U cijelom svijetu danas se obilježava Ramazanski bajram, jedan od najvećih vjerskih muslimanskih blagdana. I u tradiciji Bošnjaka ovaj praznik zauzima posebno mjesto.
Ramazanski bajram nastupa završetkom svetog mjeseca ramazana i traje tri dana. Niz je tradicionalnih svečanosti i običaja koji su karakteristični za proslavu ovog praznika u našoj zemlji.
Nadaleko je poznato da Bošnjaci pridaju veliki značaj čistoći svojih kuća i avlija, pa se uoči Bajrama porodice posebno angažiraju oko ukrašavanja svojih domova i avlija.
Čista i mirisna odijela, kuće i sokaci simboli su bajramskog praznika u Bosni.
U toku Bajrama Bošnjaci prakticiraju oblačenje najljepše odjeće i svečanih odijela koji imaju. Oni imućniji čak kupe i novu odjeću i obuku je kako bi u novom ruhu proslavili ove svete muslimanske praznike.
Bajramska sofra mora biti posebna
Nekada je za Bajram bila rasprostranjena i praksa da se sašije novo odijelo na koje se nestrpljivo čekalo i mjesecima. Neizostavan dio prakse bosanskih muslimana je mirisanje prije odlaska na Bajram-namaz, kao i u toku posjeta rodbini.
Kada idu na Bajram-namaz, Bošnjaci prakticiraju odlazak u džamiju jednim, a povratak drugim putem. U toku klanjanja Bajram-namaza u džamiji se uče tekbiri više nego u nekim drugim prigodama, a poslije obavljanja namaza slijedi čestitanje Bajrama komšijama, rodbini i prijateljima.
Po povratku iz džamije, Bajram se obilježava unutar najbliže porodice. Bajramska sofra, odnosno bajramski ručak neizostavni su dio tradicionalnog obilježavanja Bajrama.
Ona mora biti specijalna. Domaćini postavljaju sto koristeći najbolji stolnjak, tanjire i pribor za jelo koje imaju u kući. Ručak je izuzetno obilan, a neke od tradicija nalažu da mora uključivati najomiljenije jelo svakog člana porodice.
Najčešći bajramski ručak počinje supom ili čorbom, nakon čega slijedi varivo, obično sarma i slična jela. Slijede pite, pa pečeno meso s povrćem...
Bajramski specijaliteti u BiH su begova čorba, bosanski lonac, hadžijski ćevap, različite dolme i sarma. Na stolu su nezaobilazne i različite pite. Slatkiši su vrlo bitan element bajramske trpeze, a najčešće su to baklava, ružice, tufahije i halva.
Radost za djecu
Ovaj praznik predstavlja i posebnu radost za djecu. Bajram banka ili bajramluk je nešto što se čeka i čemu se raduje.
Običaj je da djeca obilaze stariju rodbinu i komšije i da budu darivani novcem, čokoladom ili bombonom. Nekada su bile popularne "šećerke“. Djeca su nekada roditeljima Bajram čestitali ljubljenjem u desnu ruku, a roditelji uzvraćaju djeci ljubljenjem u čelo i darivanjem uz hajr-dovu. Taj običaj se u BiH ponegdje očuvao do danas.
Bošnjaci pozivaju i komšije drugih vjera da zajedno s njima proslave Bajram. Na taj način se u Bosni širio duh tolerancije i dijelila radost blagdana.
Dani uoči Bajrama su poznati po ispunjavanju i islamskih obaveza, odnosno zekata i sadekatul-fitra.
Bajram je i praznik praštanja i izmirenja. Običaj je da se Bošnjaci, koji su iz bilo kojeg razloga bili posvađani, izmire na Bajram. Neki od bajramskih običaja vremenom i iščezavaju iz prakse, ali u nekim dijelovima naše zemlje su još prisutni.
