Pred Slovenijom je nova politička kriza. Sve veće nezadovoljstvo građana i odlazak koalicionih partnera iz vlasti jasni su znaci kako Sloveniju čeka još jedan buran politički period gdje je pad vlade sve izvjesniji.
Slovenija se, može se reći, nalazi u kontinuiranoj političkoj krizi od posljednjih parlamentarnih izbora. Na izborima su slovenski političar Janez Janša i njegova konzervativna Slovenska demokratska stranka osvojili najveći broj glasova, međutim broj glasova koji je osvojio SDS nije bio dovoljan da bi se mogla formirati parlamentarna vlast koja neće uključivati druge političke opcije.
Pokušaj formiranja manjinske vlade s Marjanom Šarecom na čelu nije bio djelotvoran pa je tako u martu 2020. godine sadašnji premijer Janez Janša formirao novu vladu u koaliciji s demokršćanskom strankom Nova Slovenija, Demokratskom strankom penzionera (DeSUS) te ostacima nekadašnje vladajuće stranke Mire Cerara (Stranka modernog centra). Iako su neki očekivali kako će takav spoj koliko-toliko funkcionirati, pandemija koronavirusa i određeni vanjskopolitički procesi pokazali su sve nedostatke nove desničarske vlade, a ponajviše nedostatke i političku nezrelost premijera Janeza Janše.
Podrška Trumpu, skandal u vezi s respiratorima i priklanjanje desničarima
Samo povjerenje građana u novu vladu od samog početka bilo je na niskom nivou, a opozicione stranke koje su okupljene oko lijevih i liberalnih ideja oštro su kritikovale poteze prije svega njenog premijera Janeza Janše.
Prvi u nizu političkih ekscesa Janša je napravio na 25. godišnjicu genocida u Srebrenici kada je na svom Twitter nalogu napisao kako se "masakr u Srebrenici ne bi dogodio da je teritorija bivše Jugoslavije nakon raspada očišćena od komunističke ideologije i da su osuđeni poslijeratni pokolji u Sloveniji i drugdje".
Janšine izjave naišle su na osudu, a nakon što je premijer Slovenije odbio da se izvini u slovenskom parlamentu za sve što je izgovorio, dio parlamentaraca napustio je sjednicu.
Nakon toga Janša svoju političku nezrelost pokazuje i time što je među prvima čestitao "pobjedu" Donaldu Trumpu te je usput iskoristio i priliku da kritikuje američki izborni proces, što su mnogi protumačili kao poteze isfrustriranog čovjeka.
Janša nije briljirao ni kada je riječ o evropskim pitanjima pa je tako otvoreno podržao nastojanja mađarskih i poljskih desničara da blokiraju budžet EU i paket pomoći zbog pandemije koronavirusa. Tom prilikom Janša je kritikovao i Georga Sorosa za kojeg je izjavio da je najveći neprijatelj Evrope te da je "njegov prljavi novac najveći generator sukoba na evropskom tlu". Svoje stavove i priklonjenost poljskim desničarima i Viktoru Orbanu Janša je potvrdio i u intervjuu za poljski desničarski list Sieci koji u posljednjih nekoliko mjeseci aktivno zagovara i potpunu zabranu abortusa u Poljskoj. Premijer Slovenije je u intervjuu kritikovao politiku EU, hvalio američke republikance i još jednom istakao kako u Sloveniji i dalje vladaju komunistički kadrovi u pravosudnom sistemu.
Pored vanjskopolitičkih gafova, Janšini kadrovi i politički partneri napravili su i niz drugih problema koji se tiču unutrašnjih pitanja Slovenije. Zbog korupcijskog skandala u vezi s nabavkom medicinske opreme i ugovora o respiratorima vrijednog 8 miliona eura podignuta je istraga protiv ministra Zdravka Počivalšeka, a zbog svega ostavku je podnio i ministar unutrašnjih poslova Aleš Hojs.
Po uzoru na političkog idola Donalda Trumpa, Janša je optužio medije da stoje iza protuvladinih protesta koji su se mjesecima održavali u Ljubljani te je naglasio kako "mediji promovišu ljevičarske ideje i direktno narušavaju kršćanske vrijednosti".
