Vrijeme kada se automobil smatralo privilegijom, a tip i marka se komentarisala gradom, već pripada prošlosti. Za razliku od tog vremena, ne samo vozači, nego i vlasnici prodavnica i stanovnici u dva centralna područja, sada su okupirani velikim brojem automobila, nedostatkom parkinga, ali i ilegalnih parkiranja.
Azem Krasniqi, stanovnik naselja "Tabahana" govori da često mora čekati na vratima dok se ne vrate vlasnici automobila, koji često parkiraju ispred njegove kuće.
Rafet Bushati, stari zanatlija u centru Prizrena, kaže da je nedostatak opštinskih parkinga koji bi ponudili povoljnije cijene za vozače štete i biznisu u centralnom području, jer u nedostatku parkinga vozači biraju da se snabdiju na periferiji, u velikim trgovinskim centrima.
U Prizrenu, ne samo da nema privatnih parkinga, već su njihove cijene visoke ili nekoliko puta veće. Ovisno o lokaciji parkinga, cijene se kreću od 30 centi do 1 euro po satu. Zahtjevi za parking i prednosti koje ona donosi je namamio neke Prizrence da se bave ovom aktivnošću.
Ruše stare kuće da bi ih pretvorili u parkirališta
Hajdullah Çeku, koji vodi NVO "Ec Ma Ndryshe", rekao je da su neki građani srušili stare kuće koje su se nalazile u historijskom centru grada i na njihovom mjestu napravili autoparking.
Prizren, posebno stari dio, odlikuje se uskim ulicama. Uprkos tome što ima urbani promet, autobuske linije su rijetke, ili jednom na sat i to često izaziva ljude da koriste privatna vozila.
Opštinski direktor za javne službe u Prizrenu, Hasan Hasani, rekao je da se u prvoj zoni grada nalazi 27 privatnih autoparkinga, koji imaju različite kapacitete, ovisno o prostoru, gdje su u centru najčešće uski.
"Na osnovu jednog istraživanja, ispostavilo se da se parkinzi koriste oko 40 posto, a kada je riječ o cijenana, one su postavljene od strane vlasnika, prema slobodnoj tržišnoj privredi", rekao je on.
Neki javni prostori i ulice u opštini Prizren uz dozvolu opštine sada su pretvorene u parkinge. One su date na upravljanje privatnim kompanijama, ali i udruženjima proizišlim iz rata, uključujući i veterane, političke zatvorenike.
Na nedostatak mjesta za parkiranje se žale i taksisti. Haxhi Krasniqi, koji svojim autom obično stoji ispred Pošte u centru grada, rekao je da se lokacija za parkiranje konstantno smanjuje, pošto je jedan dio prostora dat institucijama koje se tu nalaze, pošti i banci.
U nedostatku parkinga povećan je rad "paukova"
Zbog nepravilnog parking, povećan je broj vozila uzetih od strane "pauka", a vozači su dužni da plate kazne i do 70 eura, uključujući i novčane kazne od policije.
Zamjenik direktora u policijskoj stanici "Alfa", Avdi Kryeziju, rekao je da je u toku 2014. godine izrečeno 5.170 kazni, dok je u ovoj godini njihov broj dostigao 1000. On je rekao da najproblematičnije područje je u centru grada, kao i put od Autobuske stanice do Pošte.
"Imamo slučajeva kada je jednom građaninu izrečeno 10 novčanih kazni", rekao je on.
Prizren je 2005. godine pokušao izgradnju podzemnog autoparkinga ispred Skupštine opštine (SO), poznate kao "Bijela kuća", ali ova inicijativa je u odsustvu zainteresovanih operatera za realizaciju projekta propala.
Kasnije kao inicijativa za tu svrhu navedena je lokacija kod bivšer bioskopa "Radnik" koji se nalazi u neposrednoj blizini Sinan-pašine džamije u centru, ali već je izgrađen kompleks "Evropa". Opština od 2007. godine nije uspjela da ostvari nijedan projekat, osim onog naspram hotela "Theranda", sada privatizovanog, koji je predviđan da se realizuje uz koncesije. Nakon prijedloga tadašnjeg Direktorijata za saobraćaj, opštinska izvršna vlast usvojila je Odluku za projekta o omogućavanju izrade urbanog regulacionog plana s ciljem izgradnje podzemne garaže, koja se očekuje da će se realizirati u suradnji s vlasnikom hotela. U obliku koncesije projekat je predviđao da se izgradi na dva nivoa, sa kapacitetom za parking oko 150 vozila.
Šta je predložio međunarodni administrator
Opštinski zvaničnici za Javne službe su izjavili da saobraćaj u Prizrenu će biti rasterećen nakon puštanja u rad novog tranzitnog puta, koji se očekuje da bude otvoren juna mjeseca, a svi autobusi i teška vozila će morati ići tamo.
U tom kontekstu, na kraju podsjećamo se jedna konstatacije bivšeg UNMIK administratora za region Dukagjini, šveđanina Lenarda Mylbacka, dok je bio na čelu misije u Prizrenu. On je rekao da uske ulice, od kojih su neke sa kaldrmom, nedostatak prostora u centralnim područjima kao i oblik izgradnje pokazuju da Prizren nije izgrađen za saobraćaj, ali je prekrasan grad, gdje ljudi, posebno u prvoj zoni trebaju ići pješaka ili voziti bicikl", rekao je on.
