.jpg)
Konkretnih rezultata nema, ali to se na berlinskom samitu zapadnobalkanskih lidera sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, prema mišljenju stručnjaka za Balkan, nije ni očekivalo. Da će na skupu biti otvorena samo diskusija, a ne donošenje odluka, da samit nije zamjena za Berlinski proces niti za pristupne pregovore, već je na samom početku rekla predsjednica njemačke vlade Angela Merkel, na čiju inicijativu je samit i organizovan.
Dogodilo se, ipak, nešto što sagovornici Radija Slobodna Evropa (RSE) stavljaju u prvi plan – a to je da su dvije najsnažnije članice EU – Njemačka i Francuska – preuzele vođstvo u medijaciji dijaloga Prištine i Beograda od sadašnje Evropske komisije i njene posrednice, visoke predstavnice Unije Federice Mogherini, kojoj mnogi iz Njemačke, ali i iz regiona Zapadnog Balkana, prebacuju da je ne samo tolerisala, već i podsticala ideju pregovora o promjeni granica.
"Mislim da je u vezi sa samitom u Berlinu najvažnije to da je uopšte održan, da je održan u zajedničkoj organizaciji Njemačke i Francuske i da je Evropska komisija, tj. dosadašnji glavna pregovaračica, gospođa (Federica) Mogherini (šefica EU za spoljnu politiku i bezbjednost) manje-više bila samo gošća koja je sjedela u drugom redu."
Ovim riječima se, u najkraćem, na berlinski samit lidera Zapadnog Balkana sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, osvrće Bodo Weber, viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije iz Berlina.
"Glavna poruka i glavna vijest ovog samita je da Njemačka i Francuska, kao dvije najveće članice EU preuzimaju vođstvo u jednom kontekstu u kojem je glavna posrednica (Federica Mogherini, prim.aut) te pregovore u roku od dvije godine te pregovore odvela u ćorsokak. Smisao samita, koji je prema mojoj proceni i postignut, jeste da se ide ka jednoj vrsti restartovanja i resetovanja dijaloga, na čemu je i bio naglasak njemačke kancelarke, ali to resetovanje neće se desiti preko noći – ni na ovom samitu, a vjerovatno ni u julu u Parizu. To znači da ti pregovori u jednom mnogo ozbiljnijem formatu neće na neki formalan način početi, kao što vjerovatno neće doći ni do ukidanja taksi (Prištine na robu iz Srbije) u tako kratkom roku. To će se vjerovatno desiti tek kada ode ova ekipa evropske komisije, znači – od jeseni", kaže Weber za RSE.
Šef srpske diplomatije Ivica Dačić izjavio je za Radio-televiziju Srbije (RTS) da sastanak u Berlinu nije novi format dijaloga Beograda i Prištine, jer dijalog ne postoji. Dodao je da je pozicija Beograda nepromjenljiva, priznati Kosovo je nemoguća misija, i ponovio da je stav Srbije isti – dok se ne ukinu takse, nema dijaloga. Govoreći o samitu u Berlinu, ipak je dodao:
"Ovaj sastanak je, ipak, jedna dodatna garancija da u međuvremenu dok dijalog ne postoji, neće dolaziti do nekih incidentnih situacija u očekivanju nekog sljedećeg sastanka – ali, ne dijaloga, nego sastanka gdje će se ponovo pokušati da se dođe do nekog rješenja."
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je srpska moralna i politička pozicija jača nego što je bila juče i da se Srbija na berlinskom samitu ponašala odgovorno i ozbiljno. Vučić je nakon sastanka sa predsjednikom Odbora njemačkog Bundestaga za evropske poslove Ginterom Krihbaumom kazao da je teško praviti neko rješenje u Evropi, a da nema saglasnosti Njemačke i Francuske.
Predsjednik Kosova Hashim Thaçi rekao je novinarima u Berlinu da se radilo o izuzetno teškom susretu, posebno u suočavanju delegacija Kosova i Srbije. Ponovio je da je EU nesposobna da vodi proces, te je još jednom podvukao važnost Sjedinjenih Američkih Država u postizanju konačnog sporazuma o normalizaciji odnosa sa Srbijom.
"Ne možemo da kažemo da je ovaj sastanak proizveo konkretan rezultat", rekao je predsjednik Thaçi.
Premijer Kosova Ramush Haradinaj u utorak je govorio o sastanku u Berlinu navodeći da su Merkel i Macron ozbiljno pristupili političkom dijalogu Kosova i Srbije i postizanju mogućeg sporazuma između dvije zemlje.
Reakcije na berlinski samit na Kosovu bile su različite. Lider glavnog opozicionog Demokratskog saveza Kosova Isa Mustafa kazao je da je sa samita poslata poruka da je Evropi potreban Zapadni Balkan koji ne generiše konflikte i krize, već mir. On je kazao da je samit dao ‘normalne rezultate’, uzimajući u obzir njegov sastav.
