Nakon lokalnih izbora na kojima je u devet opština pobjedila građanska inicijativa "Srpska", na Kosovu se sve češće čuje termin "Republika Srpska". Kako na to gledaju građani albanske nacionalnosti, a kako analitičari?
Građani albanske nacionalnosti uglavnom su neobavješteni ili nemaju dovoljno informacija o tome, šta zapravo dobijaju Srbi na Kosovu Zajednicom srpskih opština. Šira javnost, kako kaže Ajshe Shala, nema prave podatke o tome šta su se o tom pitanju u Briselu dogovorili premijeri Thaçi i Dačić.
"Mi ne znamo šta im je obećao premijer Thaçi, pošto sve tačke tog dogovora nisu dostupne javnosti. Ukoliko Srbi dobiju više nego ostali Kosovari, onda je to velika greška. Krajnje je vrijeme da se oni integrišu u kosovsko društvo. Do sada smo im zaista mnogo popuštali i stvarno je dosta više."
Dodatna autonomija za Srbe?
Lulzim Berisha smatra da Srbi na Kosovu nisu dobili "dodatnu autonomiju":
"Priča se da će dobiti neku autonomiju, ali to nije autonomija. Mi smo na Kosovu svi ravnopravni, dakle i Srbi. Ako nije tako, ja se sa time ne slažem i hoću da vjerujem da im naš premijer nije popustio. Ako im je nešto i popustio – vjerujem da je to u interesu suživota i nastavka izgradnje naših institucija."
Elbush Berisha ne zna, niti ga, kako kaže, interesuje šta se zapravo dešava na tom planu: "Srbi su dobili autonomiju? Ko im je dao više nego što svi mi ostali imamo – ja to ne znam! To ne smije da se desi, a ako je tako, za to nema opravdanja."
Kujtim Kastrati smatra da Srbi na taj način pokušavaju da "izvuku što više mogu": "Mislim da su kosovski Srbi dobili više nego bilo koja manjina u bilo kojoj drugoj zemlji. Srbi su ovdje privilegovani, njima se popušta i mimo Ahtisarijevog plana, koji nas je skupo koštao. Kosovo je država i ne mogu biti dvije republike u jednoj republici ili dvije autonomije u jednoj autonomiji", ocjenjuje Kastrati, dodajući da Srbi na taj način "pokušavaju da koketiraju kako bi izvukli što više mogu, ali sve to ide na njihovu štetu".
Referendumom do željenog statusa?
I dobri poznavaoci prilika iz redova albanske zajednice ne razlikuju se bitno u svojim stavovima od sunarodnika. Među njima je i Behlul Beqaj, politički analitičar iz Prištine:
"Poslije stvaranja Zajednice srpskih opština, Srbija je na teritoriji Kosova stvorila vlastiti politički entitet o čijim ingerencijama će se vjerovatno više čuti u budućnosti. To je samo jedna pojačana mogućnost dalje faktorizacije Srba na Kosovu koji će se, pretpostavljam, u određenom trenutku referendumom izjasniti kakvu statusnu poziciju žele u budućnosti. Eventualno, ako to ne bude konačno rješenje, vjerovatno će se razmišljati i o onim mogućnostima koje Kosovo i Srbiju mogu da razgraniče."
Beqaj ide dalje i smatra da je "završena misija Thaçijevih, a počinje misija Dačićevih Srba". Po njemu će uskoro pitanja Zajednica srpskih opština biti "značajnija tema od samog Kosova":
"U kontekstu opštinskih kompetencija, Zajednica srpskih opština, u skladu sa evropskom kartom lokalne samouprave, ima sve moguće kompetencije. Na žalost, ovdje se razmišlja i o novom statutu koji će prevazići te kompetencije koje postoje i u zapadnoj Evropi."
Beqaj očekuje dalju podjelu suvereniteta na Kosovu između većine i manjine što, kaže, "može biti samo casus belli za dalju destabilizaciju odnosa, a ne iskorak u pravcu približavanja i traganja za zajedničkim rješenjima".
"Mi ne znamo šta im je obećao premijer Thaçi, pošto sve tačke tog dogovora nisu dostupne javnosti. Ukoliko Srbi dobiju više nego ostali Kosovari, onda je to velika greška. Krajnje je vrijeme da se oni integrišu u kosovsko društvo. Do sada smo im zaista mnogo popuštali i stvarno je dosta više."
Dodatna autonomija za Srbe?
Lulzim Berisha smatra da Srbi na Kosovu nisu dobili "dodatnu autonomiju":
"Priča se da će dobiti neku autonomiju, ali to nije autonomija. Mi smo na Kosovu svi ravnopravni, dakle i Srbi. Ako nije tako, ja se sa time ne slažem i hoću da vjerujem da im naš premijer nije popustio. Ako im je nešto i popustio – vjerujem da je to u interesu suživota i nastavka izgradnje naših institucija."
Elbush Berisha ne zna, niti ga, kako kaže, interesuje šta se zapravo dešava na tom planu: "Srbi su dobili autonomiju? Ko im je dao više nego što svi mi ostali imamo – ja to ne znam! To ne smije da se desi, a ako je tako, za to nema opravdanja."
Kujtim Kastrati smatra da Srbi na taj način pokušavaju da "izvuku što više mogu": "Mislim da su kosovski Srbi dobili više nego bilo koja manjina u bilo kojoj drugoj zemlji. Srbi su ovdje privilegovani, njima se popušta i mimo Ahtisarijevog plana, koji nas je skupo koštao. Kosovo je država i ne mogu biti dvije republike u jednoj republici ili dvije autonomije u jednoj autonomiji", ocjenjuje Kastrati, dodajući da Srbi na taj način "pokušavaju da koketiraju kako bi izvukli što više mogu, ali sve to ide na njihovu štetu".
Referendumom do željenog statusa?
I dobri poznavaoci prilika iz redova albanske zajednice ne razlikuju se bitno u svojim stavovima od sunarodnika. Među njima je i Behlul Beqaj, politički analitičar iz Prištine:
"Poslije stvaranja Zajednice srpskih opština, Srbija je na teritoriji Kosova stvorila vlastiti politički entitet o čijim ingerencijama će se vjerovatno više čuti u budućnosti. To je samo jedna pojačana mogućnost dalje faktorizacije Srba na Kosovu koji će se, pretpostavljam, u određenom trenutku referendumom izjasniti kakvu statusnu poziciju žele u budućnosti. Eventualno, ako to ne bude konačno rješenje, vjerovatno će se razmišljati i o onim mogućnostima koje Kosovo i Srbiju mogu da razgraniče."
Beqaj ide dalje i smatra da je "završena misija Thaçijevih, a počinje misija Dačićevih Srba". Po njemu će uskoro pitanja Zajednica srpskih opština biti "značajnija tema od samog Kosova":
"U kontekstu opštinskih kompetencija, Zajednica srpskih opština, u skladu sa evropskom kartom lokalne samouprave, ima sve moguće kompetencije. Na žalost, ovdje se razmišlja i o novom statutu koji će prevazići te kompetencije koje postoje i u zapadnoj Evropi."
Beqaj očekuje dalju podjelu suvereniteta na Kosovu između većine i manjine što, kaže, "može biti samo casus belli za dalju destabilizaciju odnosa, a ne iskorak u pravcu približavanja i traganja za zajedničkim rješenjima".
