Opisan je kao jedan od najgorih incidenata posljednjih godina i uslijedio je poslije mjeseci visokih tenzija između Kosova i Srbije.
"Organizovani kriminal uz političku, finansijsku i logističku podršku zvaničnog Beograda napada našu zemlju", rekao je premijer Kosova Albin Kurti u obraćanju novinarima 24. septembra.
Tog dana, naoružane grupe su napale Policiju Kosova u selu Banjska u opštini Zvečan, ubivši policijskog narednika Afrima Bunjakua.
U razmjeni vatre koja je usledila ubijena su i trojica napadača srpske nacionalnosti.
Mjesec dana kasnije, Kurti je rekao da je napad "izveo novosadski klan na čelu sa ministrom odbrane Srbije Milošem Vučevićem".
Ko su bili napadači i na šta su ciljali?
Kosovski zvaničnici su ih nazvali "teroristima" i rekli da ih je organizovalo rukovodstvo Srbije.
"Prije dvije decenije u Srbiji je vladao zemunski klan, a sada je njegovo mjesto zauzeo novosadski klan. Zločinci u ratu, zločinci u miru, zločinci u Srbiji, zločinci na Kosovu", napisao je Kurti na Facebooku 23. oktobra.
U istoj objavi pomenuo je i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koga je nazvao "kapo-di-tuti-kapi" – izraz koji se obično koristi za opisivanje glavnog vođe mafije.
Na dan napada, kosovske vlasti su uhapsile nekoliko napadača, ali je većina njih od preko 80 pobjegla sa mjesta događaja.
Tokom mjesec dana istraga i racija zaplenjene su velike količine naoružanja - od bacača granata do eksploziva.
Napadači su "bili opremljeni kao vojna pešadija", ocjenio je bivši američki pukovnik Gian Gentile za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ministar unutrašnjih poslova Kosova Xhelal Sveçla rekao je da je Srbija napadom na Banjsku pokušala da pripoji sjeverni dio Kosova, naseljen većinski srpskim stanovništvom.
Prema njegovim riječima, napadači su se "dugo pripremali u vojnim bazama srpske vojske, unutar Srbije". Rekavši da će Kosovo tražiti izručenje od Srbije svih za koje se sumnja da su umješani u napad, Sveçla je naveo i moguću umešanost Rusije.
Šta se pričalo u Srbiji?
Vučić je rekao da je napad na Banjsku izvela grupa "očajnih lokalnih Srba" i optužio Kurtija da, kako je rekao, "teroriše" Srbe na sjeveru Kosova. On je negirao da je Srbija umješana u incident u Banjskoj i poručio da će sama voditi istrage.
On je takođe upozorio da će država Srbija optužiti Milana Radoičića - političara i biznismena sa Kosova - koji je prihvatio odgovornost za organizovanje oružane grupe u Banjskoj, ali negirao da je dobio bilo kakvu pomoć iz Beograda.
"Tužilac ga goni za teška krivična djela koja je i sam priznao. Istraga će se nastaviti i potom će biti podignuta optužnica", rekao je Vučić 11. oktobra.
Ministarstvo odbrane Srbije odbacilo je Kurtijeve izjave o navodnom novosadskom Klanu, rekavši da se njima želi "uništiti svaka mogućnost popuštanja tenzija" na Kosovu.
Kako je reagovala međunarodna zajednica?
Poslije napada na Banjsku, Srbija je gomilala vojne trupe na granici sa Kosovom - što su osudile Evropska unija (EU) i SAD, koje su to okarakterisale kao "veoma destabilizujuću akciju".
"Pozivamo Srbiju da povuče te snage sa granice", rekao je portparol Saveta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće John Kirby.
Slične pozive uputio je i šef spoljne politike EU Joseph Borrell.
Vučić je, pak, pokušao da uvjeri Zapad da nema namjeru da naredi vojnim snagama da pređu granicu.
Nekoliko dana kasnije, Bijela kuća je saopštila da je Srbija počela da povlači svoje trupe sa granice sa Kosovom.
Kao odgovor na ovaj razvoj događaja, NATO je povećao prisustvo svojih snaga u okviru misije KFOR-a na Kosovu.
I EU i SAD kažu da sada čekaju ishod istrage o napadu u Banjskoj.
Šta su rekli građani?
