Počeli su radovi na jednom od zaštitnih znakova Prizrena, poznata ostavština Gazi-Mehmed paše iz 16. vijeka, tursko kupatilo Hamam.
Rrestauraciju ovog izuzetnog kulturno-historijskog spomenika finansira UNESKO u saradnji sa lokalnim Zavodom za zaštitu spomenika kulture u Prizrenu, a radovi će trajati do maja mjeseca naredne godine.
Arhitekta Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Prizrenu Jusuf Xhibo kaže da su radovi na restauraciji spoljašnjeg dijela Hamama počeli prije desetak dana i da su se uglavnom vršili pripremni radovi.
"U prvoj fazi restauracije radiće se na krovu Hamama i spoljnjih zidova, za šta su obezbjeđena finansijska sredstva, dok će se možda u međuvremenu naći donator za uređenje i same unutrašnjosti ovog važnog kulturno-historijskog spomenika koji je poznat širom svijeta. Glavni izvor finansija je potekao od poznate međunarodne donatorske konferencije održane u Turskoj 2005. godine, gdje je UNESCO izdvojio oko 200 hiljada dolara, dok smo mi sa naše strane prije par godina napravili projekat o restauraciji Hamama. Radove izvode radnici bivše građevinske firme Elan, a sadašnji El-Com. Radiće se spoljašnjost spomenika, krov, postaviće se stakla kao i postavljanje vrata, a radiće se i drenaža", rekao je Jusuf Xhibo.
On naglašava da se svakoga dana pojavljuju neki nepredviđeni radovi jer, kako je istakao, "mi ne možemo znati šta se krije ispod olovnih kupola, recimo, jer je to staro stotinama godina" i dodao da će možda u nastavku radova i opština izaći u susret za dalju restauraciju.
Normalno je da se mnogi kulturno-historijski od velikog značaja moraju i trebaju restaurirati, kaže ovaj arhitekta, jer su veoma stari i mogu i propasti, ali koliko je to dobro i aktuelno, toliko je i rizično raditi na tome ako se ne radi profesionalno, jer restauracija nije obična gradnja.
Gazi Mehmed-pašin hamam se nalazi u samom centru Prizrena. Izgrađen je između 1563. i 1574. godine. Služio je kao javno kupatilo do 1927/44 i bio sastavni dio društvenog i kulturnog života. Hamam je tipa "par hamam", podjeljen na muški i ženski. Izgrađen je od različitog kamena. Spomenikom kulture proglašen je 1954. Od 2000. godine se hladni dio hamama koristi kao galerija.
"Radi se o osjetljivim poslovima i svi oni koji se bave tim poslom moraju dobro poznavati objekat koji se treba restaurirati, jer ako ne poznaju objekat, mogu napraviti ogromnu štetu, ukoliko nepažnjom sklone ili sruše neki vrlo važan dio spomenika ili neki originalni dio", kaže on.
Arhitekta Xhibo kađe da se u Prizrenu radi još na jednom značajnom kulturno-historijskom spomeniku gdje su radovi u završnoj fazi.
"Radovi na katoličkoj crkvi su u završnoj fazi. Restauraciju i ovog objekta finansira UNESCO u direktnoj saradnji sa kosovskim institucijama", rekao je arhitekta Zavoda za zaštitu spomenika kulture i dodao da će se i ubuduće raditi i na drugim kulturno-historijskim spomenicima, ali je naglasio da se moraju sačuvati u prvobitnom obliku, za sve one generacije koje dolaze nakon nas.
