Demokratska partija Kosova spremna da ponovo otvori pitanje granice sa Crnom Gorom. MUP Crne Gore nema nikakvih saznanja o preispitivanju međe sa Kosovom.
Pitanje razgraničenja Kosova i Crne Gore po svoj prilici imaće i "drugo poluvrijeme", jer pritisci opozicije na vlasti u Prištini sve su glasniji. Tako je u ponedjeljak iz Prištine stigla informacija da stranka Hashima Thaçija (Demokratska partija Kosova) ne isključuje mogućnost arbitraže, pišu beogradske "Večernje Novosti".
- Jedna mogućnost je da se sa Crnom Gorom ponovo razgovara o tome, a druga da se to pitanje stavi pred arbitražu, saopštio je Xhavit Haliti, potpredsjednik stranke. - Vlada Kosova pokušaće da ubjedi građane da sporazumom nije ugrožena granica.
U MUP-u Crne Gore nisu upoznati sa novim dešavanjima sa druge strane Čakora.
- Ministarstvo unutrašnjih poslova nije u posjedu bilo kakve relevantne inicijative u vezi sa preispitivanjem ili arbitražom granice između Crne Gore i Kosova - navodi se u zvaničnom odgovoru ovog Vladinog organa.
Već nekoliko mjeseci protivnici razgraničenja koje je sprovedeno ne odustaju od tvrdnji da je tim sporazumom Crna Gora oštetila Kosovo.
Međutim, do promijene mišljenja nije došlo ni poslije izvještaja nezavisne međunarodne ekspertske komisije, koju je tražila u to vrijeme predsednica Kosova Atifete Jahjaga, u kojoj nisu otkrivene nepravilnosti u procesu razgraničenja. Opozicija je tada zatrpala Jahjagu peticijom sa 203.000 potpisa kojima se tražilo poništavanje sporazuma.
Xhavit Haliti smatra da bi nalaz komisije o demarkaciji trebalo da se nađe pred članovima Odbora za evropske integracije Skupštine Kosova prije nego što se o njemu bude glasalo, dok su iz opozicije zaprijetili da će sabotirati glasanje u parlamentu.
Inače, prilikom potpisivanja sporazuma o demarkaciji u Beču krajem avgusta prošle godine crnogorski predsjednik Filip Vujanović je kazao kako je se radi o historijskom događaju za Crnu Goru. Međutim, ni dio crnogorske opozicije (DF) nije stavio tačku na ovo pitanje i pojas dužine 79 km sa Kosovom, i oko 12.000 hektara pod šumama, pašnjacima i katunima.
Problem na međi pojavio se nekoliko mjeseci nakon NATO bombardovanja SRJ 1999. kada su pripadnici KFOR srušili put na Čakoru, od Murine prema Peći, i na nekoliko mjesta postavili piramide što je za snage međunarodne zajednice bila garancija razgraničenja Crne Gore i Kosova. Nervoza je proključala 2009. kada su u okolini Rožaja na putu za Peć, kosovski Albanci uništili i uklonili obilježja države Crne Gore. Oni su danima protestovali tvrdeći da zemljište na području planine Žljeb, između Rožaja i Peći, pripada Kosovu.
