Analitičari sa Kosova i iz Albanije na različite načine tumače činjenicu da se prijem Kosova u Savjet Evrope nije našao među tačkama dnevnog reda Savjeta ministara SE, prenosi Albanian post.
Sociolog Skadran Ramadani ocijenjuje da je premijer Albin Kurti dobro razumio grešku koju je napravio, pošto se založio "za autonomiju Srba u zamjenu za Savjet Evrope".
On je naglasio da se Vlada Kosova sada bori da odugovlači proces i nada se "nekom čudu".
"Izgleda da je Kosovo u izbornoj godini i Kurti zna da šteta od formiranja ZSO zatamnjuje svaku korist od članstva u Savjetu Evrope. Nažalost, obećanje je dato, ugovor je potpisan, a mačka se napila vode. Nalazimo se u nepovratnom procesu. Preuzete obaveze su tu: na plećima svake Vlade Kosova“, naglasio je Ramadani.
Prema njegovim riječima, problem je i što će se smanjiti manevarski prostor.
"Pritisci, sankcije i izolacija, na Kosovo će se povećavati i intenzivirati. Još gore od toga, Srbija će u takvom scenariju imati više prostora za opasne intervencije na sjeveru zemlje. Što je najgore, tolerancija međunarodne zajednice prema ovim akcijama Srbije biće veća", ocijenio je Ramadani.
Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Parizu i bivši ministar spoljnih poslova Valon Murtezaj izjavio je da je oklevanje nekih evropskih zemalja proizvedeno "nevjericom" šta će se dogoditi sa formiranjem ZSO nakon prijema Kosova u Savjet Evrope.
"S druge strane, tu je oklevanje Vlade Kosova zbog nesprovođenja osnovnog sporazuma od strane Srbije i njenog destruktivnog ponašanja", rekao je Murtezaj za Albanian post.
Prema njegovim riječima, Vlada Kosova bi trebalo da "maksimalno intenzivira" komunikaciju sa Francuskom, Njemačkom i Italijom, do posljednjeg dana, i pruži dokaze i garancijama koje se mogu tražiti.
"Kosovo je ispunilo kriterijume za članstvo u Savjetu Evrope, po zaslugama. Izvještaj Dore Bakojani je podvukao sve elemente procesa", dodao je Murtezaj.
Zamjenica predsjednika DUI Arta Bilali, koja je i član Parlamentarne skupštine Saveta Evrope, ocijenjuje da je raspoloženje njemačkih i francuskih poslanika tokom zasjedanja tog tela bilo pozitivno za članstvo Kosova, dodajući da međunarodna politika ponekad odražava i dešavanja koja nisu samo "crno-bijela".
“Iskreno, nadam se da neće doći do odlaganja ili prolongiranja konačne odluke Komiteta ministara, jer bi to bilo razočaravajuće, prije svega za narod Kosova“, kazala je Bilali.
Ona je dodala da su Francuska i Njemačka dvije moćne i uticajne zemlje u Evropi koje su podnele i francusko-njemački prijedlog za normalizaciju kosovsko-srpskih odnosa.
"Tačke predviđene francusko-njemačkim prijedlogom, po mom mišljenju, treba da posluže kao osnova na kojoj bi Kosovo dalje negovalo odnose sa ove dvije države i istovremeno, uzimajući u obzir njihov prijateljski odnos prema pitanju Kosova, koordinacija i saradnja ne bi trebalo da izostanu u ključnim momentima", rekla je Bilali.
On je naglasio da se Vlada Kosova sada bori da odugovlači proces i nada se "nekom čudu".
"Izgleda da je Kosovo u izbornoj godini i Kurti zna da šteta od formiranja ZSO zatamnjuje svaku korist od članstva u Savjetu Evrope. Nažalost, obećanje je dato, ugovor je potpisan, a mačka se napila vode. Nalazimo se u nepovratnom procesu. Preuzete obaveze su tu: na plećima svake Vlade Kosova“, naglasio je Ramadani.
Prema njegovim riječima, problem je i što će se smanjiti manevarski prostor.
"Pritisci, sankcije i izolacija, na Kosovo će se povećavati i intenzivirati. Još gore od toga, Srbija će u takvom scenariju imati više prostora za opasne intervencije na sjeveru zemlje. Što je najgore, tolerancija međunarodne zajednice prema ovim akcijama Srbije biće veća", ocijenio je Ramadani.
Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Parizu i bivši ministar spoljnih poslova Valon Murtezaj izjavio je da je oklevanje nekih evropskih zemalja proizvedeno "nevjericom" šta će se dogoditi sa formiranjem ZSO nakon prijema Kosova u Savjet Evrope.
"S druge strane, tu je oklevanje Vlade Kosova zbog nesprovođenja osnovnog sporazuma od strane Srbije i njenog destruktivnog ponašanja", rekao je Murtezaj za Albanian post.
Prema njegovim riječima, Vlada Kosova bi trebalo da "maksimalno intenzivira" komunikaciju sa Francuskom, Njemačkom i Italijom, do posljednjeg dana, i pruži dokaze i garancijama koje se mogu tražiti.
"Kosovo je ispunilo kriterijume za članstvo u Savjetu Evrope, po zaslugama. Izvještaj Dore Bakojani je podvukao sve elemente procesa", dodao je Murtezaj.
Zamjenica predsjednika DUI Arta Bilali, koja je i član Parlamentarne skupštine Saveta Evrope, ocijenjuje da je raspoloženje njemačkih i francuskih poslanika tokom zasjedanja tog tela bilo pozitivno za članstvo Kosova, dodajući da međunarodna politika ponekad odražava i dešavanja koja nisu samo "crno-bijela".
“Iskreno, nadam se da neće doći do odlaganja ili prolongiranja konačne odluke Komiteta ministara, jer bi to bilo razočaravajuće, prije svega za narod Kosova“, kazala je Bilali.
Ona je dodala da su Francuska i Njemačka dvije moćne i uticajne zemlje u Evropi koje su podnele i francusko-njemački prijedlog za normalizaciju kosovsko-srpskih odnosa.
"Tačke predviđene francusko-njemačkim prijedlogom, po mom mišljenju, treba da posluže kao osnova na kojoj bi Kosovo dalje negovalo odnose sa ove dvije države i istovremeno, uzimajući u obzir njihov prijateljski odnos prema pitanju Kosova, koordinacija i saradnja ne bi trebalo da izostanu u ključnim momentima", rekla je Bilali.
