Stručnjak za Balkan i viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije u Berlinu Bodo Weber ocjenio je da predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću nije postavljen ultimatum za postizanje sporazuma o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije i da suštinski ne postoji rok za postizanje sporazuma, prenosi RTV.
"Ne vidim baš neki ultimatum. Nemamo rokove, mada prethodnih par mjeseci su neki rokovi bili u opticaju, ali pregovarači su opovrgavali priču o čvrstim rokovima. Informacije o tome šta su posljedice (neispunjavanja uslova) nisu zvanične, tako da je teško reći da li se stvarno radi o nekom utimatumu. Radi se više o snažnoj, novoj inicijativi predloženoj iz EU, a predvođenoj Francuskom, Njemačkom, naravno, i SAD", rekao je Weber za Tanjug.
On je dodao da, na drugoj strani, cilj je da se dijalog pokrene sa mrtve tačke.
"Taj međusporazum koji je sada u opticaju mogao bi da se posmatra kao određeni ustupak Beogradu, jer u njemu, u tom međukoraku, još nije na tapetu formalno priznavanje Kosova", dodao je Weber.
On je istakao da je dijalog dugo bio u ćorsokaku, u dubokoj krizi.
"Potom, imali smo dvije godine raznih suprotnosti, priče o razmjeni teritorija, a kada je to propalo, oko 2020. godine, imali smo dvije godine međuperioda u kojem su se vodili pregovori koji nisu vodili nigdje, bavili su se manje ključnim temama, bilateralnim, kao što su tablice", napomenuo je Weber.
On je naveo da se od prošlog juna, kada su Vučić i Kurti bili kod njemačkog kancelara Olafa Scholza videlo da Njemačka želi da pokrene dijalog sa mrtve tačke.
"Sad imamo nešto što nismo imali od 2012. godine, pregovori su se podigli na vrlo visok nivo i tako se sada vidi taj pokušaj, uz vođstvo Njemačke, da se pregovara o političkom dijalogu", kazao je Weber.
On je napomenuo da ipak postoji određeni pritisak na Kosovo i Srbiju.
"Čini se da su se u ključnoj njemačkoj inicijativi jesu podigle neke nade da će pod novom njemačkom vladom, novim kancelarom, Berlin ponovo zauzeti vodeću ulogu što se tiče dijaloga Kosova i Srbije, što nije bilo jasno kad je novi kancelar stupao na dužnost. U tom trenutku nama ovdje u Berlinu nije bilo jasno da li su neki regioni, poput Zapadnog Balkana, tema koja je bliska kancelaru", otkrio je Weber.
Weber je dodao da Zapad na neki način nije zadovoljan pozicijom Kurtijeve vlade.
"Treba podsjetiti da njegova vlada počiva na određenim principima. Oni jesu i demokratski, za razliku od prethodnih vlada Kosova kada to nije bio slučaj. Kurti ima tvrde stavove, ne sve, ali imamo situaciju u kojoj to izaziva kontrareakciju kod zapadnih pregovarača, koji Kosovo doživljavaju manje konzistentnom. Da li je to i stvarno slučaj? Videćemo tokom eventualnog narednog susreta Vučića i Kurtija u Briselu", kazao je Weber.
Upitan da li mu se čini da Kurti više sluša Vašington, Weber kaže da to jeste bio slučaj u posljednjim krizama.
"U ovom trenutku iz zvaničnih krugova postoji konstruktivna saradnja između EU i Vašingtona. Kosovo je popustilo tek kad je došao prijedlog i pritisak iz Vašingtona, a manje kad je to dolazilo od EU. Kosovo više sluša Vašington nego Brisel, ali nisam skroz siguran da je to stvarno slučaj. To ne smeta Uniji, jer na to gledamo kao dio transantlanske inicijative", naveo je Weber.
On je dodao da, na drugoj strani, cilj je da se dijalog pokrene sa mrtve tačke.
"Taj međusporazum koji je sada u opticaju mogao bi da se posmatra kao određeni ustupak Beogradu, jer u njemu, u tom međukoraku, još nije na tapetu formalno priznavanje Kosova", dodao je Weber.
On je istakao da je dijalog dugo bio u ćorsokaku, u dubokoj krizi.
"Potom, imali smo dvije godine raznih suprotnosti, priče o razmjeni teritorija, a kada je to propalo, oko 2020. godine, imali smo dvije godine međuperioda u kojem su se vodili pregovori koji nisu vodili nigdje, bavili su se manje ključnim temama, bilateralnim, kao što su tablice", napomenuo je Weber.
On je naveo da se od prošlog juna, kada su Vučić i Kurti bili kod njemačkog kancelara Olafa Scholza videlo da Njemačka želi da pokrene dijalog sa mrtve tačke.
"Sad imamo nešto što nismo imali od 2012. godine, pregovori su se podigli na vrlo visok nivo i tako se sada vidi taj pokušaj, uz vođstvo Njemačke, da se pregovara o političkom dijalogu", kazao je Weber.
On je napomenuo da ipak postoji određeni pritisak na Kosovo i Srbiju.
"Čini se da su se u ključnoj njemačkoj inicijativi jesu podigle neke nade da će pod novom njemačkom vladom, novim kancelarom, Berlin ponovo zauzeti vodeću ulogu što se tiče dijaloga Kosova i Srbije, što nije bilo jasno kad je novi kancelar stupao na dužnost. U tom trenutku nama ovdje u Berlinu nije bilo jasno da li su neki regioni, poput Zapadnog Balkana, tema koja je bliska kancelaru", otkrio je Weber.
Weber je dodao da Zapad na neki način nije zadovoljan pozicijom Kurtijeve vlade.
"Treba podsjetiti da njegova vlada počiva na određenim principima. Oni jesu i demokratski, za razliku od prethodnih vlada Kosova kada to nije bio slučaj. Kurti ima tvrde stavove, ne sve, ali imamo situaciju u kojoj to izaziva kontrareakciju kod zapadnih pregovarača, koji Kosovo doživljavaju manje konzistentnom. Da li je to i stvarno slučaj? Videćemo tokom eventualnog narednog susreta Vučića i Kurtija u Briselu", kazao je Weber.
Upitan da li mu se čini da Kurti više sluša Vašington, Weber kaže da to jeste bio slučaj u posljednjim krizama.
"U ovom trenutku iz zvaničnih krugova postoji konstruktivna saradnja između EU i Vašingtona. Kosovo je popustilo tek kad je došao prijedlog i pritisak iz Vašingtona, a manje kad je to dolazilo od EU. Kosovo više sluša Vašington nego Brisel, ali nisam skroz siguran da je to stvarno slučaj. To ne smeta Uniji, jer na to gledamo kao dio transantlanske inicijative", naveo je Weber.
