Analitičar i poznavalac političkih zbivanja u regionu Dušan Janjić je u kratkom intervjuu za Ekspres govorio o izvještaju prije nekoliko dana u Komitetu za spoljne poslove američkog Senata, gdje su Derek Chollet i Gabriel Escobar odgovorili na pitanja senatora o situaciji, bezbjednosti na Zapadnom Balkanu i procesu dijaloga Kosovo-Srbija.
U izvještaju dvojice visokih funkcionera State Deprtamenta tema razgovora bilo je i pitanje Zajednice opština sa srpskom većinom. Kada je Escobar govorio o tome kako SAD vide Asocijaciju, napravio je razliku između "četiri opštine" i "drugih koji se žele pridružiti", piše Express.
Ali da li ova izjava znači da se Zajednica planira samo za Sjever? Dušan Janjić kaže da je ono što je Gabriel Escobar naveo ispravno tumačenje Briselskog sporazuma iz 2013. godine i veoma je blisko tumačenju Ahtisarijevog plana za Zajednicu, koji pominje 4 opštine kao inicijatore i druge koji žele da se pridruže.
“Stav o kojem govorite je ispravno tumačenje Briselskog sporazuma iz 2013. godine. Vrlo je blisko tumačenju Ahtisarijevog plana za Zajednicu, a to je da su 4 opštine inicijatori, a da se ostale mogu pridružiti. Ovo je prvi“, rekao je Janjić za Express.
Janjić dalje kaže da je ono što je najvažnije tumačiti iz Cholletovih i Escobarovih izjava kontekst. Prema njegovim rečima, i jedni i drugi su pokazali da je Amerika sita igara Prištine i Beograda i da već žele da vide napredak prije kraja ljeta.
„Drugi i najvažniji za tumačenje je kontekst. Ono što je Escobar rekao je da je američka administracija zaglavila u igri s obje strane. Žele da vide neke rezultate prije ljeta”, naglasio je Janjić.
Srpski analitičar je u ovom intervjuu govorio i o hrvatskom modelu, u kojem premijer Albin Kurti kaže da je bio inspirisan da pripremi predlog za Zajednicu. Janjić kaže da nije tačna interpretacija koja je postala popularna na Kosovu za ovaj model. On kaže da hrvatski model uključuje i regionalnu autonomiju za regiju istočne Slavonije regulisanu Erdutskim sporazumom.
„Tumačenje koje je sada popularno na Kosovu nije tačno. Hrvatski model nije samo zakon o manjinama. To je zaštita manjina plus regionalna autonomija istočne Slavonije. Tek toliko da se osvježi sjećanje na Kurtiju i ostalima, i takozvanim analitičarima. Regionalna autonomija je regulisana Erdutskim sporazumom”, naglasio je Janjić za Express.
On dalje kaže da bi ga, da je bio na poziciji kosovskog stručnjaka ili građanina Kosova, zabrinulo ono što on naziva "igrom" i "propagandom" sa novim modelima. Prema Janjiću, politička poruka SAD i Eskobara je da "prestanu da se igraju novim modelima" za Zajednicu.
„Da sam u situaciji kosovskih stručnjaka, građana ili stručnjaka, jako bih se brinuo da se igra sa propagandom sa takozvanim novim modelima. "Prestanite sa novim modelima", ovo je moje tumačenje politike Amerike i Escobara. Prestanite da se igrate sa modelima“, dodaje Janjić.
On navodi i nekoliko razloga zbog kojih se, prema njegovim riječima, hrvatski model ne može u potpunosti implementirati u slučaju Kosova. Prema njegovim riječima, za razliku od Hrvatske, Kosovo se odvojilo od Srbije. On kaže da je ova podjela legitimna i legalna, ali dodaje da kada je riječ o secesiji, onda status kosovskih Srba treba posmatrati kao dio statusa Kosova.
Prema Janjiću, ne možete tražiti puno priznanje kao nezavisna i demokratska država ako ne nađete odgovarajući model za srpsku zajednicu.
