionalno buđenje” .
U prepunoj hali hotela “Drim”, na obalama Ohridskog jezera, istaknuta je činjenica da “torbeška populacija u Republici Makedoniji sa svojim etničkim, religioznim, jezičkim i kulturnim karakteristikama zaslužuje poseban i ravnoptavan status sa ostalim etničkim zajednicama u Makedoniji”.
Na veoma posjećenoj konferenciji od strane zvaničnika medija, OSCE-a, predstavnika drugih etničkih zajednica koje žive u ovoj nekadašnjoj Republici Jugoslavije, prisustvo je uzelo i nekoliko poslanika u Skupštini Makedonije, koji se izjašnjavaju kao Torbeši, predstavnici NVO i drugi gosti iz raznih političkih partija.
Tekst “Torbeške deklaracije, autora Šerifa Ajradinoskog, predsjednika Upravnog odbora “Rumelija” - Torbeškog kulturno naučnog centra, pročitao je Seadin Džaferi.
“U bivšoj Jugoslaviji samo su Makedonci i Torbeši, tadašnji Muslimani, imali status naroda, dok su drugi imali status nacionanosti, ili narodnosti”, stoji u Deklaraciji i kaže se da je “došlo vrijeme da se prestane sa pritiscima i prijetnjama i da se ova populacija prisiljava izjašnjavati kao makedonska, muslimanska, turska ili albanska.”
“Jedan od ciljeva, i u Deklaraciji i nas Torbeša, je da na predstojećem popisu od srca kažemo šta smo, bez da nekoga povrijedimo, jer nije nam namjera. Sa poštovanjem prema svim zajednicama volimo da budemo svoji - na to imamo pravo - na to ima obaveza država i međunarodna zajednica, kaže Ajradinoski, autor Torbeške deklaracije.
“Obzirom da u Makedoniji predstoji popis stanovništva aprila 2011. godine, ako se naša zajednica izjasni u broju većem od jedan odsto od ukupnog stanovništva Makedonije, Torbeši će se inkorporirati u Ustavu Republike”, pojasnio je ulogu predstojećeg popisa Faruk Feratoski, zamjenik ministra u Makedonskoj Vladi.
“Ovo sui iskrene namjere. Niko nema prava - prava su samo od svevišnjeg. Na Balkanu sve zajednice treba da ostvare svoja judska prava”, obratio se riječima Sajdi Čolak iz torbeškog sela u Bugarskoj - Breznica, zvaničnik KUD “Gaitani”.
Poslanik u Skupštini Republike Kosovo i predsjednik Demokrtske stranke Vatan Sadik Idriz je istako značaj skupa u Strugi za zajednicu koja se izjašnjava Torbešima. On je kazao da “imaju šanse i da ne traže ništa drugo, već što im pripada”.
Dr. Rubin Zemon, Generalni sekretar Saveza balkanskih Egipćana je u svom obraćanju istakao da je “Torbeška deklaracija historijski dokument koji će pamtiti generacije”. “Prava se ne daju na tacni, prava se moraju izboriti”, dodao je on.
Fadrija Mustafovska: "Ovo je bitan i krupan dokument, od velikog značaja za sve naše ljude. Vjerujem u jedinstvo, a uspjesi će doći sami po sebi".
Fiat Canovski: "Ima nas oko 150 hiljada... Gdje su naši ljudi, ko uzma naše ljude, ko uzima njihova administrativna mjesta... Sve što se radi u ovo vrijeme – to mora da se spriječi! Ne tražimo nista drugo, tražimo što je naše!
Najvažniji dokumenat “Torbeška povelja”, kako ju je predočila voditeljka konferencije Edita Džemajloska, predstavlja ostvarivanje krajnjeg cilja a to je inkorporiranje Torbeša, kao etničke zajednice, u Ustavu Republike Makedonije. Povelju je pročitao Tasim Asani, koja je potom jednoglasno prihvaćena:
Na kraju ove struške konferencije, Šerif Ajradinoski je na pitanje novinara info-ks.net-a, zašto nije izabran put Bošnjaka Kosova, za kojih kaže da je isti narod, kazao da je Bošnjak u svijesti makedonskih Torbeša prihvatljiviji termin.
"Važno je da se našinci otrgnu, da se probude, shvate šta nisu. Da se ne izjašnjavaju kao Makedonci, Turci, Albanci, ili sasvim nešto drugo; Makedonski-muslimani, Makedonci muslimanske vjeroispovjesti, Rekanci, Debrani, Goranci, Pomaci, Drimkolci, Babuši.. .To je jedan te isti narod, naš narod.Vredan, pošten, radan i, nadasve, tolerantan. To je naša zajednička odlika", kaže ovaj veteran i osnivač Stranke demokratske akcije Kosova u Makedoniji (SDA), dodavši da mu, prema tome, bošnjastvo leži na srcu.
S druge strane, bošnjački politički lideri na Kosovu smtraju da su navedeni termini plemenske odlike, te da je Bošnjaštvo jedina alternativa koje je već od međunarodnog značaja. Tu su prava garantovana međunarodnim poveljama i konvencijama i raznim sporazumima.
"U suprotnom to je vraćanje u dalekoj prošlosti, kao kada bi se Albanci izjašnjavali Ilirima", smatra većina njih.
U tim nastojanjima, poslije dvadesetak i više godina od raspada zajedničke države, Muslimane u Makedoniji budi proces viševjekovne želje o zajedničkoj pripadnosti na osnovu etničke, vjerske, kulturuloške, običajne, jezičke, pa i antropološko-genetičke pripadnosti, koja po nekim nepotvrđeninim statističkim podacima u Makedoniji broji oko 150 hiljada pripadnika.
