Aktuelna politička kriza na Kosovu i uvođenje kaznenih mjera Evropske unije zbog odbijanja zahtjeva za deeskalaciju situacije na sjeveru, na površinu su izbacili i razlike u nastupu i odnosu koji premijer Albin Kurti i predsjednica Vjosa Osmani imaju sa međunarodnim zvaničnicima. Za razliku od Kurtija, kome je stavljeno do znanja da gubi podršku određenih centara na Zapadu, Osmani je i dalje "rado viđen gost" na skupovima, a upravo je završila i još jednu posjetu Tirani, gdje se srela i sa premijerom Edijem Ramom, koji je na "ratnoj nozi" sa Kurtijem. Nameće se pitanje da li je Vjosa Osmani među Albancima faktor za izlazak iz krize i koja je njena buduća uloga.
Sagovornici Kosovo onlajn, albanski i srpski analitičari, ne isključuju mogućnost da bi upravo Osmani mogla odigrati značajnu ulogu u prevazilaženju trenutne situacije na sjeveru zbog kojih se Kosovo našlo i na meti kaznenih mjera SAD i EU.
Tome u prilog ide nekoliko faktora od kojih je jedan, ukazuju, dobar kontakt koji Osmani ima sa SAD.
Tokom krize na sjeveru izazvane upadom kosovskih specijalaca u opštinske zgrade i nametanja nelegitimnih gradonačelnika, o krizi na sjeveru davala je oprezne izjave u kojima nije otvoreno podržala poteze Kurtijeve vlade na sjeveru. Naravno, ona spada u grupu tvrđih albanskih političara, pogotovo kada je riječ o odnosu sa Srbijom.
Zanimljiv je i njen politički put. Ona je pred izbore u februaru 2021, na kojima je pobjedu odneo Kurti, izašla iz Demokratskog saveza Kosova, formirala pokret "Guxo" koji se u izbornoj trci pridružio Samoopredjeljenju. Procjene su da je time iz biračkog rezervoara povukla čak 100.000 glasova LDK i donela ih Kurtiju. Sada se postavlja pitanje da li je i koliko realna opcija da li Osmani, kao biši član LDK, može da bude taj ključni faktor za stvaranje buduće političke grupacije koja bi zamjenila Kurtija.
Tu treba u igru uzeti i parlamentarnu matematiku. Poslanička grupa Samoopredjeljenja trenutno u Skupštini Kosova od 120 poslanika ima 56 poslanika, među kojima su i oni iz Osmanijevog "Guxo". Opozicioni blok trenutno zajedno ima 42 poslanika - Demokratska partija Kosova 18, LDK 16, Alijansa za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja osam. Tom bloku za rušenje Kurtijeve vlade na koje pozivaju potrebni su i glasovi poslanika "Guxo".
Govoreći o tome kakva bi mogla biti uloga Osmani u izlasku iz političke krize na Kosovu, politički analitičar iz Prištine Shkelzen Maliqi podsjeća za Kosovo onlajn da je ona dugo bila previše zavisna od Kurtija, ali se "držala nekako po strani, nije se čak ni mnogo javno izjašnjavala oko procesa koji su bili negativni po Kosovo i koji su doveli do uvođenja sankcija".
"I sam Kurti je priznao da mjere nisu pravedna, da ozbiljno ugrožavaju i kosovske institucije i planove države, kao i privatni sektor. Predviđao i ranije da Osmani, ako želi da opstane, da se profiliše, jer je već dvije i više godine previše tiha, povučena, mora da pokaže da nije na strani Kurtija i da može da sarađuje sa Amerikancima. U početku je davala opreznije izjave, ali sada ima otvoreniji nastup, to se vidi i kada je riječ o odnosima sa Ramom i Albanijom, pokušava da popravi taj opšti imidž Kosova. Naravno, uporedo jača i svoj imidž, jer je očigledno da Kosovo ide ili ka izborima ili ka rješenju ove krize. Sada će, narednih mjeseci, biti nova diplomatska ofanziva i ona kao predsjednica ima pravo, ne da direktno vodi, nego da učestvuje u stvaranju te spoljne politike, ali je očigledno da preuzima ulogu posrednika. Sada, do koje će to mjere ići i kako će ići, šta će uraditi Kurti - vidjećemo. Kurtija sada čeka susret sa Vučićem u Briselu, tako da, njena uloga je za nju samu bila neophodna da se aktivira, da pusti glas i kaže neke stvari", priča Maliqi.