“Ljudi zaboravljaju dva specifična slučaja za Hrvatsku. Jedno je drugačije sa Kosovom. Dovoljno je reći u čemu je razlika i zašto se ovaj model ne može u potpunosti primjeniti na Kosovu. Razlika je u tome što je Kosovo, koristeći pravo na samoopredjeljenje albanske zajednice i koristeći okolnosti da diskredituje Miloševićev režim i policijsku i vojnu represiju, uključujući i ratne zločine, artikulisalo Republiku Kosovo kao nezavisnu državu. Ovo je u teritorijalnom smislu secesija, legitimna i legalna, ali je odvajanje/secesija. Kada imate slučaj razdvajanja, trebalo bi da vidite status kosovskih Srba kao dio statusa Kosova. Ne možete tražiti puno priznanje kao nezavisne demokratske države ako ne nađete odgovarajući model za srpsku zajednicu, koji je ranije bio dio Ustava u bivšoj Jugoslaviji“, rekao je Janjić.
Srpski analitičar kaže da se hrvatski model ne može kopirati u slučaju Kosova, jer kaže da je preduslov za to mirovni sporazum između Kosova i Srbije, kakav je postignut u slučaju Hrvatske.
„Srbi su tokom cijelog rata izgradili predvladu na području istočne Slavonije, koju Zagreb nije priznao, ali je također bio dio Mirovnog sporazuma. I to je poenta. Potreban nam je mirovni sporazum između Kurtija i Vučića, između Kosova i Srbije. Hrvatski model se ne može kopirati i ne zaboravite da uključuje regionalnu autonomiju za istočnu Slavoniju”, naglašava Janjić.
Janjić kaže da su SAD zabrinute zbog bezbjednosne situacije na sjeveru i institucionalnog vakuuma na sjeveru, jer se ne zna šta će Aleksandar Vučić preduzeti. Janjić pominje i mogućnost postavljanja paralelnih objekata na sjeveru, iako je precizirao da je on lično protiv toga.
U međuvremenu, kaže da se mogu kombinovati i druge akcije, sa masovnim protestima, bojkotom lidera i barikadama.
„Od ove tačke razumijem Escobara. Amerikanci su veoma zabrinuti što je proces normalizacije pri kraju, ne funkcioniše”, kaže Janjić.
On kaže da još nema procesa implementacije nedavnih sporazuma postignutih u Ohridu i Briselu i da se razgovara o načinu i rokovima implementacije.
Janjić je kritikovao i Zajednički nadzorni tim koji čine Besnik Bislimi i Petar Petković. Pita se kako lideri pregovaračkih timova i predstavnici vlada mogu biti nezavisni i pratiti njihov rad.
„Ovo je nemoguće. Ovo je van logike”, kaže Janjić.
On kaže da to ne funkcioniše iako su tako nešto prihvatili Lajčak, Borell i Kvinta.
Ali da li ova izjava znači da se Zajednica planira samo za Sjever? Dušan Janjić kaže da je ono što je Gabriel Escobar naveo ispravno tumačenje Briselskog sporazuma iz 2013. godine i veoma je blisko tumačenju Ahtisarijevog plana za Zajednicu, koji pominje 4 opštine kao inicijatore i druge koji žele da se pridruže.
“Stav o kojem govorite je ispravno tumačenje Briselskog sporazuma iz 2013. godine. Vrlo je blisko tumačenju Ahtisarijevog plana za Zajednicu, a to je da su 4 opštine inicijatori, a da se ostale mogu pridružiti. Ovo je prvi“, rekao je Janjić za Express.
Janjić dalje kaže da je ono što je najvažnije tumačiti iz Cholletovih i Escobarovih izjava kontekst. Prema njegovim rečima, i jedni i drugi su pokazali da je Amerika sita igara Prištine i Beograda i da već žele da vide napredak prije kraja ljeta.
„Drugi i najvažniji za tumačenje je kontekst. Ono što je Escobar rekao je da je američka administracija zaglavila u igri s obje strane. Žele da vide neke rezultate prije ljeta”, naglasio je Janjić.
Srpski analitičar je u ovom intervjuu govorio i o hrvatskom modelu, u kojem premijer Albin Kurti kaže da je bio inspirisan da pripremi predlog za Zajednicu. Janjić kaže da nije tačna interpretacija koja je postala popularna na Kosovu za ovaj model. On kaže da hrvatski model uključuje i regionalnu autonomiju za regiju istočne Slavonije regulisanu Erdutskim sporazumom.
