Iako je od početka privatizacije prošlo više godina i u prizrenskoj opštini skoro da je ovaj proces priveden kraju, najveći broj nekada zapošljen u tada društvenim preduzećima, nije dobio 20 procenata sredstava od prodatih firmi. Kako tvrde u Udruženju nezavisnih sindikatai iz Kosovske agencije za privatizaciju im je rečeno da će novac najprije dobiti oni koji su bili zapošljeni u velikim preduzećima a tek onda u oni u manjim.
I pored brojnih obećanja od strane kompetentnih organa da ce dobiti 20 procenata novca od prodatih preduzeća u kojima su godinama, pa i decenijama radili, a usljed privatizacije ostali bez posla, najveći broj nekadašnjih radnika još uvijek nije dobio taj svoj novac. U Udruženju nezavisnih sindikata tvrde da je problem na centralnom nivou. Najprije, kako su im prenijeli iz Agencije za privatizaciju, svoj novac treba da dobiju oni koji su radili u velikim firmama, poput "Feronikla" na primjer, pa tek onda oni u manjim preduzećima.
"Svu dokumenataciju koju smo pripremili ovdje u regionalnom sjedištu sindikata predali smo na centralnom nivou. Tada nam je bilo obećano da će se to pitanje završiti do kraja 2011", kaže Mujë Krasniçi, koordinator Udruženja nezavisnih sindikata sa sjedistem u Prizrenu, i dodaje:
"Međutim, imam informacija da Agencija za privatizaciju ima plan da od prodatih firmi najprije isplati one koji su radili u velikim perduzećima, poput "Feronikla", na primjer, a da će tek nakon toga na red doći oni koji su radili u manjim preduzećima."
Krasniçi podsjeca da su kosovski sindikalisti u više navrata nakon rata dizali glas prema onima koji treba da isplate ovaj novac, ali nailazili su na zid ćutanja.
Inače, u prizrenskoj opštini malo je toga ostalo neprivatizovano. Posebna je priča kako niču stambena naselja i desetospratnice na mjestima gdje su nekada bila neka od preduzeća. Sa druge strane na poljopriverdnom zemljistu gdje su nekada bili vinogradi ili plodna polja zasijana strmim žitom ili kukuruzom niču ugostiteljski objekti. Radnici su pokušavali da nešto urade, danima protestvovali, ali ništa od toga.
Sada su neka druga vremena. Mnogi su u međuvremenu poumirali ne ostvarivši svoje pravo na 20 procenata novca od prodatih firmi. Oni pak koji su još živi dobijaju 80-ak eura na ime penzije.
U nekadašnjem Građevinsko-industrijskom kombinatu GIK "Ramiz Sadik" jedan broj radnika, kako kažu, dobio je prvu ratu novca po ovom osnovu. Kada će dobiti ostatak neznaju. Mnogi se međutim žale da oni nisu na spisku, a da ni sami ne znaju zašto i po kom principu je određivana lista onih koji će dobiti novac, iako su tu radili i po dvije ili tri decenije.