Rafet Bushati, stari zanatlija u centru Prizrena, kaže da je nedostatak opštinskih parkinga koji bi ponudili povoljnije cijene za vozače štete i biznisu u centralnom području, jer u nedostatku parkinga vozači biraju da se snabdiju na periferiji, u velikim trgovinskim centrima.
U Prizrenu, ne samo da nema privatnih parkinga, već su njihove cijene visoke ili nekoliko puta veće. Ovisno o lokaciji parkinga, cijene se kreću od 30 centi do 1 euro po satu. Zahtjevi za parking i prednosti koje ona donosi je namamio neke Prizrence da se bave ovom aktivnošću.
Ruše stare kuće da bi ih pretvorili u parkirališta
Hajdullah Çeku, koji vodi NVO "Ec Ma Ndryshe", rekao je da su neki građani srušili stare kuće koje su se nalazile u historijskom centru grada i na njihovom mjestu napravili autoparking.
Prizren, posebno stari dio, odlikuje se uskim ulicama. Uprkos tome što ima urbani promet, autobuske linije su rijetke, ili jednom na sat i to često izaziva ljude da koriste privatna vozila.
Opštinski direktor za javne službe u Prizrenu, Hasan Hasani, rekao je da se u prvoj zoni grada nalazi 27 privatnih autoparkinga, koji imaju različite kapacitete, ovisno o prostoru, gdje su u centru najčešće uski.
"Na osnovu jednog istraživanja, ispostavilo se da se parkinzi koriste oko 40 posto, a kada je riječ o cijenana, one su postavljene od strane vlasnika, prema slobodnoj tržišnoj privredi", rekao je on.
Neki javni prostori i ulice u opštini Prizren uz dozvolu opštine sada su pretvorene u parkinge. One su date na upravljanje privatnim kompanijama, ali i udruženjima proizišlim iz rata, uključujući i veterane, političke zatvorenike.
Na nedostatak mjesta za parkiranje se žale i taksisti. Haxhi Krasniqi, koji svojim autom obično stoji ispred Pošte u centru grada, rekao je da se lokacija za parkiranje konstantno smanjuje, pošto je jedan dio prostora dat institucijama koje se tu nalaze, pošti i banci.
U nedostatku parkinga povećan je rad "paukova"
Zbog nepravilnog parking, povećan je broj vozila uzetih od strane "pauka", a vozači su dužni da plate kazne i do 70 eura, uključujući i novčane kazne od policije.
Zamjenik direktora u policijskoj stanici "Alfa", Avdi Kryeziju, rekao je da je u toku 2014. godine izrečeno 5.170 kazni, dok je u ovoj godini njihov broj dostigao 1000. On je rekao da najproblematičnije područje je u centru grada, kao i put od Autobuske stanice do Pošte.
"Imamo slučajeva kada je jednom građaninu izrečeno 10 novčanih kazni", rekao je on.
Prizren je 2005. godine pokušao izgradnju podzemnog autoparkinga ispred Skupštine opštine (SO), poznate kao "Bijela kuća", ali ova inicijativa je u odsustvu zainteresovanih operatera za realizaciju projekta propala.
Kasnije kao inicijativa za tu svrhu navedena je lokacija kod bivšer bioskopa "Radnik" koji se nalazi u neposrednoj blizini Sinan-pašine džamije u centru, ali već je izgrađen kompleks "Evropa". Opština od 2007. godine nije uspjela da ostvari nijedan projekat, osim onog naspram hotela "Theranda", sada privatizovanog, koji je predviđan da se realizuje uz koncesije. Nakon prijedloga tadašnjeg Direktorijata za saobraćaj, opštinska izvršna vlast usvojila je Odluku za projekta o omogućavanju izrade urbanog regulacionog plana s ciljem izgradnje podzemne garaže, koja se očekuje da će se realizirati u suradnji s vlasnikom hotela. U obliku koncesije projekat je predviđao da se izgradi na dva nivoa, sa kapacitetom za parking oko 150 vozila.
Šta je predložio međunarodni administrator
Opštinski zvaničnici za Javne službe su izjavili da saobraćaj u Prizrenu će biti rasterećen nakon puštanja u rad novog tranzitnog puta, koji se očekuje da bude otvoren juna mjeseca, a svi autobusi i teška vozila će morati ići tamo.
U tom kontekstu, na kraju podsjećamo se jedna konstatacije bivšeg UNMIK administratora za region Dukagjini, šveđanina Lenarda Mylbacka, dok je bio na čelu misije u Prizrenu. On je rekao da uske ulice, od kojih su neke sa kaldrmom, nedostatak prostora u centralnim područjima kao i oblik izgradnje pokazuju da Prizren nije izgrađen za saobraćaj, ali je prekrasan grad, gdje ljudi, posebno u prvoj zoni trebaju ići pješaka ili voziti bicikl", rekao je on.