Kada je riječ o dobrim vezama predsjednice Kosova sa SAD i da li bi Vašington mogao da zaigra na "kartu Osmani" u smjeni Kurtija, Maliqi kaže da je za promjenu vlasti važna parlamentarna kombinatorika, odnosno odnos snaga u Skupštini Kosova.
"Trenutno je situacija takva da je bez podrške poslanika Osmanijeve stranke 'Guxo', koja je u poslaničkom klubu Kurtijevog Samoopredjeljenja teško obezbjediti potrebnu većinu za rušenje vlade. Međutim, ako bi 'Guxo', kao grupa uskratila podršku, plus poslanici Samoopredjeljenja koji su posljednjih mjeseci napustili tu stranku, onda Kurti, ukoliko se i ostatak opozicije ujedini, ne bi imao više većinu u parlamentu. Vidjećemo u kom pravcu će ići rasplet krize. Čini mi se da Kurti sada ima samo jednu kartu, a to je da kaže da je prihvatio Ohridski sporazum, da će sprovesti ono što traže EU i SAD, da će popustiti na sjeveru Kosova, da neće više uslovljavati da do smjene četiri gradonačelnika dođe putem peticije, nego da daju ostavke i da otvore prostor za organizovanje novih izbora da tamo dođe do promjene. U tom smislu je sada Vjosa Osmani povećala svoju ulogu u organizovanju prethodnih izbora, u smislu da je ona sve to aranžirala sa Kvintom, ali sada bi opet ona mogla da igra tu ulogu, a od Kurtija se možda očekuje da da ostavku, ali mislim da ga ipak drže diplomate i Amerikanci da bi ispunio ono što je obećao, da se napravi Zajednica srpskih opština i da se sa procesom krene dalje, i da se možda i formalno potpiše taj Ohridski sporazum. Vidite da zapravo kosovska opozicija optužuje Kurtija da je i to što je potpisao štetno po Kosovo", navodi on.
Maliqi se osvrnuo i na to da je Osmani svojevremeno, pred izbore u februaru 2021. godine izašla iz Demokratskog saveza Kosova i ušla u koaliciju sa Samoopredjeljenjem, što je, kaže, u značajnoj mjeri doprinelo porazu LDK i tadašnjeg premijera Avdullaha Hotija i dolasku na vlast Kurtija.
"Ona je tada na neki način Kurtiju donela oko 100.000 glasova, jer on ne bi pobjedio sa tako ubjedljivom većinom da nije došlo da razlaza Osmani sa LDK. Možda bi ta činjenica mogla da odigra značajnu ulogu na sljedećim izborima na Kosovu, koji su, kako sada stvari stoje, sve izvesniji do kraja godine ili na proleže", kaže Maliqi.
Za analitičara iz Gračanice Aleksandra Gudžića insistiranje Zapada na saradnji sa Osmani, to što je pozivaju na skupove i samite, poruka je tog dela međunarodne zajednice Kurtiju da može biti smjenjen.
"Smatram da je praksa pokazala da pokrovitelji nezavisnosti Kosova, SAD, Velika Britanija i zemlje zapadne Evrope u nekom trenutku, kada dođe do političke krize na Kosovu, instaliraju na vlast ljude koji nemaju politički kapacitet i uporište u biračkom tijelu Kosova. Tako su prije nekoliko godina postavili Atifete Jahjagu, koja je postala predsjednik Kosova, iako je za nju u tom trenutku malo ko na Kosovu čuo, nije imala politički kapacitet. Nije isključeno da u budućnosti nešto slično urade i sa Vjosom Osmani, iako ona možda nema politički kapacitet i uporište u biračom tijelu Kosova, ali da ipak bude odabrana da predvodi kosovsku političku scenu", kaže Gudžić za Kosovo onlajn.
Po njemu, nije realna opcija njenog povratka u LDK, vjeruje da će Osmani nastaviti samostalno politički da djeluje i u tome će imati podršku zapadnog dela međunarodne zajednice, prije svega onih koji su glavni pokrovitelji nezavisnosti Kosova, to su SAD.
"Amerikanci su Kurtiju do sada nekoliko puta jasno stavili do znanja da su nezadovoljni tim njegovim čvrstim stavom i uopšte mišljenje je da se on otrgao kontroli i da, ukoliko se ne primiri, može doći do njegove smjene i da na njegovo mesto bude postavljena Vjosa Osmani. To, po meni, nije isključeno, praksa i iskustvo je pokazalo da je to moguće, primjer Atifete Jahjage pokazuje da je Kosovo protektorat, kolonija i da kolonijalni upravnici postavljaju na čelo svojih kolonija i svojih protektorata ljude koji su njima odani i kojima su njima poslušni i kolonijalna uprava ne trpi neposlušne i one koji žele da se odupiru", kaže sagovornik portala.
