Obostrano priznanje

Advokat i analitičar Azem Vllasi istakao je da to što su njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron odredili savjetnike za spoljnu i bezbjednosnu politiku koji će izaslaniku EU za dijaloga Kosova i Srbije Miroslavu Lajčaku pružiti podršku u radu, pokazuje opredjeljenost zapadnih zemalja da se dijalog okonča u što kraćem vremenskom roku.

Vllasi je rekao za Kosovo onajn posjeta izaslanika njemačkog i francuskog predsjednika Jens Pletnera i Emanuela Bona, koji zajedno sa Lajčakom dolaze sutra Prištinu i Beograd, poruka je Njemačke i Francuske da posvećuju veliku pažnju procesu dijaloga.

"To što su njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron odredili izaslanike koji će emisaru EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslavu Lajčaku pružiti direktnu podršku, znači da oni posvećuju veliku pažnju dijalogu između Srbije i Kosova, ali i njihovo nastojanje da se dijalog uspješno okonča što je prije moguće", rekao je Vllasi.

Kako je dodao, izaslanici Njemačke i Francuske ne treba da se drže po strani, već treba da daju nove ideje koje bi pomogle da dođe do napretka u dijalogu.

"Bilo bi najbolje da, umjesto posredničke uloge da samo saslušaju strane, oni daju i neke ideje za mogući finalni sporazum. Ako ostave stranama da same dođu do finalnog sporazuma, gdje na jednoj strani premijer Kosova, s pravom, kaže da finalni sporazum podrazumjeva međusobno priznanje, sa druge strane Vučić kaže da nikada neće priznati nezavisnost Kosova, sa takvim pozicijama nikada nećemo doći do rezultata u dijalogu", poručio je Vllasi.

Sagovornik portala je istakao da Pletner i Bon treba da pripomognu i oko sadržaja sporazuma, koji bi, kako je kazao, podrazumevao da je "Kosovo država".

"Taj sporazum bi bio zasnovan na međusobnom priznanju u nekoj fazi dijaloga, a u kojoj formi, to ostaje da vidimo", izjavio je Vllasi.

Na pitanje da li to što je sve veći broj izaslanika uključen u proces dijaloga predstavlja pritisak zapadnih sila i EU na strane, Vllasi ističe da je pitanje dijaloga između Kosova i Srbije postalo važna tema. Po njegovoj ocjeni treba izvršiti pritisak na Srbiju da prizna Kosovo.

"Na Srbiju će sigurno biti pritisak da prizna Kosovo, jer Kosovo kao nezavisna država je činjenica koja se ne može osporiti. Kosovo ne može da bude u sastavu Srbije. Što se tiče Zajednice opština sa srpskom većinom prvo se treba držati naslova iz sporazuma iz 2015. godine. Dakle riječ je o Zajednici opština sa srpskom većinom a ne o Zajednici srpskih opština. U svakom slučaju, Zajednica treba da bude prije svega unutrašnje pitanje i obaveza Kosova. Vlada treba, u saradnji sa predstavnicima srpske zajednice, odnosno sa predsjednicima opština sa srpskom većinom, da razgovara o detaljima formiranja Zajednice, da utvrde koje će biti njene funkcije i da sve to naravno bude u okviru Ustava i pravnog poretka Kosova. To je prije svega unutrašnje pitanje vlade i opština sa srpskom većinom, a ne pitanje Beograda i Prištine", naglasio je Vllasi.

Dodao je da je usljed eskalacije situacijena sjeveru Kosova, dijalog postao prioritet zapadnih sila koje, kako je naglasio, ne žele nove sukobe.

"Dijalog je postao važno pitanje zapadnih zemalja, jer ima mnogo problema vezanih i za sigurnost i za druga pitanja, a prije svega ruske agresije na Ukrajinu, i oni nemaju beskonačno vremena da se bave Kosovom. Takođe, ne mogu da dignu ruke od odnosa Kosova i Srbije, jer znaju da postoji opasnost od podizanja tenzija i napetosti, a zapadnim zemljama, EU i Sjedinjenim Američkim Državama do toga nije stalo i ne žele nove sukobe", zaključio je Vllasi.

Izvor: Kosovo Online