Glauk Konjufca iz opozicionog pokreta Samoopredjeljenje kazao je da sastanak u Berlinu nije doneo nikakav putokaz o tome kako ići naprijed što se dešavanja na Balkanu tiče.
Naim Rashiti, direktor Balkanske grupe za politike sa Kosova kaže za RSE da je berlinski samit dokazao da je problem Kosova i Srbije osnova za mir i stabilnost na Balkanu. On kaže da još nije poznato da li su se stvari pomjerila sa statusa kvo.
"Bilo bi užasno ukoliko se proces nije pomjerio sa mjesta, iz grča, ukoliko ne pukne i ne budemo imali jedan intenzivni dijalog. To govori i o realnom stanju politike Kosova i Srbije, gdje postoje nedostaci za izgradnju mira. Naravno, postoji i ostali elementi i drugi akteri. Predsjednik Vučić otišao je u Rusiju i Kinu prije samita. SAD nije za stolom. Postoji jedna manipulacija međunarodne scene. Ali i sa kosovske strane, treba dobro da se razmisli i da se otvori put jednom ozbiljnom procesu barem što se tiče kosovske perspektive", kazao je Rashiti.
"Prva poruka samita je, čini se, to da su u Berlinu i Parizu shvatili da Evropska komisija i Evropska unija, sa trenutačnom garniturom – (Federica) Mogherini, (Johannes) Hahn i drugi – nisu u stanju da išta suštinski promjene u regiji", kaže za RSE Vedran Džihić, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beču i viši stručni savjetnik Austrijskog instituta za međunarodne odnose (OIIP).
"Čini mi se da se pribojavaju da se ovaj vakuum koji ćemo imati do izbora nove Komisije i do uhodavanja novih činovnika EK ne pretvori u nešto što bi moglo da vodi ka novim tenzijama i konfliktima na Balkanu, tako da je to jedna važna stvar. Ali, naravno, loše je po Evropsku uniju, ali i po proces njenog proširenja, ako je Evropska komisija diskreditirana na ovakav način", ocjenjuje Džihić.
On ističe da je, sa aspekta EU, iz nekih izjava, posebno predsjednika Macrona, očito da procesa proširenja uskoro neće biti. Tog procesa, ističe, neće biti ni ako se gleda iz rakursa takozvanih vodećih kandidata za EU - Srbije i Crne Gore - gdje je posljednjih godina i mjeseci došlo do radikalnog pogoršanja slobode medija i vladavine prava.
Kancelarka Angela Merkel rekla je na samom početku da sporazum Beograda i Prištine ne smije biti na štetu regiona, aludirajući na lančanu reakciju u regionu ako se bude insistiralo na promjenama granica.
Na drugoj strani, zapaženo je da je francuski predsjednik Macron govorio o potrebi obnavljanja dijaloga Beograda i Prištine, ali, kako se izrazio, bez tabua i propisivanja rješenja.
Da li iz ovoga proizilazi da Njemačka I Francuska nemaju podudaran stav o konačnom rješenju spora između Kosova i Srbije?
Bodo Weber za RSE kaže da su te razlike mogle da se primjete, ali da je predsjednik Macron tek u Berlinu imao priliku da vidi kakve tenzije u regionu proizvodi ideja o mijenjanju granica i da je tek u procesu učenja.
"Jeste, bile su vidljive te razlike između Pariza i Berlina, koje su bile poznate i ranije, razlike oko pitanja razmjene teritorija, odnosno, vraćanja tog opasnog koncepta etno-teritorijalizacije. Ja bih rekao da se to dogodilo u procesu u kome se predsjednik Macron po prvi put ozbiljno uključio u te pregovore i u kome je on još uvijek u procesu učenja. To se jasno vidjelo kroz njegovu drugu izjavu, koja nije bila u sudaru sa kancelarkom Merkel, kad je rekao da rješenje Kosova i Srbije ne smije imati negativne regionalne reperkusije. Zapravo je, koliko čujem, ovaj skup bio prilika da se gospodin Macron suoči sa regionalnim tenzijama koje je proizvela ta ideja o razmjeni teritorija, koje su se mogle osjetiti u prepucavanjima između predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Denisa Zvizdića (koji se na berlinskom samitu usprotivio crtanju novih granica) i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića", podsjeća Bodo Weber.
Vedran Džihić kaže da nema previše očekivanja ni da će sljedeći samit u Parizu povećati manevarski prostor za neki suštinski dijalog između Beograda i Prištine, imajući u vidu kako nejasnu sliku narednog saziva Evropske komisije, tako i odnose između kosovskog predsjednika i premijera Hashima Thaçija i Ramusha Haradinaja, ali i, kako kaže, iluzorna očekivanja iz nekih evropskih gradova da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić jedini u stanju da isporuči finalno kosovsko rješenje.