"Krivci su naša [Srbija] i njihovi [kosovski] političari, koji ne mogu da se dogovore da nam omoguće miran život", rekao je za RSE Marko Nedelković iz Banjske – sela od oko 200 stanovnika.
RSE je razgovarao i sa građanima u drugim dijelovima Kosova, naseljenim srpskom većinom.
"Užasno", "Nije trebalo da se desi", Uzalud izgubljeni životi", "Tužno", "Ne znamo zašto se to desilo", "Znamo samo ono što smo čuli iz medija", reagovali su neki od njih na vijesti o oružanom napadu u Banjskoj.
U Beogradu su oni koje je RSE anketirao rekli da su zabrinuti i zbunjeni.
"Nešto mi se ne čini. Uplašena sam, ako Bog da... Nadam se da će biti dobro", rekla je Milka Đurica.
Kako je napad uticao na dijalog Kosova i Srbije?
Međunarodna zajednica je pozvala obe strane da se vrate na diplomatski put.
Da ih ubjede, predstavnici SAD, EU, Francuske, Njemačke i Italije boravili su 21. oktobra u Prištini i Beogradu.
Diplomatski izvori u Briselu rekli su za RSE da su zapadni emisari Kurtiju i Vučiću izneli neke konkretne prijedloge i zahtjeve koje moraju da ispune u "vrlo kratkom“ roku".
Kurti je rekao da je glavni prioritet i hitno pitanje za Kosovo bezbjednost države i građana, granica i teritorije.
Vučić je rekao da očekuje nastavak dijaloga do kraja nedjelje u Briselu.
Dvojica lidera posljednji put su se sastala 14. septembra, deset dana prije napada na Banjsku.
Neuspješna runda pregovora usledila je poslije višemjesečnih tenzija između srpske manjine i albanske većine na Kosovu.
U centru razgovora bio je stav Vlade Kosova da želi da uspostavi vlast nad cijelim Kosovom.
Srbi se tome protive i traže veću autonomiju.
I Kurti i predsjednica Kosova Vjosa Osmani sada insistiraju na tome da dijalog treba da se nastavi tek nakon što Srbija bude sankcionisana za napad od 24. septembra.
"Nikada nećemo odustati od dijaloga kao načina za rješavanje naših razlika", rekla je Osmani na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 23. oktobra.
Tog dana, naoružane grupe su napale Policiju Kosova u selu Banjska u opštini Zvečan, ubivši policijskog narednika Afrima Bunjakua.
U razmjeni vatre koja je usledila ubijena su i trojica napadača srpske nacionalnosti.
Mjesec dana kasnije, Kurti je rekao da je napad "izveo novosadski klan na čelu sa ministrom odbrane Srbije Milošem Vučevićem".
Ko su bili napadači i na šta su ciljali?
Kosovski zvaničnici su ih nazvali "teroristima" i rekli da ih je organizovalo rukovodstvo Srbije.
"Prije dvije decenije u Srbiji je vladao zemunski klan, a sada je njegovo mjesto zauzeo novosadski klan. Zločinci u ratu, zločinci u miru, zločinci u Srbiji, zločinci na Kosovu", napisao je Kurti na Facebooku 23. oktobra.
U istoj objavi pomenuo je i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koga je nazvao "kapo-di-tuti-kapi" – izraz koji se obično koristi za opisivanje glavnog vođe mafije.
Na dan napada, kosovske vlasti su uhapsile nekoliko napadača, ali je većina njih od preko 80 pobjegla sa mjesta događaja.
Tokom mjesec dana istraga i racija zaplenjene su velike količine naoružanja - od bacača granata do eksploziva.
Napadači su "bili opremljeni kao vojna pešadija", ocjenio je bivši američki pukovnik Gian Gentile za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ministar unutrašnjih poslova Kosova Xhelal Sveçla rekao je da je Srbija napadom na Banjsku pokušala da pripoji sjeverni dio Kosova, naseljen većinski srpskim stanovništvom.
Prema njegovim riječima, napadači su se "dugo pripremali u vojnim bazama srpske vojske, unutar Srbije". Rekavši da će Kosovo tražiti izručenje od Srbije svih za koje se sumnja da su umješani u napad, Sveçla je naveo i moguću umešanost Rusije.