Ukazuje da su "Kurti i njegova politička opcija iznevjerili očekivanja, od privrede do niza drugih obećanja na kojima su dobili izbore, da je ono u šta su vjerovali kosovski Albanci propalo i da masovno žele da odu sa Kosova".
Analitičar iz Tirane Ben Andoni kaže za Kosovo onlajn da iako ne vjeruje da "Osmani mogao pomoći u razriješenju kosovske unutrašnje političke krize, primjetno je da je ona posljednjih nedjelja, opuštenija u svojoj retorici prema kosovskim političarima i Albaniji.
"Opozicija u Prištini često Osmani vidi kao problem, zbog njene bliske veze sa premijerom Kurtijem. Takođe, Osmani, kao predsjednica, treba da ostane iznad svih političkih partija na Kosovu. Kada je riječ o eventualnoj koaliciji između Osmanijeve političke grupe i LDK, to bi bilo veoma teško. Osmani je ipak veoma bliska Kurtiju i Samoopredjeljenju. To je neka vrsta tandema koji funkcioniše na mnogo načina. Osmani procjenjuje da prijevremeni izbori i njeno suprotstavljanje Kurtiju ne pomažu njenoj budućnosti. Takođe, LDK ne računa na nju, zbog raskola u ovoj stranci, odlaska Osmani i njene saradnje sa Samoopredjeljenje", ističe Andoni.
Ukazuje i da SAD, preko ambasadora Hoveniera na Kosovu, veoma dobro poznaju Kosovo i njegove unutrašnje prilike.
"Predsjednica Osmani ne može da postigne više nego što je uradila sa Samoopredjeljenjem. Tačnije, njena snaga ne prevazizali poziciju predsjednika Kosova. Tako da SAD čekaju novu realnost koju bi kreiralo Samoopredjeljenje, što se trenutno čini nemogućim. S druge strane, pozicija Kurtija nije onakva kakva je bila ranije. Po mom mišljenju, potrebno je još vremena da bi se došlo do nove političke realnosti na Kosovu, možda za nekoliko mjeseci, kada Kosovo osjeti posljedice mera SAD i EU", kaže Andoni.
Kada je riječ o odnosu Kosova i Albanije, on smatra da će Vjosi Osmani biti teško da unapredi te odnose, posebno između Rame i Kurtija. S druge strane, ukazuje Andoni, Osmani ima dobre veze sa albanskim kolegom Bajramom Begajem
"Problemi između Kurtija i Rame imaju duboke korene. Svaki od njih pokušava da pokaže uticaj na Albance na Balkanu. To je razlog što i jedni i drugi u pojedinim trenucima igraju na nacionalističke karte. Takođe, još uvijek je živo koliko je Osmani bila oštar, u posjeti Tirani pre nekoliko meseci", napominje Andoni.
Izvor: Kosovo Online
Tome u prilog ide nekoliko faktora od kojih je jedan, ukazuju, dobar kontakt koji Osmani ima sa SAD.
Tokom krize na sjeveru izazvane upadom kosovskih specijalaca u opštinske zgrade i nametanja nelegitimnih gradonačelnika, o krizi na sjeveru davala je oprezne izjave u kojima nije otvoreno podržala poteze Kurtijeve vlade na sjeveru. Naravno, ona spada u grupu tvrđih albanskih političara, pogotovo kada je riječ o odnosu sa Srbijom.
Zanimljiv je i njen politički put. Ona je pred izbore u februaru 2021, na kojima je pobjedu odneo Kurti, izašla iz Demokratskog saveza Kosova, formirala pokret "Guxo" koji se u izbornoj trci pridružio Samoopredjeljenju. Procjene su da je time iz biračkog rezervoara povukla čak 100.000 glasova LDK i donela ih Kurtiju. Sada se postavlja pitanje da li je i koliko realna opcija da li Osmani, kao biši član LDK, može da bude taj ključni faktor za stvaranje buduće političke grupacije koja bi zamjenila Kurtija.
Tu treba u igru uzeti i parlamentarnu matematiku. Poslanička grupa Samoopredjeljenja trenutno u Skupštini Kosova od 120 poslanika ima 56 poslanika, među kojima su i oni iz Osmanijevog "Guxo". Opozicioni blok trenutno zajedno ima 42 poslanika - Demokratska partija Kosova 18, LDK 16, Alijansa za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja osam. Tom bloku za rušenje Kurtijeve vlade na koje pozivaju potrebni su i glasovi poslanika "Guxo".