Posljedice vjere da Vučić može da završi taj posao su, prema njegovom sudu, totalna destrukcija srbijanskog društva i jačanje izrazito autoritarne vladavine u Srbiji, zbog čega oni koji vjeruju u Vučića čine medveđu uslugu i dijalogu između Prištine i Beograda, ali i pitanju evropeizacije čitave regije.
"Mislim da je u vezi sa samitom u Berlinu najvažnije to da je uopšte održan, da je održan u zajedničkoj organizaciji Njemačke i Francuske i da je Evropska komisija, tj. dosadašnji glavna pregovaračica, gospođa (Federica) Mogherini (šefica EU za spoljnu politiku i bezbjednost) manje-više bila samo gošća koja je sjedela u drugom redu."
Ovim riječima se, u najkraćem, na berlinski samit lidera Zapadnog Balkana sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, osvrće Bodo Weber, viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije iz Berlina.
"Glavna poruka i glavna vijest ovog samita je da Njemačka i Francuska, kao dvije najveće članice EU preuzimaju vođstvo u jednom kontekstu u kojem je glavna posrednica (Federica Mogherini, prim.aut) te pregovore u roku od dvije godine te pregovore odvela u ćorsokak. Smisao samita, koji je prema mojoj proceni i postignut, jeste da se ide ka jednoj vrsti restartovanja i resetovanja dijaloga, na čemu je i bio naglasak njemačke kancelarke, ali to resetovanje neće se desiti preko noći – ni na ovom samitu, a vjerovatno ni u julu u Parizu. To znači da ti pregovori u jednom mnogo ozbiljnijem formatu neće na neki formalan način početi, kao što vjerovatno neće doći ni do ukidanja taksi (Prištine na robu iz Srbije) u tako kratkom roku. To će se vjerovatno desiti tek kada ode ova ekipa evropske komisije, znači – od jeseni", kaže Weber za RSE.
Šef srpske diplomatije Ivica Dačić izjavio je za Radio-televiziju Srbije (RTS) da sastanak u Berlinu nije novi format dijaloga Beograda i Prištine, jer dijalog ne postoji. Dodao je da je pozicija Beograda nepromjenljiva, priznati Kosovo je nemoguća misija, i ponovio da je stav Srbije isti – dok se ne ukinu takse, nema dijaloga. Govoreći o samitu u Berlinu, ipak je dodao:
"Ovaj sastanak je, ipak, jedna dodatna garancija da u međuvremenu dok dijalog ne postoji, neće dolaziti do nekih incidentnih situacija u očekivanju nekog sljedećeg sastanka – ali, ne dijaloga, nego sastanka gdje će se ponovo pokušati da se dođe do nekog rješenja."
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je srpska moralna i politička pozicija jača nego što je bila juče i da se Srbija na berlinskom samitu ponašala odgovorno i ozbiljno. Vučić je nakon sastanka sa predsjednikom Odbora njemačkog Bundestaga za evropske poslove Ginterom Krihbaumom kazao da je teško praviti neko rješenje u Evropi, a da nema saglasnosti Njemačke i Francuske.
Predsjednik Kosova Hashim Thaçi rekao je novinarima u Berlinu da se radilo o izuzetno teškom susretu, posebno u suočavanju delegacija Kosova i Srbije. Ponovio je da je EU nesposobna da vodi proces, te je još jednom podvukao važnost Sjedinjenih Američkih Država u postizanju konačnog sporazuma o normalizaciji odnosa sa Srbijom.
"Ne možemo da kažemo da je ovaj sastanak proizveo konkretan rezultat", rekao je predsjednik Thaçi.
Premijer Kosova Ramush Haradinaj u utorak je govorio o sastanku u Berlinu navodeći da su Merkel i Macron ozbiljno pristupili političkom dijalogu Kosova i Srbije i postizanju mogućeg sporazuma između dvije zemlje.
Reakcije na berlinski samit na Kosovu bile su različite. Lider glavnog opozicionog Demokratskog saveza Kosova Isa Mustafa kazao je da je sa samita poslata poruka da je Evropi potreban Zapadni Balkan koji ne generiše konflikte i krize, već mir. On je kazao da je samit dao ‘normalne rezultate’, uzimajući u obzir njegov sastav.
Glauk Konjufca iz opozicionog pokreta Samoopredjeljenje kazao je da sastanak u Berlinu nije doneo nikakav putokaz o tome kako ići naprijed što se dešavanja na Balkanu tiče.
Naim Rashiti, direktor Balkanske grupe za politike sa Kosova kaže za RSE da je berlinski samit dokazao da je problem Kosova i Srbije osnova za mir i stabilnost na Balkanu. On kaže da još nije poznato da li su se stvari pomjerila sa statusa kvo.