Tim povodom je na konferenciji u Strugi, u subotu 08. januara, gdje su pored domaćina prisustvovali i pripadnici ove zajednice iz Bugarske, Turske i Grčke, i Bošnjaci sa Kosova, pročitana “Torbeška povelja”, autora Šerifa Ajradinoskog, nekadašnjeg osnivača SDA u Mekedoniji, “kojom se traži nacionalno buđenje” .
U prepunoj hali hotela “Drim”, na obalama Ohridskog jezera, istaknuta je činjenica da “torbeška populacija u Republici Makedoniji sa svojim etničkim, religioznim, jezičkim i kulturnim karakteristikama zaslužuje poseban i ravnoptavan status sa ostalim etničkim zajednicama u Makedoniji”.
Na veoma posjećenoj konferenciji od strane zvaničnika medija, OSCE-a, predstavnika drugih etničkih zajednica koje žive u ovoj nekadašnjoj Republici Jugoslavije, prisustvo je uzelo i nekoliko poslanika u Skupštini Makedonije, koji se izjašnjavaju kao Torbeši, predstavnici NVO i drugi gosti iz raznih političkih partija.
Tekst “Torbeške deklaracije, autora Šerifa Ajradinoskog, predsjednika Upravnog odbora “Rumelija” - Torbeškog kulturno naučnog centra, pročitao je Seadin Džaferi.
“U bivšoj Jugoslaviji samo su Makedonci i Torbeši, tadašnji Muslimani, imali status naroda, dok su drugi imali status nacionanosti, ili narodnosti”, stoji u Deklaraciji i kaže se da je “došlo vrijeme da se prestane sa pritiscima i prijetnjama i da se ova populacija prisiljava izjašnjavati kao makedonska, muslimanska, turska ili albanska.”
“Jedan od ciljeva, i u Deklaraciji i nas Torbeša, je da na predstojećem popisu od srca kažemo šta smo, bez da nekoga povrijedimo, jer nije nam namjera. Sa poštovanjem prema svim zajednicama volimo da budemo svoji - na to imamo pravo - na to ima obaveza država i međunarodna zajednica, kaže Ajradinoski, autor Torbeške deklaracije.
“Obzirom da u Makedoniji predstoji popis stanovništva aprila 2011. godine, ako se naša zajednica izjasni u broju većem od jedan odsto od ukupnog stanovništva Makedonije, Torbeši će se inkorporirati u Ustavu Republike”, pojasnio je ulogu predstojećeg popisa Faruk Feratoski, zamjenik ministra u Makedonskoj Vladi.
“Ovo sui iskrene namjere. Niko nema prava - prava su samo od svevišnjeg. Na Balkanu sve zajednice treba da ostvare svoja judska prava”, obratio se riječima Sajdi Čolak iz torbeškog sela u Bugarskoj - Breznica, zvaničnik KUD “Gaitani”.
Poslanik u Skupštini Republike Kosovo i predsjednik Demokrtske stranke Vatan Sadik Idriz je istako značaj skupa u Strugi za zajednicu koja se izjašnjava Torbešima. On je kazao da “imaju šanse i da ne traže ništa drugo, već što im pripada”.
Dr. Rubin Zemon, Generalni sekretar Saveza balkanskih Egipćana je u svom obraćanju istakao da je “Torbeška deklaracija historijski dokument koji će pamtiti generacije”. “Prava se ne daju na tacni, prava se moraju izboriti”, dodao je on.
Fadrija Mustafovska: "Ovo je bitan i krupan dokument, od velikog značaja za sve naše ljude. Vjerujem u jedinstvo, a uspjesi će doći sami po sebi".
Fiat Canovski: "Ima nas oko 150 hiljada... Gdje su naši ljudi, ko uzma naše ljude, ko uzima njihova administrativna mjesta... Sve što se radi u ovo vrijeme – to mora da se spriječi! Ne tražimo nista drugo, tražimo što je naše!
Najvažniji dokumenat “Torbeška povelja”, kako ju je predočila voditeljka konferencije Edita Džemajloska, predstavlja ostvarivanje krajnjeg cilja a to je inkorporiranje Torbeša, kao etničke zajednice, u Ustavu Republike Makedonije. Povelju je pročitao Tasim Asani, koja je potom jednoglasno prihvaćena:
Na kraju ove struške konferencije, Šerif Ajradinoski je na pitanje novinara info-ks.net-a, zašto nije izabran put Bošnjaka Kosova, za kojih kaže da je isti narod, kazao da je Bošnjak u svijesti makedonskih Torbeša prihvatljiviji termin.
"Važno je da se našinci otrgnu, da se probude, shvate šta nisu. Da se ne izjašnjavaju kao Makedonci, Turci, Albanci, ili sasvim nešto drugo; Makedonski-muslimani, Makedonci muslimanske vjeroispovjesti, Rekanci, Debrani, Goranci, Pomaci, Drimkolci, Babuši.. .To je jedan te isti narod, naš narod.Vredan, pošten, radan i, nadasve, tolerantan. To je naša zajednička odlika", kaže ovaj veteran i osnivač Stranke demokratske akcije Kosova u Makedoniji (SDA), dodavši da mu, prema tome, bošnjastvo leži na srcu.
S druge strane, bošnjački politički lideri na Kosovu smtraju da su navedeni termini plemenske odlike, te da je Bošnjaštvo jedina alternativa koje je već od međunarodnog značaja. Tu su prava garantovana međunarodnim poveljama i konvencijama i raznim sporazumima.
"U suprotnom to je vraćanje u dalekoj prošlosti, kao kada bi se Albanci izjašnjavali Ilirima", smatra većina njih.