Govoreći o tome kakva bi mogla biti uloga Osmani u izlasku iz političke krize na Kosovu, politički analitičar iz Prištine Shkelzen Maliqi podsjeća za Kosovo onlajn da je ona dugo bila previše zavisna od Kurtija, ali se "držala nekako po strani, nije se čak ni mnogo javno izjašnjavala oko procesa koji su bili negativni po Kosovo i koji su doveli do uvođenja sankcija".
"I sam Kurti je priznao da mjere nisu pravedna, da ozbiljno ugrožavaju i kosovske institucije i planove države, kao i privatni sektor. Predviđao i ranije da Osmani, ako želi da opstane, da se profiliše, jer je već dvije i više godine previše tiha, povučena, mora da pokaže da nije na strani Kurtija i da može da sarađuje sa Amerikancima. U početku je davala opreznije izjave, ali sada ima otvoreniji nastup, to se vidi i kada je riječ o odnosima sa Ramom i Albanijom, pokušava da popravi taj opšti imidž Kosova. Naravno, uporedo jača i svoj imidž, jer je očigledno da Kosovo ide ili ka izborima ili ka rješenju ove krize. Sada će, narednih mjeseci, biti nova diplomatska ofanziva i ona kao predsjednica ima pravo, ne da direktno vodi, nego da učestvuje u stvaranju te spoljne politike, ali je očigledno da preuzima ulogu posrednika. Sada, do koje će to mjere ići i kako će ići, šta će uraditi Kurti - vidjećemo. Kurtija sada čeka susret sa Vučićem u Briselu, tako da, njena uloga je za nju samu bila neophodna da se aktivira, da pusti glas i kaže neke stvari", priča Maliqi.
Kada je riječ o dobrim vezama predsjednice Kosova sa SAD i da li bi Vašington mogao da zaigra na "kartu Osmani" u smjeni Kurtija, Maliqi kaže da je za promjenu vlasti važna parlamentarna kombinatorika, odnosno odnos snaga u Skupštini Kosova.
"Trenutno je situacija takva da je bez podrške poslanika Osmanijeve stranke 'Guxo', koja je u poslaničkom klubu Kurtijevog Samoopredjeljenja teško obezbjediti potrebnu većinu za rušenje vlade. Međutim, ako bi 'Guxo', kao grupa uskratila podršku, plus poslanici Samoopredjeljenja koji su posljednjih mjeseci napustili tu stranku, onda Kurti, ukoliko se i ostatak opozicije ujedini, ne bi imao više većinu u parlamentu. Vidjećemo u kom pravcu će ići rasplet krize. Čini mi se da Kurti sada ima samo jednu kartu, a to je da kaže da je prihvatio Ohridski sporazum, da će sprovesti ono što traže EU i SAD, da će popustiti na sjeveru Kosova, da neće više uslovljavati da do smjene četiri gradonačelnika dođe putem peticije, nego da daju ostavke i da otvore prostor za organizovanje novih izbora da tamo dođe do promjene. U tom smislu je sada Vjosa Osmani povećala svoju ulogu u organizovanju prethodnih izbora, u smislu da je ona sve to aranžirala sa Kvintom, ali sada bi opet ona mogla da igra tu ulogu, a od Kurtija se možda očekuje da da ostavku, ali mislim da ga ipak drže diplomate i Amerikanci da bi ispunio ono što je obećao, da se napravi Zajednica srpskih opština i da se sa procesom krene dalje, i da se možda i formalno potpiše taj Ohridski sporazum. Vidite da zapravo kosovska opozicija optužuje Kurtija da je i to što je potpisao štetno po Kosovo", navodi on.
Maliqi se osvrnuo i na to da je Osmani svojevremeno, pred izbore u februaru 2021. godine izašla iz Demokratskog saveza Kosova i ušla u koaliciju sa Samoopredjeljenjem, što je, kaže, u značajnoj mjeri doprinelo porazu LDK i tadašnjeg premijera Avdullaha Hotija i dolasku na vlast Kurtija.
"Ona je tada na neki način Kurtiju donela oko 100.000 glasova, jer on ne bi pobjedio sa tako ubjedljivom većinom da nije došlo da razlaza Osmani sa LDK. Možda bi ta činjenica mogla da odigra značajnu ulogu na sljedećim izborima na Kosovu, koji su, kako sada stvari stoje, sve izvesniji do kraja godine ili na proleže", kaže Maliqi.
Za analitičara iz Gračanice Aleksandra Gudžića insistiranje Zapada na saradnji sa Osmani, to što je pozivaju na skupove i samite, poruka je tog dela međunarodne zajednice Kurtiju da može biti smjenjen.