„Tumačenje koje je sada popularno na Kosovu nije tačno. Hrvatski model nije samo zakon o manjinama. To je zaštita manjina plus regionalna autonomija istočne Slavonije. Tek toliko da se osvježi sjećanje na Kurtiju i ostalima, i takozvanim analitičarima. Regionalna autonomija je regulisana Erdutskim sporazumom”, naglasio je Janjić za Express.
On dalje kaže da bi ga, da je bio na poziciji kosovskog stručnjaka ili građanina Kosova, zabrinulo ono što on naziva "igrom" i "propagandom" sa novim modelima. Prema Janjiću, politička poruka SAD i Eskobara je da "prestanu da se igraju novim modelima" za Zajednicu.
„Da sam u situaciji kosovskih stručnjaka, građana ili stručnjaka, jako bih se brinuo da se igra sa propagandom sa takozvanim novim modelima. "Prestanite sa novim modelima", ovo je moje tumačenje politike Amerike i Escobara. Prestanite da se igrate sa modelima“, dodaje Janjić.
On navodi i nekoliko razloga zbog kojih se, prema njegovim riječima, hrvatski model ne može u potpunosti implementirati u slučaju Kosova. Prema njegovim riječima, za razliku od Hrvatske, Kosovo se odvojilo od Srbije. On kaže da je ova podjela legitimna i legalna, ali dodaje da kada je riječ o secesiji, onda status kosovskih Srba treba posmatrati kao dio statusa Kosova.
Prema Janjiću, ne možete tražiti puno priznanje kao nezavisna i demokratska država ako ne nađete odgovarajući model za srpsku zajednicu.
“Ljudi zaboravljaju dva specifična slučaja za Hrvatsku. Jedno je drugačije sa Kosovom. Dovoljno je reći u čemu je razlika i zašto se ovaj model ne može u potpunosti primjeniti na Kosovu. Razlika je u tome što je Kosovo, koristeći pravo na samoopredjeljenje albanske zajednice i koristeći okolnosti da diskredituje Miloševićev režim i policijsku i vojnu represiju, uključujući i ratne zločine, artikulisalo Republiku Kosovo kao nezavisnu državu. Ovo je u teritorijalnom smislu secesija, legitimna i legalna, ali je odvajanje/secesija. Kada imate slučaj razdvajanja, trebalo bi da vidite status kosovskih Srba kao dio statusa Kosova. Ne možete tražiti puno priznanje kao nezavisne demokratske države ako ne nađete odgovarajući model za srpsku zajednicu, koji je ranije bio dio Ustava u bivšoj Jugoslaviji“, rekao je Janjić.
Srpski analitičar kaže da se hrvatski model ne može kopirati u slučaju Kosova, jer kaže da je preduslov za to mirovni sporazum između Kosova i Srbije, kakav je postignut u slučaju Hrvatske.
„Srbi su tokom cijelog rata izgradili predvladu na području istočne Slavonije, koju Zagreb nije priznao, ali je također bio dio Mirovnog sporazuma. I to je poenta. Potreban nam je mirovni sporazum između Kurtija i Vučića, između Kosova i Srbije. Hrvatski model se ne može kopirati i ne zaboravite da uključuje regionalnu autonomiju za istočnu Slavoniju”, naglašava Janjić.
Janjić kaže da su SAD zabrinute zbog bezbjednosne situacije na sjeveru i institucionalnog vakuuma na sjeveru, jer se ne zna šta će Aleksandar Vučić preduzeti. Janjić pominje i mogućnost postavljanja paralelnih objekata na sjeveru, iako je precizirao da je on lično protiv toga.
U međuvremenu, kaže da se mogu kombinovati i druge akcije, sa masovnim protestima, bojkotom lidera i barikadama.
„Od ove tačke razumijem Escobara. Amerikanci su veoma zabrinuti što je proces normalizacije pri kraju, ne funkcioniše”, kaže Janjić.
On kaže da još nema procesa implementacije nedavnih sporazuma postignutih u Ohridu i Briselu i da se razgovara o načinu i rokovima implementacije.
Janjić je kritikovao i Zajednički nadzorni tim koji čine Besnik Bislimi i Petar Petković. Pita se kako lideri pregovaračkih timova i predstavnici vlada mogu biti nezavisni i pratiti njihov rad.
„Ovo je nemoguće. Ovo je van logike”, kaže Janjić.
On kaže da to ne funkcioniše iako su tako nešto prihvatili Lajčak, Borell i Kvinta.