"Bilo bi užasno ukoliko se proces nije pomjerio sa mjesta, iz grča, ukoliko ne pukne i ne budemo imali jedan intenzivni dijalog. To govori i o realnom stanju politike Kosova i Srbije, gdje postoje nedostaci za izgradnju mira. Naravno, postoji i ostali elementi i drugi akteri. Predsjednik Vučić otišao je u Rusiju i Kinu prije samita. SAD nije za stolom. Postoji jedna manipulacija međunarodne scene. Ali i sa kosovske strane, treba dobro da se razmisli i da se otvori put jednom ozbiljnom procesu barem što se tiče kosovske perspektive", kazao je Rashiti.
"Prva poruka samita je, čini se, to da su u Berlinu i Parizu shvatili da Evropska komisija i Evropska unija, sa trenutačnom garniturom – (Federica) Mogherini, (Johannes) Hahn i drugi – nisu u stanju da išta suštinski promjene u regiji", kaže za RSE Vedran Džihić, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beču i viši stručni savjetnik Austrijskog instituta za međunarodne odnose (OIIP).
"Čini mi se da se pribojavaju da se ovaj vakuum koji ćemo imati do izbora nove Komisije i do uhodavanja novih činovnika EK ne pretvori u nešto što bi moglo da vodi ka novim tenzijama i konfliktima na Balkanu, tako da je to jedna važna stvar. Ali, naravno, loše je po Evropsku uniju, ali i po proces njenog proširenja, ako je Evropska komisija diskreditirana na ovakav način", ocjenjuje Džihić.
On ističe da je, sa aspekta EU, iz nekih izjava, posebno predsjednika Macrona, očito da procesa proširenja uskoro neće biti. Tog procesa, ističe, neće biti ni ako se gleda iz rakursa takozvanih vodećih kandidata za EU - Srbije i Crne Gore - gdje je posljednjih godina i mjeseci došlo do radikalnog pogoršanja slobode medija i vladavine prava.
Kancelarka Angela Merkel rekla je na samom početku da sporazum Beograda i Prištine ne smije biti na štetu regiona, aludirajući na lančanu reakciju u regionu ako se bude insistiralo na promjenama granica.
Na drugoj strani, zapaženo je da je francuski predsjednik Macron govorio o potrebi obnavljanja dijaloga Beograda i Prištine, ali, kako se izrazio, bez tabua i propisivanja rješenja.
Da li iz ovoga proizilazi da Njemačka I Francuska nemaju podudaran stav o konačnom rješenju spora između Kosova i Srbije?
Bodo Weber za RSE kaže da su te razlike mogle da se primjete, ali da je predsjednik Macron tek u Berlinu imao priliku da vidi kakve tenzije u regionu proizvodi ideja o mijenjanju granica i da je tek u procesu učenja.
"Jeste, bile su vidljive te razlike između Pariza i Berlina, koje su bile poznate i ranije, razlike oko pitanja razmjene teritorija, odnosno, vraćanja tog opasnog koncepta etno-teritorijalizacije. Ja bih rekao da se to dogodilo u procesu u kome se predsjednik Macron po prvi put ozbiljno uključio u te pregovore i u kome je on još uvijek u procesu učenja. To se jasno vidjelo kroz njegovu drugu izjavu, koja nije bila u sudaru sa kancelarkom Merkel, kad je rekao da rješenje Kosova i Srbije ne smije imati negativne regionalne reperkusije. Zapravo je, koliko čujem, ovaj skup bio prilika da se gospodin Macron suoči sa regionalnim tenzijama koje je proizvela ta ideja o razmjeni teritorija, koje su se mogle osjetiti u prepucavanjima između predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Denisa Zvizdića (koji se na berlinskom samitu usprotivio crtanju novih granica) i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića", podsjeća Bodo Weber.
Vedran Džihić kaže da nema previše očekivanja ni da će sljedeći samit u Parizu povećati manevarski prostor za neki suštinski dijalog između Beograda i Prištine, imajući u vidu kako nejasnu sliku narednog saziva Evropske komisije, tako i odnose između kosovskog predsjednika i premijera Hashima Thaçija i Ramusha Haradinaja, ali i, kako kaže, iluzorna očekivanja iz nekih evropskih gradova da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić jedini u stanju da isporuči finalno kosovsko rješenje.
Posljedice vjere da Vučić može da završi taj posao su, prema njegovom sudu, totalna destrukcija srbijanskog društva i jačanje izrazito autoritarne vladavine u Srbiji, zbog čega oni koji vjeruju u Vučića čine medveđu uslugu i dijalogu između Prištine i Beograda, ali i pitanju evropeizacije čitave regije.