"Smatram da je praksa pokazala da pokrovitelji nezavisnosti Kosova, SAD, Velika Britanija i zemlje zapadne Evrope u nekom trenutku, kada dođe do političke krize na Kosovu, instaliraju na vlast ljude koji nemaju politički kapacitet i uporište u biračkom tijelu Kosova. Tako su prije nekoliko godina postavili Atifete Jahjagu, koja je postala predsjednik Kosova, iako je za nju u tom trenutku malo ko na Kosovu čuo, nije imala politički kapacitet. Nije isključeno da u budućnosti nešto slično urade i sa Vjosom Osmani, iako ona možda nema politički kapacitet i uporište u biračom tijelu Kosova, ali da ipak bude odabrana da predvodi kosovsku političku scenu", kaže Gudžić za Kosovo onlajn.
Po njemu, nije realna opcija njenog povratka u LDK, vjeruje da će Osmani nastaviti samostalno politički da djeluje i u tome će imati podršku zapadnog dela međunarodne zajednice, prije svega onih koji su glavni pokrovitelji nezavisnosti Kosova, to su SAD.
"Amerikanci su Kurtiju do sada nekoliko puta jasno stavili do znanja da su nezadovoljni tim njegovim čvrstim stavom i uopšte mišljenje je da se on otrgao kontroli i da, ukoliko se ne primiri, može doći do njegove smjene i da na njegovo mesto bude postavljena Vjosa Osmani. To, po meni, nije isključeno, praksa i iskustvo je pokazalo da je to moguće, primjer Atifete Jahjage pokazuje da je Kosovo protektorat, kolonija i da kolonijalni upravnici postavljaju na čelo svojih kolonija i svojih protektorata ljude koji su njima odani i kojima su njima poslušni i kolonijalna uprava ne trpi neposlušne i one koji žele da se odupiru", kaže sagovornik portala.
Ukazuje da su "Kurti i njegova politička opcija iznevjerili očekivanja, od privrede do niza drugih obećanja na kojima su dobili izbore, da je ono u šta su vjerovali kosovski Albanci propalo i da masovno žele da odu sa Kosova".
Analitičar iz Tirane Ben Andoni kaže za Kosovo onlajn da iako ne vjeruje da "Osmani mogao pomoći u razriješenju kosovske unutrašnje političke krize, primjetno je da je ona posljednjih nedjelja, opuštenija u svojoj retorici prema kosovskim političarima i Albaniji.
"Opozicija u Prištini često Osmani vidi kao problem, zbog njene bliske veze sa premijerom Kurtijem. Takođe, Osmani, kao predsjednica, treba da ostane iznad svih političkih partija na Kosovu. Kada je riječ o eventualnoj koaliciji između Osmanijeve političke grupe i LDK, to bi bilo veoma teško. Osmani je ipak veoma bliska Kurtiju i Samoopredjeljenju. To je neka vrsta tandema koji funkcioniše na mnogo načina. Osmani procjenjuje da prijevremeni izbori i njeno suprotstavljanje Kurtiju ne pomažu njenoj budućnosti. Takođe, LDK ne računa na nju, zbog raskola u ovoj stranci, odlaska Osmani i njene saradnje sa Samoopredjeljenje", ističe Andoni.
Ukazuje i da SAD, preko ambasadora Hoveniera na Kosovu, veoma dobro poznaju Kosovo i njegove unutrašnje prilike.
"Predsjednica Osmani ne može da postigne više nego što je uradila sa Samoopredjeljenjem. Tačnije, njena snaga ne prevazizali poziciju predsjednika Kosova. Tako da SAD čekaju novu realnost koju bi kreiralo Samoopredjeljenje, što se trenutno čini nemogućim. S druge strane, pozicija Kurtija nije onakva kakva je bila ranije. Po mom mišljenju, potrebno je još vremena da bi se došlo do nove političke realnosti na Kosovu, možda za nekoliko mjeseci, kada Kosovo osjeti posljedice mera SAD i EU", kaže Andoni.
Kada je riječ o odnosu Kosova i Albanije, on smatra da će Vjosi Osmani biti teško da unapredi te odnose, posebno između Rame i Kurtija. S druge strane, ukazuje Andoni, Osmani ima dobre veze sa albanskim kolegom Bajramom Begajem
"Problemi između Kurtija i Rame imaju duboke korene. Svaki od njih pokušava da pokaže uticaj na Albance na Balkanu. To je razlog što i jedni i drugi u pojedinim trenucima igraju na nacionalističke karte. Takođe, još uvijek je živo koliko je Osmani bila oštar, u posjeti Tirani pre nekoliko meseci", napominje Andoni.
Izvor: Kosovo Online
