Premijer Albin Kurti istakao je danas na Bečkom ekonomskom forumu da je za uspostavljanje normalnih odnosa sa Srbijom i deeskalaciju sada najvažniji korak da Beograd potpiše sporazum o međusobnom de fakto priznanju.
Kurti je ukazao da Kosovo sa Srbijom trenutno nema dobre odnose. Podsjetio je da je 27. februara u Briselu postignut Osnovni sporazum koji previđa međusobno de fakto priznanje, po uzoru na dvije Njemačke.
Tome, naglasio je, dodat je Aneks za implementaciju u martu u Ohridu i dodao da Srbija odbija da potpiše oba dokumenta, navodeći da ih prihvata u konceptu, ali ne i u sadržaju. Premijer Kosova tvrdi da se situacija na terenu pogoršala zbog neprihvatanja Srbije da potpiše postignute sporazume.
"Do eskalacije je došlo zbog nepotpisivanja sporazuma", kazao je on dodajući da nepotpisivanje šalje loš signal i izaziva destabilizaciju na terenu.
Upitan koliki je potencijal ekonomske saradnje sa Srbijom, kada se budu uspostavili dobri odnosi, rekao je da je Srbija "najveći susjed Kosova sa zajedničkom granicom dugom 381 kilometar".
"Sada ta granica predstavlja bezbjednosnu prijetnju umjesto ekonomsku šansu", rekao je Kurti.
Kazao je da je neophodan veći pritisak na Beograd da potpiše sporazume, a potom i evropska integracija regiona.
"Naš region ne može da se integriše izvan EU i bez EU. Berlinski proces je dobar za napredak na putu ka EU. Berlinski proces može biti intenziviran, ali potpisivanje de fakto priznanja je prvi i najvažniji korak", dodao je on.
Kurti je istakao da je njegova vlada uspjela u dvije i po godine na vlasti da poveća budžet svake godine za dve milijarde eura, za šta je prethodnicima trebalo tri godine. Ukazao je da napredak u borbi protiv korupcije, vladavini prava i ljudskih prava doprinosi povećanju budžeta, jer građani, kada vide da se vodi borba protiv korupcije, više plaćaju porez. Na kraju je zaključio da je vlada Kosova za iduću godinu povećala budžet posebno u oblasti obrazovanja, zdravstva, poljoprivrede i odbrane.
Tome, naglasio je, dodat je Aneks za implementaciju u martu u Ohridu i dodao da Srbija odbija da potpiše oba dokumenta, navodeći da ih prihvata u konceptu, ali ne i u sadržaju. Premijer Kosova tvrdi da se situacija na terenu pogoršala zbog neprihvatanja Srbije da potpiše postignute sporazume.
"Do eskalacije je došlo zbog nepotpisivanja sporazuma", kazao je on dodajući da nepotpisivanje šalje loš signal i izaziva destabilizaciju na terenu.
Upitan koliki je potencijal ekonomske saradnje sa Srbijom, kada se budu uspostavili dobri odnosi, rekao je da je Srbija "najveći susjed Kosova sa zajedničkom granicom dugom 381 kilometar".
"Sada ta granica predstavlja bezbjednosnu prijetnju umjesto ekonomsku šansu", rekao je Kurti.
Kazao je da je neophodan veći pritisak na Beograd da potpiše sporazume, a potom i evropska integracija regiona.
"Naš region ne može da se integriše izvan EU i bez EU. Berlinski proces je dobar za napredak na putu ka EU. Berlinski proces može biti intenziviran, ali potpisivanje de fakto priznanja je prvi i najvažniji korak", dodao je on.
Kurti je istakao da je njegova vlada uspjela u dvije i po godine na vlasti da poveća budžet svake godine za dve milijarde eura, za šta je prethodnicima trebalo tri godine. Ukazao je da napredak u borbi protiv korupcije, vladavini prava i ljudskih prava doprinosi povećanju budžeta, jer građani, kada vide da se vodi borba protiv korupcije, više plaćaju porez. Na kraju je zaključio da je vlada Kosova za iduću godinu povećala budžet posebno u oblasti obrazovanja, zdravstva, poljoprivrede i odbrane.