Koalicija Ustavnog luka i moguće promjene
Iako su opozicione stranke već mnogo ranije izrazile nezadovoljstvo politikom koju promovira Janez Janša, malo je ko očekivao da će se protiv Janše okrenuti i njegov koalicioni partner Karl Erjavec, predsjednik DeSUS-a.
Upravo je prošle sedmice Erjavec najavio kako se njegova stranka povlači iz vlasti zbog politike Janeza Janše, koja sve više potencira ideološka pitanja umjesto da se bavi ekonomskim problemima. DeSUS se tako pridružio opozicionom bloku koji je ujedinjen pod naziv Koalicija ustavnog luka (KUL), a čine ga Ljevica, Socijaldemokrati, Lista Marjana Šareca te Stranka Alenke Bratušek. Koalicija je formirana u novembru, a samim ulaskom Erjaveca, koalicija je dobila dodatnu snagu i mogućeg lidera i mandatara nove vlade.
Za formiranje nove vlade opozicioni blok trebat će 46 parlamentarnih potpisa, dok trenutno KUL ima zagarantovana 44 glasa. Lista onih koji su nezadovoljni radom i djelima Janeza Janše vrlo lako bi se mogla proširiti i na kadrove drugih stranaka u parlamentu, naročito demokršćanske Nove Slovenije ili Stranke modernoga centra čiji su se članovi već ogradili od pojedinih Janšinih poteza. Međutim, pitanje je koliko su opozicione stranke spremne prihvatiti za partnere demokršćanske ili druge opcije koje bi im zasigurno garantovale stabilnu većinu, ali bi ih s druge strane i u potpunosti kompromitovale kod birača. Pored toga, predsjednik SMC-a Zdravko Počivalšek izjavio je kako nijedan član njegove stranke ne želi saradnju s Erjavecom.
Politički nezreli potezi Janeza Janše, kompromitovani kadrovi i populistička politika doveli su Sloveniju pred vrata još jedne u nizu političke krize koja, iako na papiru djeluje lako rješiva, u praksi može donijeti dugoročnu nestabilnost.
S jedne strane nepovjerenje u vladu sve je veće, dok se s druge strane opozicioni blok mora izboriti za nekoliko dodatnih glasova koji bi im omogućili rušenje vlade. Slovenski politički problem i dalje je daleko od rješenja, a nova dugoročna kriza u vremenu pandemije koronavirusa samo dodatno može izazvati revolt građana čijem strpljenju, pokazale su to demonstracije, očigledno dolazi kraj.
Pokušaj formiranja manjinske vlade s Marjanom Šarecom na čelu nije bio djelotvoran pa je tako u martu 2020. godine sadašnji premijer Janez Janša formirao novu vladu u koaliciji s demokršćanskom strankom Nova Slovenija, Demokratskom strankom penzionera (DeSUS) te ostacima nekadašnje vladajuće stranke Mire Cerara (Stranka modernog centra). Iako su neki očekivali kako će takav spoj koliko-toliko funkcionirati, pandemija koronavirusa i određeni vanjskopolitički procesi pokazali su sve nedostatke nove desničarske vlade, a ponajviše nedostatke i političku nezrelost premijera Janeza Janše.
Podrška Trumpu, skandal u vezi s respiratorima i priklanjanje desničarima
Samo povjerenje građana u novu vladu od samog početka bilo je na niskom nivou, a opozicione stranke koje su okupljene oko lijevih i liberalnih ideja oštro su kritikovale poteze prije svega njenog premijera Janeza Janše.
Prvi u nizu političkih ekscesa Janša je napravio na 25. godišnjicu genocida u Srebrenici kada je na svom Twitter nalogu napisao kako se "masakr u Srebrenici ne bi dogodio da je teritorija bivše Jugoslavije nakon raspada očišćena od komunističke ideologije i da su osuđeni poslijeratni pokolji u Sloveniji i drugdje".
Janšine izjave naišle su na osudu, a nakon što je premijer Slovenije odbio da se izvini u slovenskom parlamentu za sve što je izgovorio, dio parlamentaraca napustio je sjednicu.
Nakon toga Janša svoju političku nezrelost pokazuje i time što je među prvima čestitao "pobjedu" Donaldu Trumpu te je usput iskoristio i priliku da kritikuje američki izborni proces, što su mnogi protumačili kao poteze isfrustriranog čovjeka.