Šta se pričalo u Srbiji?
Vučić je rekao da je napad na Banjsku izvela grupa "očajnih lokalnih Srba" i optužio Kurtija da, kako je rekao, "teroriše" Srbe na sjeveru Kosova. On je negirao da je Srbija umješana u incident u Banjskoj i poručio da će sama voditi istrage.
On je takođe upozorio da će država Srbija optužiti Milana Radoičića - političara i biznismena sa Kosova - koji je prihvatio odgovornost za organizovanje oružane grupe u Banjskoj, ali negirao da je dobio bilo kakvu pomoć iz Beograda.
"Tužilac ga goni za teška krivična djela koja je i sam priznao. Istraga će se nastaviti i potom će biti podignuta optužnica", rekao je Vučić 11. oktobra.
Ministarstvo odbrane Srbije odbacilo je Kurtijeve izjave o navodnom novosadskom Klanu, rekavši da se njima želi "uništiti svaka mogućnost popuštanja tenzija" na Kosovu.
Kako je reagovala međunarodna zajednica?
Poslije napada na Banjsku, Srbija je gomilala vojne trupe na granici sa Kosovom - što su osudile Evropska unija (EU) i SAD, koje su to okarakterisale kao "veoma destabilizujuću akciju".
"Pozivamo Srbiju da povuče te snage sa granice", rekao je portparol Saveta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće John Kirby.
Slične pozive uputio je i šef spoljne politike EU Joseph Borrell.
Vučić je, pak, pokušao da uvjeri Zapad da nema namjeru da naredi vojnim snagama da pređu granicu.
Nekoliko dana kasnije, Bijela kuća je saopštila da je Srbija počela da povlači svoje trupe sa granice sa Kosovom.
Kao odgovor na ovaj razvoj događaja, NATO je povećao prisustvo svojih snaga u okviru misije KFOR-a na Kosovu.
I EU i SAD kažu da sada čekaju ishod istrage o napadu u Banjskoj.
Šta su rekli građani?
"Krivci su naša [Srbija] i njihovi [kosovski] političari, koji ne mogu da se dogovore da nam omoguće miran život", rekao je za RSE Marko Nedelković iz Banjske – sela od oko 200 stanovnika.
RSE je razgovarao i sa građanima u drugim dijelovima Kosova, naseljenim srpskom većinom.
"Užasno", "Nije trebalo da se desi", Uzalud izgubljeni životi", "Tužno", "Ne znamo zašto se to desilo", "Znamo samo ono što smo čuli iz medija", reagovali su neki od njih na vijesti o oružanom napadu u Banjskoj.
U Beogradu su oni koje je RSE anketirao rekli da su zabrinuti i zbunjeni.
"Nešto mi se ne čini. Uplašena sam, ako Bog da... Nadam se da će biti dobro", rekla je Milka Đurica.
Kako je napad uticao na dijalog Kosova i Srbije?
Međunarodna zajednica je pozvala obe strane da se vrate na diplomatski put.
Da ih ubjede, predstavnici SAD, EU, Francuske, Njemačke i Italije boravili su 21. oktobra u Prištini i Beogradu.
Diplomatski izvori u Briselu rekli su za RSE da su zapadni emisari Kurtiju i Vučiću izneli neke konkretne prijedloge i zahtjeve koje moraju da ispune u "vrlo kratkom“ roku".
Kurti je rekao da je glavni prioritet i hitno pitanje za Kosovo bezbjednost države i građana, granica i teritorije.
Vučić je rekao da očekuje nastavak dijaloga do kraja nedjelje u Briselu.
Dvojica lidera posljednji put su se sastala 14. septembra, deset dana prije napada na Banjsku.
Neuspješna runda pregovora usledila je poslije višemjesečnih tenzija između srpske manjine i albanske većine na Kosovu.
U centru razgovora bio je stav Vlade Kosova da želi da uspostavi vlast nad cijelim Kosovom.
Srbi se tome protive i traže veću autonomiju.
I Kurti i predsjednica Kosova Vjosa Osmani sada insistiraju na tome da dijalog treba da se nastavi tek nakon što Srbija bude sankcionisana za napad od 24. septembra.
"Nikada nećemo odustati od dijaloga kao načina za rješavanje naših razlika", rekla je Osmani na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 23. oktobra.