Janša nije briljirao ni kada je riječ o evropskim pitanjima pa je tako otvoreno podržao nastojanja mađarskih i poljskih desničara da blokiraju budžet EU i paket pomoći zbog pandemije koronavirusa. Tom prilikom Janša je kritikovao i Georga Sorosa za kojeg je izjavio da je najveći neprijatelj Evrope te da je "njegov prljavi novac najveći generator sukoba na evropskom tlu". Svoje stavove i priklonjenost poljskim desničarima i Viktoru Orbanu Janša je potvrdio i u intervjuu za poljski desničarski list Sieci koji u posljednjih nekoliko mjeseci aktivno zagovara i potpunu zabranu abortusa u Poljskoj. Premijer Slovenije je u intervjuu kritikovao politiku EU, hvalio američke republikance i još jednom istakao kako u Sloveniji i dalje vladaju komunistički kadrovi u pravosudnom sistemu.
Pored vanjskopolitičkih gafova, Janšini kadrovi i politički partneri napravili su i niz drugih problema koji se tiču unutrašnjih pitanja Slovenije. Zbog korupcijskog skandala u vezi s nabavkom medicinske opreme i ugovora o respiratorima vrijednog 8 miliona eura podignuta je istraga protiv ministra Zdravka Počivalšeka, a zbog svega ostavku je podnio i ministar unutrašnjih poslova Aleš Hojs.
Po uzoru na političkog idola Donalda Trumpa, Janša je optužio medije da stoje iza protuvladinih protesta koji su se mjesecima održavali u Ljubljani te je naglasio kako "mediji promovišu ljevičarske ideje i direktno narušavaju kršćanske vrijednosti".
Koalicija Ustavnog luka i moguće promjene
Iako su opozicione stranke već mnogo ranije izrazile nezadovoljstvo politikom koju promovira Janez Janša, malo je ko očekivao da će se protiv Janše okrenuti i njegov koalicioni partner Karl Erjavec, predsjednik DeSUS-a.
Upravo je prošle sedmice Erjavec najavio kako se njegova stranka povlači iz vlasti zbog politike Janeza Janše, koja sve više potencira ideološka pitanja umjesto da se bavi ekonomskim problemima. DeSUS se tako pridružio opozicionom bloku koji je ujedinjen pod naziv Koalicija ustavnog luka (KUL), a čine ga Ljevica, Socijaldemokrati, Lista Marjana Šareca te Stranka Alenke Bratušek. Koalicija je formirana u novembru, a samim ulaskom Erjaveca, koalicija je dobila dodatnu snagu i mogućeg lidera i mandatara nove vlade.
Za formiranje nove vlade opozicioni blok trebat će 46 parlamentarnih potpisa, dok trenutno KUL ima zagarantovana 44 glasa. Lista onih koji su nezadovoljni radom i djelima Janeza Janše vrlo lako bi se mogla proširiti i na kadrove drugih stranaka u parlamentu, naročito demokršćanske Nove Slovenije ili Stranke modernoga centra čiji su se članovi već ogradili od pojedinih Janšinih poteza. Međutim, pitanje je koliko su opozicione stranke spremne prihvatiti za partnere demokršćanske ili druge opcije koje bi im zasigurno garantovale stabilnu većinu, ali bi ih s druge strane i u potpunosti kompromitovale kod birača. Pored toga, predsjednik SMC-a Zdravko Počivalšek izjavio je kako nijedan član njegove stranke ne želi saradnju s Erjavecom.
Politički nezreli potezi Janeza Janše, kompromitovani kadrovi i populistička politika doveli su Sloveniju pred vrata još jedne u nizu političke krize koja, iako na papiru djeluje lako rješiva, u praksi može donijeti dugoročnu nestabilnost.
S jedne strane nepovjerenje u vladu sve je veće, dok se s druge strane opozicioni blok mora izboriti za nekoliko dodatnih glasova koji bi im omogućili rušenje vlade. Slovenski politički problem i dalje je daleko od rješenja, a nova dugoročna kriza u vremenu pandemije koronavirusa samo dodatno može izazvati revolt građana čijem strpljenju, pokazale su to demonstracije, očigledno dolazi kraj.
